Piše: Renato Đurđević

Tržišna utakmica logističkih posrednika napetija je nego ikad, a na tržištu prisutne strane kompanije diktiraju ritam i razvoj logistike u Hrvatskoj. Iako je ona kod nas još u povojima, primjetno je sve veće zanimanje za logističke usluge.

Jedna švedska savjetnička tvrtka riješila je uz pomoć logistike dugogodišnji prijepor između Grenlanda i Finske o domovini Djeda Mraza. Tvrtka je, naime, izračunala da se optimalna logistička lokacija globalne raspodjele darova za djecu nalazi u brdima sjevernoga Kirgistana, a pri utvrđivanju idealnog sjedišta logistike Djeda Mraza uzela je u obzir brojne demografske i fizičke parametre poput raspoređenosti maloljetnih stanovnika Zemlje i brzinu rotacije planeta. Iako je time savjetnička tvrtka unijela kaos u nordijska strategijska predbožićna planiranjima, pokazalo se da se logistika, kao jedno od glavnih oružja u konkurentskoj utakmici, sasvim pristojno može primijeniti i u banalnim prilikama. Logistika, odnosno svlađivanje prostora i vremena uz najmanje troškove, dio je opskrbnog lanca koji se proteže od dobavljača do krajnjih kupaca. U Hrvatskoj logistika polako ali sasvim sigurno hvata korak sa svjetskim gospodarstvom, unatoč tome što se rade i početničke pogreške u hijerarhiji opskrbnog lanca, poput toga da voditelji voznog parka budu nadređeni voditeljima opskrbnih lanaca.

U Hrvatsku su došli veliki međunarodni igrači koji su razvili domaće logističke usluge, unijeli europske standarde, a sve je više i školovanih kadrova i spoznaja o važnosti logistike.

Zapravo, sve donedavno logistika u Hrvatskoj sastojala se samo od transporta i eventualno skladišta, a danas u upravnim odborima niza tvrtki sjedi i član uprave za logistiku, osnivaju se odjeli lanca opskrbe koji objedinjuju funkcije od nabave i proizvodnje do otpreme kupcu.

• Tržišna utakmica logističkih posrednika napetija je nego ikad. Prijetnost stranih kompanija koje već funkcioniraju prema određenom modelu u drugim zemljama diktira na neki način ritam i razvoj logistike u Hrvatskoj. Naime, iako je logistika kod nas još u povojima, primjećuje se sve veće zanimanje za logističke usluge. Klijenti su prepoznali prednosti outsourcinga, primjerice ubrzanje skladišne logistike i otpreme, minimiziranje troškova, smanjenje pogrešaka, a glavna prednost svakako je to da se klijent može fokusirati na svoj ‘core business’, čime postaje konkurentniji na tržištu – govori Sanjin Balon, direktor Ugovorne logistike u logističkoj tvrtki Trast, tvrtke koja na godinu obrne 800 milijuna kuna. Balon također dodaje da su domaći poduzetnici ipak još oprezni u korištenju outsourcinga logističkih usluga i radije se oslanjaju na vlastite skladišne kapacitete i vozni park.

U Hrvatskoj je logistika kao poslovna funkcija najbolje iskorištena u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji te u maloprodaji. U farmaceutici se zbog osjetljivosti proizvoda pomno pazi na kvalitetu procesa i sljedivost proizvoda od dobavljača do kupca pa su samim time razrađeni i logistički procesi. Maloprodaja je pak zainteresirana da police u trgovinama ne budu prazne i da se na njih dopreme proizvodi na najefikasniji način, a uz što manje troškova zaliha i transporta. Pravi je primjer za to maloprodajni lanac Pevec, koji je izrastao u najvećeg prijevoznika u Hrvatskoj.

Najčešće greške uključuju slabo praćenje troškova, prevelike zalihe i lošu usklađenost. Logistički koncept dobro koriste velike tvrtke poput Plive, Agrokora, Dukata te logistički operateri poput Transadrije. Primjerice, Pliva ima vanjske davatelje skladišnih i prijevoznih usluga, time posluje ekonomičnije i fleksibilnije, a Konzum je pak sagradio zrelionicu banana te na taj način svojim kupcima pružio specifičnu visokovrijednu logističku uslugu, a usto omogućuje uštede u nekim drugim segmentima poslovanja i povećava kvalitetu opskrbnog lanca. Također, sustav vodenja skladišta posve je organiziran uz pomoć informatičke podrške za upravljanje i vodenje skladišnog poslovanja.

