Nude odlučilo zasukati rukave. Prema najavama dio industrijske baštine prenamijenit će se upravo za takve sadržaje. Primjerice, u prostorijama najstarije domaće tvornice šećera ‘Benčić’ gradit će se muzej moderne i suvremene umjetnosti, a bivša tvornica papira pretvorena je u višenamjenski prostor u kojem je i kulturni centar za mlade Hartera. U tvornici Torpedo je pak organizirana prva riblja veletržnica, a Končarovi prostori ponudit će se privatnim investitorima na natječaju za gradnju garaže, stanova i poslovnih prostora.
Uvjereni smo da će gradska ulaganja u zapuštene prostore bivših tvornica privući i privatni kapital – smatra Zrilić i nastavlja nabijati gradske projekte čija je realizacija u tijeku poput kompleksa bazena, centra za kongresni turizam u Preluku, gradske biblioteke, međugradskog autobusnog terminala, deponija i sveučilišnog kampusa.
Nastojimo okupiti kreativne ljude koji će se danas truditi napraviti najbolje za one koji dolaze sutra – poručila je Zrilić. Uz kapitalne projekte vežu se i nove usluge građanima koje se, jednostavno, ne bi moglo realizirati a da se ne primijene nove informatičke tehnologije.
Pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Vanja Smokvina uzvanicima je stoga predstavio promjene kroz koje je grad prošao da bi realizirao projekt Rijeka – digitalni grad i najavio nove koji će je učiniti inteligentnim gradom koji nimalo ne zaostaje za razvijenim europskim centrima. Naime, projekt digitaloga grada počeo je potkraj devedesetih, kad je Grad odlučio primjenom ICT rješenja poboljšati učinkovitost rada javne uprave, osigurati transparentnost i bolju komunikaciju s građanima, omogućiti im da sudjeluju u donošenju odluka te ponuditi nove usluge. Slijedom tih ciljeva razvijena je infrastruktura za uvođenje bežičnog interneta, a poseban je izazov u prihvaćanju e-Uprave jer to zahtijeva uvođenje novih tehnologija, promjene u organizaciji i primjeni novih zakona.
