Umjesto da plaćamo privatnim operaterima, postavit ćemo vlastitu internetsku mrežu

Početak transformacije javne uprave seže u vrijeme kad se Španjolska oslobodila Francove diktature, rekao je CIO (chief information officer) Barcelone i potpredsjednik organizacije Major Cities of Europe Lluis Olivella dok je opisivao koliko je vremena prošlo otkako je grad počeo uvoditi suvremenu tehnologiju u poslovanje javne uprave i s vremenom postao uzorom mnogim europskim metropolama.

Kao što je za Lider objasnio Olivella, u posljednjih 20-ak godina Barcelonu su zahvatila tri vala transformacije, s time da su u prvom u funkciju stavljeni prvi ‘one stop shopovi’ i pozivni centri te uspostavljeni specijalizirani uređi za upravljanje informacijama, koji i danas funkcioniraju. Dolazak interneta i organizacija Olimpijskih igara donijeli su promjene u uslugama građanima i u internoj organizaciji, a prema planovima, projekt trećeg vala realizirat će se do kraja 2018., kad će Barcelona uistinu potvrditi status jednog od vodećih inteligentnih europskih gradova.

• Koji su najveći izazovi novog vala transformacije, posebno s obzirom na zaposlenike i njihovo prihvaćanje promjena?

• Načelno, zaposlenici su već naviknuti na promjene i nemaju problema s prihvaćanjem nove tehnologije. Međutim, najveći će nam problem biti prilagodba na rad bez papira, odnosno prihvaćanje novog zakona koji se odnosi na elektroničku upravu.

• Zbog čega je to toliko složen projekt?

• Dosad smo bili upoznati s elektroničkim transakcijama, ali u tim se procesima jednim dijelom služilo dokumentima u papirnatu obliku. Prihvaćanjem novih propisa elektroničkog upravljanja trebat ćemo postaviti novu informatičku infrastrukturu, sigurnosne sustave i sustave pohrane podataka. To nije samo teško s aspekta informatičke tehnologije, nego će promjena zahtijevati i ostale jedinice. Naime, može se očekivati da ta transformacija neće biti svedena samo na redizajn procesa i uvođenje novih tehnologija nego će se promijeniti kompletan način poslovanja. Vjerujem da će na kraju te promjene rezultirati jednostavnijim načinom rada za zaposlenike, ali to se tek treba dogoditi u sljedećih nekoliko godina.

• Hoće li transformacija utjecati na promjenu strukture zaposlenika u gradskoj upravi? Primjerice, hoće li vam trebati više informatičara, a manje administrativnih radnika?

• Ni jedno ni drugo. Treba nam ili će nam trebati nove vještine. I administrativni radnici i informatičari trebat će naučiti kako upravljati procesima, odnosno svladati menadžersko znanje. To će biti posebno teško informatičkim stručnjacima jer su oni naviknuti na to da grade, a ne da upravljaju procesima.

• U Barceloni je u tijeku uvođenje WiFi sustava. U kojoj je fazi i što namjeravate napraviti?

• Taj smo projekt podijelili u četiri kategorije. Projekt koji smo nazvali WiFi Indoor već sada funkcionira i omogućava zaposlenicima u gradskoj upravi besplatan pristup internetu. Planiramo proširiti mrežu i omogućiti i posjetiteljima zgrada javne uprave da besplatno pretražuju internet. U drugoj je kategoriji projekt WiFi Outdoor, zasad u pilot-fazi. Cilj nam je postaviti gustu mrežu antena na niz lokacija u gradu i rekonfigurirati je prema potrebi u realnom vremenu. Upravo se u tome ogleda glavna prednost projekta. Primjerice, antene se mogu postaviti u policijske automobile, povezati se sa sustavima za videonadzor ili pak postaviti na mjesta održavanja važnih gradskih događaja.

• Koliko stoji taj projekt?

• Moram naglasiti da je namijenjen isključivo za internu upotrebu. Njime se mogu služiti grad, socijalne ustanove, policija, kontrolirati promet i slično. Budući da ulaganje u mrežu na cijelom području Barcelone stoji devet milijuna eura, ispitujemo hoće li nam se isplatiti i nastojimo definirati koliko je točno povrat na ulaganja. Naime, već nuđimo slične usluge i putem 3G tehnologije, tako da treba vidjeti isplati li nam se više širiti ih tom tehnologijom ili posve sagraditi vlastitu infrastrukturu.

Prilikom se uključuje operateri će dobiti u četvrtom projektu postavljanja antena na gradske ulice.

• Kakva je uloga Grada u tom projektu?

• Kontrolirat ćemo kamo se postavljaju antene, i to poglavito zbog utjecaja na krajoblik i ekološka pitanja.

• Jesu li političari otvoreniji prema projektima koje planirate?

• Političari su shvatili da za njih ne glasuju turisti, nego građani, i da trebaju promijeniti pristup. U posljednje vrijeme tako sve manje ulažu u kapitalne projekte, odnosno urbanu gradnju, a više u razvoj usluga. To u svakom slučaju treba pozdraviti, posebno uzme li se u obzir da sve više mladih ljudi zbog visokih troškova života napušta Barcelonu.

• Koristite li se novcem iz EU da biste realizirali gradske projekte?

• U posljednje vrijeme sve rjeđe. Novac iz EU ima vrlo mali udjel u našem ukupnom proračunu. Dođuše, sve što smo u devedesetima radili većinom se financiralo tim novcem, ali danas je to malo kompliciranje.

• Zašto?

• Moramo koordinirati projekte s ostalim gradovima. Dakle, mnogo se vremena provodi u analiziranju, koordinaciji i sličnom. Apliciranje za europski novac čuvamo za specijalizirane i inovativne projekte, a za ove, svakodnevne, nazivamo ih tako, jednostavnije je i jeftinije pitati šefa da dodijeli proračun.

• Suradujete li s drugim gradovima?

• S Helsinkijem i Dublinom još radimo na projektu koji se odnosi na reagiranje na promjene u strukturi gradske uprave. Razvijamo vrlo inovativna rješenja. Dobro surađujemo i sa španjolskim gradovima, tako da građani budu povezani i lokalno i regionalno.

• Koje bi europske gradove valjalo izdvojiti kad se govori o uvođenju suvremene tehnologije u javnu upravu?

• Znam da je Hamburg vrlo inovivan, a Birmingham u posljednje vrijeme ulaže mnogo novca i truda u uvođenje velikih promjena. Madrid, Beč i Amsterdam također su aktivni. Šteta je što neki dobri gradovi ne idu na konferencije poput ove i ne dijele iskustva s drugima. Nadam da će se to promijeniti i da će se i oni pridružiti radu organizacije Major Cities of Europe.