Da bi tvrtka bila uspješna na tržištu, troškovi joj moraju biti u skladu s troškovima najbližih konkurenata, a trenutačno je ključni problem domaćih poduzetnika slabo praćenje troškova, prevelike zalihe roba, loša usklađenost opskrbe s potražnjom i slaba iskorištenost informacijskog sustava. Često se kompanija usredotoči na rast zanemarujući izgradnju logističkih procesa koji moraju prati taj rast i bez odgovarajućeg informacijskog sustava. Također, kod kupnje informacijskih sustava ne rade se prave procjene pa se odaberu oni koji su ili preslabi i poduzeće ih brzo preraste, ili se kupe skupi sustavi koji se ne mogu primjereno iskorištiti. Još jedan važan logistički problem s kojim se Hrvatska susreće njezin je zemljopisni oblik. Ako želite da svaki dio Hrvatske bude jednako kvalitetno opskrbljen vašom robom morat ćete koristiti više distributivnih centara nego neka zemlja s većom površinom, ali pravilnim oblikom – objašnjava Antonio Zrilić iz tvrtke Logiko, specijalizirane za logistički konzulting i edukaciju u logistici.

Najnoviji koncepti u logistici usmjereni su na poslovanje bez zaliha, odnosno s optimalnim zaliham, što podrazumijeva optimalnu nabavu robe, distribuciju, transport, zapravo optimalni opskrben lanac. Jedan od primjera je španjolska tvrtka Zara, koja posluje sukladno sustavu bez skladišta. Uz to, veliki iskorak u distribuciji rezervnih dijelova i upravljanju njihovim zalihama učinjen je u automobilskoj industriji, što uključuje i domaće zastupnike pojedinih brendova te industrije.

Predvodnici u inovacijama u lancu opskrbe kao što su Wal Mart, Dell i Zara koriste logistiku odnosno upravljanje lancem opskrbe kako bi stvorili razliku u odnosu na konkurenciju. Primjerice, Wal Mart u suradnji s P&G-om upravlja zalihama od dobavljača. To je koncept zamjene zaliha za informacije u kojem dobavljač P&G drži zalihe proizvoda, u ovom slučaju Pampers pelene za Wal Mart, i opskrbljuje njegove dućane ne čekajući narudžbenicu, a na osnovi podataka iz Wal Martova informacijskog sustava. Za provođenje tog koncepta potrebna je visoka razina povjerenja i suradnje između partnera.

Drug primjer je Zara, koja je napravila revoluciju u tekstilnoj industriji jer umjesto uobičajene četiri ima 20 sezone na godinu. Kako to uspijeva? Tu ima nekoliko stvari koje su usklađene u sustav koji vrlo dobro funkcionira. Prvo, Zara samo 40 posto odjeće najmanje prolaznosti nabavlja kao gotov proizvod iz dalekoistočnih i jeftinih izvora. Ostatak se proizvodi u Španjolskoj na osnovi brze reakcije na potražnju u svojim tvornicama i mreži kooperanata. Drugo, Zara vrlo dobro prati što se u njihovim dućanima širom Europe prodaje i te informacije skuplja u centrali te prosljeđuje narudžbe svojim lokalnim kooperantima. Troškovi zaliha minimalni su jer Zara plaća samo dovršene proizvode, a razina zaliha uvijek je malo ispod očekivane prodaje kako bi se brže kre- tale, a to je manje zlo nego velike i nepokretne zalihe zastarjelih proizvoda – tumači Antonio Zrilić iz Logika.

Uz outsourcing i 3PL (korištenje treće strane), odnosno kad pružatelj logističkih usluga prevozi, čuva i skladišti klijentovu robu, u visoko razvijenim zemljama pojavila se i posljednja riječ logistike – 4PL, tj. četvrta strana logistike. To je novi način upravljanja lancem nabave koji se nadovezuje na već dobro uhodani 3PL, pri kojemu pružatelj usluge preuzima kompletno rješenje, upravljanje i razvoj cijelog sustava logistike.