U proteklom je pet godina, koliko je Miguel A. Lopera na funkciji direktora GS1, ta organizacija počela provoditi projekt elektroničkog koda proizvoda kojim se artikli mogu očitavati putem radiofrekvencije, projekt GDSN-a (Global Data Synchronization Network), sustava koji se koristi internetom za razmjenu podataka o proizvodima u lancu globalne trgovine, i realizirala sporazume o suradnji s NATO-om i Svjetskom carinskom organizacijom (WCO).
-
Koji su bili glavni projekti GS1 u proteklom pet godina u kojima ste sudjelovali? Što se u međuvremenu dogodilo s tehnologijom?
-
Prvo bih istaknuo spajanje standarda dviju neovisnih organizacija – EAN Internationala, koji je imao 99 članica, i UCC-a (Uniform Code Council), u kojem su bile članice iz SAD-a i Kanade. Njihovim spajanjem stvorili smo jedinstvenu organizaciju koja je promijenila ime u GS1 i koja primjenjuje jednake crtične kodove u svim dijelovima svijeta. Naime, do tog trenutka europske kompanije morale su stavljeni europski EAN-kod, koji se nije slago s američkim crtičnim kodovima. Danas jedinstveni crtični kod GS1 olakšava i pojačava posao proizvođačima jer su smanjeni troškovi dvostruke uporabe crtičnih kodova. Prije pet godina uveli smo projekt EPC-a (Electronic Product Code), novog sustava elektroničkog označavanja proizvoda koji je danas globalni standard za trenutnu, automatsku i preciznu identifikaciju proizvoda u opskrbnom lancu bilo koje tvrtke u bilo kojoj industrijskoj grani bilo gdje u svijetu.
-
U kojoj se mjeri uspjeli u području zdravstva i obrane primijeniti sustav standarda GS1?
-
U zdravstvenoj skrbi napravili smo velik napredak već primjenom crtičnih kodova. Naime, kada se uvede sustav automatske identifikacije lijekova crtičnim kodom, lijek se može bez ikakva problema identificirati i pratiti od proizvođača lijeka, a pacijent može biti siguran da će dobiti propisani lijek.
