Carta conta

Vodeće domaće tvrtke osim nešto malo svojih generičkih sredstava glavnu svojih prihoda ostvaruju zastupajući velike strane kompanije. Naši sugovornici su istaknuli vodeće mjesto zagrebačke tvrtke Chromos Agro, a tu su još i sisački Herbos, osječki Pinus Agro te zagrebačke tvrtke Agrochem max, Veterina, Am Agro i Agrotek.

Tako vodeća hrvatska tvrtka Chromos Agro, na čijem je čelu Krunoslav Čović, više od 50 posto prihoda ostvaruje zastupajući stranu kompaniju Syngentu, a ostalo otpada na BASF i Dow AgroSciences Vertriebsges m.b.H., Govana i Cinkarnu te nešto vlastitih generičkih sredstava. Ta tvrtka proizvodi sredstva za zaštitu bilja od svih poznatih štetnika, bolesti i korova koja se mogu primijeniti na svim poznatim uzgojenim vrstama, s kapacitetom od oko 25 tisuća tona različitih proizvoda na godinu. Trenutačno proizvode bazno i licencno oko 90 aktivnih tvari od kojih nastaje oko 150 različitih konačnih proizvoda, koji bi trebali udovoljavati međunarodne standarde kvalitete.

Znan broj svojih proizvoda pesticida ta tvrtka izvozi u Francusku, Italiju, Belgiju, Švicarsku, Grčku i Rusiju, a ima i program proizvodnje i prodaje robe široke potrošnje i sjemenarstvo.

Ovdje treba naglasiti da spomenuta roba široke potrošnje proizlazi iz višestrukih kompenzacija, što je jedna od snažno zastupljenih varijanti naplate na hrvatskom tržištu pesticida i kreće se u vrijednosti od 10 milijuna do 15 milijuna eura.

Sudeći prema prihodima od 140,5 milijuna kuna za prvih devet mjeseci prošle godine te ostvarenoj dobiti od osam milijuna kuna Veterina bi trebala biti treća hrvatska tvrtka. Ovdje treba upozoriti da ta tvrtka proizvodi oko 160 proizvoda u 397 oblika, poput bioloških, kemofarmaceutskih proizvoda i dodataka stočnoj hrani, dok njen proizvodni asortiman samo upotpunjuje generički proizvodi za zaštitu bilja, insekticidi i rodenticidi.

Herbos, koji vodi Mijo Ivanković, s druge strane trećinu prihoda ostvaruje takode od Syngente te od Makteshima i nešto malo vlastitih generičkih sredstava. U prošloj je godini upravljao 121 milijun kuna.

Tvrtka Pinus Agro predvodi domaće tvrtke koje se bave samo uvozom. U posljednjih pet godina ostvarila je rast prihoda od oko 10 posto. Riječ je o privatnoj tvrtki osnovanoj 2000. godine koja danas ima 12 zaposlenih i zastupa njemački Bayer. Kao što je istaknuo Tomo Meler, prednost njihovih proizvoda u prvom je redu u kvaliteti, a pošto je proizvodna paleta dosta dugo prisutna na našem tržištu, kupci su se već na nju navikli. Meler drži da su im najveći konkurenti Chromos Agro, Herbos, Agrochem max i Veterina.

• Najviše cijenimo Chromos Agro zbog njihove paletne, kao i zbog cijele organizacije poslovanja – kaže Meler.

Direktor Agrochem maxa Emil Guščić ima velikog iskustva u Chromosu Agru i Herbosu odakle je otišao i osnovao svoju tvrtku Agrochem max. Ta tvrtka nema svojih proizvoda, nego uvozi i distribuira proizvode tvrtki Du pont. Prihod u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario je u visini od 34,3 milijuna kuna, što je donijelo dobit od 10,2 milijuna kuna.

Ista je stvar i s tvrtkom Am Agro koja uvozi proizvode tvrtki Du pont, a ostvarila je dobru suradnju i s Cheminovom i s još nekim stranim tvrtkama. Am Agro je u prvih devet mjeseci prošle godine upravljao oko 22 milijuna kuna i ostvario dobit oko 510 tisuća kuna.

Iako svoje proizvode prodaju putem zastupstava, ovdje treba dodati da velike inozemne kompanije dio svojih prihoda ostvaruju direktnom prodajom, ali je vrlo teško reći u kojem omjeru. Kao što nam je rekao jedan naš sugovornik koji je htio ostati anoniman, taj bi se omjer mogao kretati od četvrtine pa čak do trećine u odnosu na ukupne prihode koje ostvaruju u Hrvatskoj. To bi moglo predstavljati opasnost za domaće tvrtke. Naime, velike kompanije zasad se još zadovoljavaju time da njihove proizvode zastupaju domaće tvrtke. Međutim, švicarska tvrtka Syngenta od ove godine otvorila je svoju tvrtku u Hrvatskoj Syngenta Agro d.o.o. i kao što kaže Boris Rajković, planirani tržišni udjel za ovu godinu u Hrvatskoj je, računajući prodaju proizvoda preko tvrtke Chromos Agro s kojom još Syngenta surađuje, oko 25 posto.

