Bijesnje je privatizacija u Hrvatskoj

Bijesnje, najsigurniji i ekološki najprihvatljiviji korak je privatizacija u Hrvatskoj i regiji strateški je cilj Hrvatskih željeznica. Da bi se to ostvarilo potrebno je završiti restrukturiranje tvrtke, što uključuje modernizaciju infrastrukture na dionicama paneuropskog koridora u Hrvatskoj (Savski Marof-Zagreb-Tovarnik, zatim Rijeka-Zagreb-Koprivnica-Botovo, te smjer Ploče-Metković (Sarajevo) Slavonski Šamac-Osijek-Beli Manastir), modernizirati vozni park i osim toga poslovanje postaviti tako da se ustanovi tvrtka koja će istodobno biti javno korisna i stvarati profit. Davorin Kobak, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, rekao nam je da sve navedene ciljeve treba ostvariti do ulaska Hrvatske u ravnopravno članstvo Europske unije. Taj će proces trajati najmanje pet godina, a za njegovu realizaciju Nacionalnim programom željezničke infrastrukture predviđeno je ulaganje oko 18 milijardi kuna. Jedan od važnijih dijelova restrukturiranja jest i proces privatizacije.

Predsjednik Uprave objašnjava da je plan privatizacije donesen 2005. godine i njime je predviđena privatizacija deset od 17 HŽ-ovih tvrtki kćeri. Dosad su posve privatizirane dvije (Željezničko projektno društvo i Redarstvo vatrogastvo, rasadnik) koje su otkupili radnici, a jedna (PZZ Inženjering) otišla je u stečaj. U tijeku je priprema četvrtog natječaja za prodaju Željezničkog ugostiteljstva te priprema za objavu natječaja za prodaju tri radionice (Remont željezničkih vozila Bjelovar, Radionica željezničkih vozila Čakovac i Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod). Nakon toga slijedi objava natječaja za prodaju društva PROREG, Pružne građevine i Željeznička tiskara – kaže čelniji čovjek HŽ Holdinga o aktualnostima u nacionalnom željezničkom prijevozniku.

Iako su se europske željeznice počele restrukturirati 1992. godine, željeznička je scena još vrlo dinamična. Direktive donesene na početku devedesetih, a koje se stalno dograđuju, samo su okvir za model restrukturiranja, kojih ima više. Tijekom traženja najboljeg modela za HŽ kontaktirali smo veći nu europskih željeznica, upoznali njihova iskustva i prve posljedice. Mi smo najbiži njemačkom modelu integriranog poduzeća zbog prednosti koje smo ocijenili zanimljivima. Primjerice, riječ je o fluktuaciji ljudi unutar tih poduzeća jer se ona lakše provodi nego u posve decentraliziranim tvrtkama zbog jednostavnije komunikacije, pogotovo kad se suočimo s problemima – naglašava Davorin Kobak, predsjednik Uprave HŽ Holdinga.

Hrvatske željeznice čine HŽ Holding i četiri povezana društva (HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Vuča vlakova) koji od početka 2007. godine čine trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu države. Ona čine ‘maticu’ željeznice. Osim toga, HŽ Holding i društva u holdingu vlasnici su ovisnih društava (društava kćeri), kojih je do prošle godine bilo 17 (TŽV Gredelj, Željeznička tiskara, Čišćenje i njega putničkih vagona, Agencija za integralni transport, Remont željezničkih vozila Bjelovar, Radio nica za željeznička vozila Čakovac, Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod, Održavanje vagona Zagreb, Održavanje vučnih vozila Zagreb, Željezničko ugostiteljstvo, RVR uslužne djelatnosti, PZZ Inženje ring, Remont i održavanje pruga, POSIT, Pružne građevine, PRO REG i Željezničko projektno društvo). Ona su nastala odvajanjem djelatnosti koje nisu bile vezane uz prijevoz putnika i robe. Najveći gubitaš među njima bio je PZZ Inženjering i nad njim je 2007. godine proveden stečajni postupak, a zaposlenici su završili u željezničkom fondu, uzeli otpreme ili otišli u mirovinu. Najbolje poslovanje bilježi Radionica za popravak željezničkih vozila u Slavonskom Brodu, TŽV Gredelj i Agencija za integralni transport (AGIT).

Ostali uvjeti bit će slični kao i za društva koja su već prošla ili su u postupku privatizacije poput: trogodišnje zabrane otpuštanja radnika, primjene sadašnjega kolektivnog ugovora dok se ne sklopi novi, obveze vlasnika o imenovanju predstavnika radnika u Nadzornom odboru i slično. Također, program privatizacije tih društava predviđa da i sami radnici otkupe dio udjela koji se prodaje.

U HŽ Holdingu ostalo je još sedam ovisnih društava (TŽV Gredelj, Održavanje vagona, Održavanje vučnih vozila, POSIT, Remont pruga, Čišćenje i njega vagona i Agencija za integralni transport) čija sudbina je još neizvjesna, iako bi s obzirom na pozitivne poslovne rezultate upravo TŽV Gredelj i Agencija za integralni transport mogle najlakše doći do kupaca. Međutim, o njihovoj prodaji treba odlučiti vlasnik odnosno Vlada, koja je trenutačno zaokupljena važnim problemima (brodogradilištima i Hrvatskom poštom).

Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda konzultantske tvrtke Roland Berger, smatra da se privatizacija HŽ-a ne može provesti dok se ne završi njegova preobrazba, a ona kasnije. Jedan od glavnih razloga jest upravo to što država još ne zna što će s tvrtkama u svom vlasništvu. Pridodamo li tome velike gubitke, zapostavljanje modernizacije vlakova i drugih usluga shvaća se zašto HŽ nije poželjna udavača. Uza sve navedeno nije iskorišten potencijal HŽ Carga koji postoji na Europskoj ruti 5b od Rijeke do Moskve. Tu bi se, prema Prevedenovu mišljenju HŽ zajedno s lukom Rijeka trebao pozicionirati kao europski igrač, a on to nije učinio. Danas vlak od Zagreba do Beograda putuje barem dvostruko dulje nego bi trebao. Od Zagreba do Beča moderan vlak trebao bi stići za manje od dva sata. Sada taj put traje otprilike deset sati. Zbog svega navedenog HŽ nije atraktivna za strateške partnere te bi se pod hitno trebao povezati sa snažnim partnerima na međunarodnoj razini, smatra Preveden.

Očekujem da će se nakon završetka procesa restrukturiranja koji uključuje i privatizaciju ovisnih društava (tvrtke kćeri) HŽ sastojati od infrastrukturnog dijela koji, prema Zakonu o željeznici, financira vlasnik (država) te dva operatera i jednog internog dobavljača. Od HŽ infrastrukture očekujem da do dolaska stranih prijevoznika (pregovara se o kraju 2012. godine) od sredstava planiranih Nacionalnim programom infrastrukture modernizira mrežu i infrastrukturu. Od dvaju operatora (Putnički i Teretni prijevoz) očekujem da se maksimalno orijentiraju na korisnike te njihovo pozitivno poslovanje. Od Vuča vlakova, kao internog dobavljača usluga Putničkog i Teretnog prijevoza, očekujem troškovnu efikasnost te kvalitetnu integraciju u sustavu Holdinga – govori čelniji čovjek HŽ-a.

Smatra da privatizacija ne znači automatsko smanjivanje zapošljenih i jeftinu rasprodaju državne imovine. Želja nam je osnivati male tvrtke koje će moći samostalno poslovati na tržištu sa sve većim udjelom usluga i radova za druge naručitelje, a ne samo za željeznice – kaže Kobak.