Usluga, ljubaznost i brzina najvažniji su malim ulagačima

Mali ulagači našli su se na tržištu kapitala prije nego što su naučili osnovne postulate ulaganja – na burzi se ne ulaže novac potreban za osnovne životne potrebe, ne uzima se kredit za kupnju dionica, ne postoje potpuno sigurne dionice. No ni brokeri ih nisu dočekali spremni.

Javne ponude državnih i privatnih tvrtki i (ne tako davno) pozitivna burzovna klima privukle su stotine tisuća novih ulagača. Nedugo zatim križa na svjetskim i domaćim burzi neiskusne su ulagače naučile nekim lekcijama, ali na teži način. Naime, ulagači na razvijenijim tržištima kapitala uglavnom su naviknuti na uspone i padove burze te na činjenicu da se na burzi može i izgubiti pa su znatno realniji u očekivanjima dobiti. Mali ulagači, privučeni velikim rastom burze u nas, našli su se potpuno nespremnim na tržištu kapitala i to prije nego što su naučili osnovne postulate ulaganja na burzi – nikada se ne ulaže novac koji je potreban za osnovne životne potrebe, ne uzima se kredit za kupnju dionica, na burzi ne postoje potpuno sigurne dionice ili informacije o njima. Veliku su ulogu u tome odigrali i brokeri koji nisu bili spremni na toliko interes novih investitora.

Uloga brokera morala je biti veća i kvalitetnija. Tome svjedoče brojne reakcije malih ulagača koji su u vrijeme najveće gužve oko IPO-ova uglavnom bili nezadovoljni uslugama brokera i brokerskih kuća.

To potvrđuju i izravnim kontaktima, ali i na brojnim forumima, na kojima su najčešće rasprave o tome koja brokerska kuća nudi bolju i bržu uslugu, uz manju naknadu.

Pravo je pitanje jesu li pojedini brokeri, brokerske kuće i različiti savjetnici doista spremni na sve ono što bi trebalo ponuditi klijentima? Većina brokerskih kuća nudi cijeli spektar usluga, druge su specijalizirane za upravljanje portfeljima. Visine brokerskih provizija kreću se od 0,5 posto pa do 2 posto vrijednosti transakcije (uz iznimku povremenih akcija). Važni su i kanali plaćanja – internet je jeftiniji od telefona. Za transakcije od nekoliko stotina tisuća kuna brokerska provizija pada na pola posto, a za niže iznose neke brokerske kuće naplaćuju fiksne iznose.

Netransparentnost je razlog pada Banjalučke berze. Prema Transparency Internationalu BiH, direktna štete izazvane netransparentnim procesima privatizacije, izdavanja koncesija i sličnoga javnog ugovaranja tijekom prošle godine u BiH prešle su pola milijarde KM.

Nevladina organizacija Transparency International (TI) BiH idućeg će mjeseca izvijestiti Europsku komisiju (EC) o velikom nazađovanju BiH, posebno Republike Srpske (RS), u svim segmentima društva, izjavio je prošlog tjedna u Banjoj Luci predsjedavajući odbora direktora TI-ja za BiH Boris Divjak. Rekao je da su sličan izvještaj poslali i međunarodnim financijskim organizacijama i vladaima europskih zemalja, s obzirom na to da su direktna štete izazvane netransparentnim procesima privatizacije, izdavanja koncesija i sličnoga javnog ugovaranja tijekom prošle godine premašile pola milijarde KM.

TI BiH je, istaknuo je Divjak, pokrenuo sudsko postupke protiv Vlade RS u slučaju neobjavljivanja samoinicijativne ponude Strabagu u skladu sa zakonom, kao i protiv Centralne izborne komisije (CIK) BiH zbog neprovođenja Zakona o sukobu interesa BiH u slučaju premijera Federacije BiH (FBiH) Nedžada Brankovića. Istaknuo je da međunarodna zajednica svjesno ‘ne čačka’ ekonomske transakcije u BiH, jer joj u vrijeme regionalnih turbulencija odgovara da se BiH ne ‘talasa’.

Sumnjamo da je postignuta neka vrsta aranžmana da se za sada ne dira u ta ekonomska pitanja, jer postoji opasnost od podjele BiH pa je s političarima postignut konsenzus o primirju – pojasnio je Divjak.

