Neizvjestan nastavak montaže automobila u Vogošći

Još je nepoznato kako će tržište automobila reagirati na ukidanje carina. Stoga ne postoji utemeljen razlog da Volkswagen Sarajevo donese odluku o prestanku montaže vozila stabilizaciji i pridruživanju s EU dogoditi promjene na tržištu BiH kad su u pitanju cijene i usluge proizvoda. No, kako će se to odraziti na tržište automobila, još uvijek je rano prognozirati. Trebali bismo detaljno analizirati sporazum te sačekati njegovu primjenu da bismo vidjeli kako će tržište reagirati – rekao nam je Vedran Peršić, glasnogovornik ASA Grupacije, koja je svlasnik tvornice u Vogošći.

U pogonima nekadašnje tvornice automobila Sarajevo (TAS), obnovljenim uz pomoć Volkswagenena neposredno nakon rata u BiH, do sada se obavljala najjednostavnija montaža automobila tzv. SKD montaža. Ti automobili su u BiH stizali gotovo kompletni u tvornicama u Njemačkoj, odnosno Češkoj. SKD montaža podrazumijeva montažu vozila iz koncerna Volkswagen, koja se na tržištu u BiH mogu kupiti povoljnije nego ona koja su uvezena iz inozemstva. U Vogošći se postavlja tek manji broj dijelova, a u pitanju su vozila tipa Golf, Passat i Škoda Octavia. Ova montaža, koja započinje oko 15 posto radnika tvornice u Vogošći, samo je dio tvornice usmjerene na proizvodnji dijelova za automobile.

Članica Grupacije ASA Auto ekskluzivni je uvoznik vozila Volkswagen, Audi, Škoda, Seat i Porsche za BiH te kupac vozila iz Volkswagen koncerna koja se sklapaju u Volkswagenovoj tvornici u Vogošći. Volkswagen Aktiengesellschaft je većinski vlasnik tvornice u Vogošći s udjelom od 58 posto, a Prevent drži 42 posto vlasništva tvornice.

Uvođenje plivajućih trošarina – njima bi se omogućio fleksibilniji pristup kako bi se moglo odmah djelovati u slučaju daljnjeg rasta cijena nafte. Smanjivanje trošarina za pet do 10 feniga – kako bi i maloprodajna cijena ostala ista, bez obzira na budući rast nabavne cijene. Uvođenje drukčijega poreznog tretmana za gorivo koje se koristi kao elementarna sirovina u proizvodnji, pogotovo u poljoprivredi. Formiranje većih zaliha nafte. Prijevoz nafte željeznicom umjesto isključivo cestovnim putem – tako bi cijena nafte mogla biti i do pet posto niža.

Prijedlog njihovog uvođenja, koji Privredna komora FBiH tek namjerava uputiti vlastima, još prije mjesec i pol odbio je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tada je sličan prijedlog uputio državni ministar trezora i financija Dragan Vrankić. No nije uspio dobiti podršku svojih entitetskih kolega u Upravnom odboru, bez čije se suglasnosti ne mogu mijenjati indirektni porezi, što uključuje i trošarine. Vrankić za Lider kaže da mu je tada rečeno da je lako njemu predlagati takvo što i da se pravi velikim ministrom kad nema socijale koju mora plaćati.

Suština je da dok ne smanjimo javnu potrošnju u BiH ne možemo smanjiti namete privredi, jer ćemo ostati bez prihoda i cijeli sustav će nam doći u pitanje. Koliko uspijemo smanjiti javnu potrošnju i socijalna izdavanja, toliko ćemo moći smanjiti namete privredi. No, tu postoje veliki otpori – kaže Vrankić.

Ipak smatra da bi Upravni odbor trebao ponovno razmotriti prijedlog o uvođenju plivajućih akciza, ali ne krije skepticizam da i ovaj put neće biti podrške za njihovo uvođenje. Kao dodatni razlog ističe to što će potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, koje je zakazano za 16. lipnja, doći do znatnog pada prihoda od carina koji se planira nadoknaditi većim prihodima od PDV-a. No, ako se iznos trošarina smanji, to će znatno umanjiti i osnovicu na koju se kod goriva plaća PDV, što će automatski voditi i padu prihoda od tog poreza, bez obzira na rast cijena, a samim tim i očekivanom rastu prihoda od PDV-a.

Ministar također upozorava i da nitko ne može garantirati da ako se trošarina umanjiti za određen postotak, taj novac neće završiti u džepovima trgovaca, a otvorila bi se vrata i za razne malverzacije koje, smatra Vrankić, nejake kontrolne institucije BiH ne bi mogle adekvatno spriječiti. I on se, unatoč svemu ovome, slaže da je jedino rješenje kojim država može reagirati kako bi stabilizirala i smanjila cijene energenata, umanjivanje nameta. No, upozorava da se ne smije zaboraviti da je to vezano za opstojnost proračuna, a pogotovo što već sada nadostaje prihoda za socijalne izdatke te boračko-invalidsku zaštitu, naročito u FBiH. To se sve financira od tih prihoda, kaže Vrankić, te je jedini put prema jeftinijim energetima smanjenje javne potrošnje za koje nema podrške, već se vlastima prijeti protestima kad god najave neku takvu reformu. Lokalni izbori koji nas čekaju sigurno nisu vrijeme kad će bilo koja politika dopustiti socijalne potrese. Čini se da će zahtjevi privrednika biti saštečeni u korijenu, premda dugoročno upravo oni mogu osigurati socijalni mir.