Njemački Bayer otvorio je prošle godine svoje predstavništvo u Hrvatskoj Bayer d.o.o., ali i danas neke njegove proizvode prodaju hrvatske tvrtke, poput Pinus Agre. Tu je također njemački BASF s tvrtkom BASF Croatia d.o.o. Ta je tvrtka u prvih devet mjeseci upravljala oko 20,4 milijuna kuna ostvarivši dobit oko 4,4 milijuna kuna. BASF Croatia d.o.o. osnovala je 1998. godine kompaniju BASF AG koja ima 100-postotni udjel u kompaniji. Njihovim putem mogla bi krenuti i američka tvrtka Dow AgroSciences Vertriebsges m.b.H., dok se druga američka tvrtka Du pont zasad zadovoljava zastupstvima u Hrvatskoj, s Am Agrom. Hoće li i ova tvrtka krenuti stopama svojih konkurenata viđjet će se za koju godinu. Inače, ni Francuzi na ovim prostorima ne sjede prekriženih ruku jer su otvorili svoje predstavništvo u Srbiji, procjenjujući da je, za razliku od Hrvatske, ono dovoljno veliko za taj korak.

S obzirom na to da domaće kompanije koje i proizvode nešto sredstava, i to generičkih, svoje prihode najvećim dijelom ostvaruju prodajom i/ili distribucijom zaštitnih sredstava jakih stranih kompanija, najava otvaranja njihovih predstavništava i tvrtki u Hrvatskoj mogla bi poremetiti ravnotežu snage na domaćem terenu. U tom bi slučaju domaće kompanije pale, što je već sad, kao što kaže jedan naš sugovornik, vrlo vjerojatno s Chromosom i Herbosom koji su prodavali ili još prodaju Syngentine proizvode.

Domaće kompanije za spomenutu proizvodnju generičkih sredstava uvoze tzv. aktivnu tvar, a dio prihoda ostvaruju prodajući uvozna generička sredstva, najčešće loše kvalitete. Riječ je o genericima iz Kine i Indije koji su u posljednjih pet godina zauzeli do 35 posto tržišta, izazvavši poremećaj na njemu. Snažno cijenama konkuruju originalnim proizvodima, a koliki je bio poremećaj, potvrdili su i naši sugovornici koji su rekli da se rabat kretao od 15 do fantastičnih 50 posto.

• Zamjeramo i konkurenciji što nismo u stanju da se dogovorimo u vezi s politikom cijena jer to što se danas događa u vezi s rabatima i cijenama ima malo veze sa zdravim razumom – kaže Meler.

Zato su prošle godine Syngenta, Bayer, Dow te vrlo vjerojatno i ostale inozemne kompanije angažirale Ministarstvo poljoprivrede i Zavod za zaštitu bilja da se izvrši uzorkovanje. Pronađeni su generici na kojima su utvrđene nečistoće, a znalo se desiti da jedno pakiranje generičkih sredstava bude kvalitetno, a tri sljedeća loša.

No, od ove godine svi preparati idu na povrtnu registraciju, pa će mnogi generici otpasti, odnosno, ostat će samo oni kvalitetni.

Predsjednik Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj dr. Zlatko Černjul kaže da Hrvatska ima Zakon o sredstvima za zaštitu bilja, koji dopušta proizvoditi generička sredstva. No, ta sredstva ne zadovoljavaju, a ulaskom u EU prevladavat će sve ono što ima potpuni dosje te će doći do potpune promjene.

• Što se tiče planiranja nekih udruživanja u skoroj budućnosti nemamo ništa na vidiku, a u budućnosti, nakon ulaska u EU, očekujemo sređivanje situacije, pri čemu ponajprije mislim na brojne generičke pripravke od kojih će mnogi otpasti – kaže Meler.

Još ako otvore svoje tvrtke, bit će zanimljivo vidjeti kako će se hrvatske ponašati.

• Generička će sredstva praktično nestati s tržišta do kraja 2010. godine, što će promijeniti tržišne uvjete. Upitno je kako će opstati male tvrtke, one multinacionalne trebale bi otvoriti svoje firme, a to će značiti nužnost preslagivanja domaćih tvrtki – kaže Černjul.