Istaknuo je da se većina standarda o nužnosti transparentnosti u procesima privatizacije u BiH, posebno u RS, ne primjenjuje.

Primjer je izjava premijera RS Milorada Dodika, koji se usudi reći da građani nikad neće imati uvida u dokumentaciju o privatizaciji Rafinerije naftne Brod i RiTE Gacko, jer je on to tako odlučio – rekao je Divjak.

Onasa prenosi da je trenutačno ugovoren niz netransparentnih privatizacija i koncesija u RS s evidentnim štetama po budžet i građane, socijalne strukture i okolinu. U Rafineriji naftne Brod, prema Divjakovim riječima, probijeni su rokovi iz ugovora, fiktivne su firme ušle u posjed ne isplativi novce, odnosno kroz pranje novca završili su ogromnu transakciju, a premijer poručuje da o tome nije dužan obavijestiti javnost.

Ističe da sve međunarodne analize pokazuju da je BiH, predvođena RS, počela bilježiti negativan trend na svim listama.

Dramatičnu situaciju u području javnih ugovaranja i privatizacije najbolje ilustrira Banjalučka berza, koja već više od godinu dana bilježi rekordne padove – upozorio je Divjak.

Dodaje da su identični investitori u cijeloj regiji, a da jedino Banjalučka berza bilježi kontinuiran pad vrijednosti dionica bez ikakvih naznaka da bi se situacija mogla poboljšati, dok su sve burze u okruženju prebrodile krizu.

Razlog pada Berze je u netransparentnoj politici Vlade RS koja je dovela do njenoga kraha i od RS napravila neprivlačno područje za strana ulaganja, odnosno uspjela sve strance i ozbiljne strane ulagače protjerati iz zemlje i dovela meštare, perače novca, fiktivne firme i vrlo zabrinjavajuća imena iza kojih vrlo često ili najčešće stojte pojedinci u vlasti – rekao je Divjak.

Zabrinjavajuće su u RS, prema Divjakovim riječima, i izmjene Zakona o privatizaciji, gdje se dodatno pojednostavilo direktno ugovaranje i dale još slobodnije ruke onima koji su do sada krčmili državne novce i državna preduzeća da to nastave raditi, dok se revizija privatizacije pretvorila u stranački obračun s pojedincima.

I u Federaciji BiH je vrlo zabrinjavajuća slika s privatizacijom, a na površinu, prema ocjeni Divjaka, izbija izuzetno visok stupanj sukoba interesa gdje se pojedinci iz izvršne vlasti pojavljuju kao vlasnici državnih preduzeća i gdje je jasno stvar da privatizacija mora biti tempirana da služi takvim privatnim interesima.

TI je tužio CIK BiH jer nije poduzeo nikakve radnje prema Zakonu o sukobu interesa BiH protiv premijera i nekoliko ministara u Vladi FBiH. Ni prilikom izrade dokumenta Politika privatizacije državnoga kapitala u FBiH s programom prioritetnih ulaganja, prema Divjakovim riječima, nije konzultirana šira javnost zato što je to dokument krojen prema privatnim potrebama, a nikako kao dokument koji bi mogao donijeti širu korist građanima.

V.d. izvršnog direktora TI-ja BiH Srdan Blagovčanin istaknuo je da posljednji potez rukovodstva BH Telecom, uoči najavljenog procesa privatizacije, u vezi s kupnjom zgrade i imenovanjem čelnih ljudi, ukazuje na to da se nastoje provesti nezakonitosti.

Prilikom izbora ključnih ljudi kriterij je bila politička pripadnost i stavljanje BH Telecom pod kontrolu jedne oligarhije u okviru političke stranke koja je imala mogućnost imenovati rukovodstvo – rekao je Blagovčanin. Istaknuo je da je TI pokrenuo proceduru za usvajanje nove revidirane Strategije za borbu protiv korupcije BiH kao polaznu osnovu za kreiranje nove strategije u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i da istražuje pojačane rizike s aspekta korupcije u energetskoj industriji.

Kao da je novac kao jež – lakše ga je uhvatiti nego zađržati! Gotovine je doista sve manje u našim lisnicama, ali zato sve radije baratamo plastikom. I trošimo ono što (još) nismo zaradili! Prema podacima HGK (stanje na dan 31. ožujka 2008.), u Hrvatskoj se koristi 8,2 milijuna debitnih i kreditnih kartica, što je gotovo šest kartica po zaposlenome. Od toga je 1,9 milijuna kreditnih, koje Hrvati peglaju na više od 73 tisuće ‘elektronički’ opremljenih prodajnih mjesta.

U kartičnom je portfelju PBZ Carda oko dva milijuna aktivnih Amex (13% više nego lani), MasterCard, Visa (šest posto više nego lani) i Maestro kartica, sveukupno 40 različitih vrsta charge, debitnih, kreditnih, prepaid proizvoda. Uglavnom su u vlasništvu građana – samo 14% izdano ih je tvrtkama. Najviše je debitnih kartica, koje potrošeni novac odmah skidaju s računa, oko 67%. Udjel je charge kartica (s odgodom plaćanja) oko 21%, dok je ‘pravih’ kreditnih, revolving kartica zasad samo 11%.

U prva tri mjeseca ove godine odobrili su 533 milijuna kuna potrošačkih, gotovinskih i revolving kredita, što je manje nego u istom razdoblju prošle godine. No pad je očekivan jer su lani u to vrijeme imali akciju s povoljnijim uvjetima kreditiranja. Akciju s nižim kamatama, uz trajno produžene rokove plaćanja i veće iznose gotovinskih kredita, imaju i ove godine, ali tek od sredine ožujka, pa rast prometa očekuju u drugoj polovici godine.

Iako podaci HNB-a pokazuju pogoštanje u naplati, posebno kartičarskih kredita, u PBZ Cardu kažu da je naplata vrlo dobra. No priznaju da ne mogu ignorirati trendove i upozorenja, pa redovito prilagodavaju proceduru odobrenja kredita procjenama rizika tržišta.

U Erste&Steiermärkische banci do 30. travnja ove godine odobrili su 669 tisuća kartica, od čega je 11,5% kreditnih. Čak 97% kartica odobreno je građanima, koji najrađuje koriste Visu Classic (od kreditnih) i to zato što nudi mogućnost najniže revolving otplate, najmanje pet posto duga na mjesec.

Atraktna im je, kažu, i MasterCard kartica, ponajviše zato što se članarina za nju plaća na mjesec. To je istodobno i klasična kartica s odgodom plaćanja (svi se troškovi plaćaju odjedanput) i revolving kartica, pri čemu se svakoga mjeseca vraća dio odobrenoga kredita (prema mogućnostima klijenta, od četiri do 100%). Potkraj travnja ove godine odobreni revolving krediti premašili su 600 milijuna kuna, što je oko četiri posto više nego lani u isto vrijeme. Problema s naplatom, tvrde, nemaju.

Raiffeisen banka u portfelju ima gotovo 130 tisuća kreditnih kartica i oko 580 tisuća debitnih. U banci kažu da njihovi klijenti najčešće koriste revolving kreditne kartice. Potkraj travnja ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani, potrošnja je porasla 22%, dok su odobreni kartičarski krediti porasli čak 37%, ali ipak manje nego klasični gotovinski krediti, koji su rasli dvostruko brže od kartičarskih. Uspješnost naplate je uobičajena i nije evidentiran porast nena plaćenih kartičarskih kredita, tvrde u banci.

U Hypo Alpe-Adria banci odobrili su ukupno 94.277 kartica, uglavnom građanima. U banci kažu da njihovi klijenti podjednako vole debitne i kreditne – debitnim karticama uglavnom podižu gotovinu, dok charge i kreditnim plaćaju obavljenu kupnju. I jedne i druge kartice klijentima stižu u paketima tekućih računa. Pravu kreditnu karticu lansirali su prošle godine, pa usporedivih podataka o korištenju i potrošnji, kažu, još nema.

Sličnu praksu potvrđuju i u OTP banci, u čijem je portfelju gotovo 388 tisuća kartica, uglavnom u vlasništvu građana. U kartičnoj su ponudi kartice iz Visa ‘serije’ – od debitnih do revolving. Klijentima su najzanimljivije revolving kartice, jer im se nudi korištenje visokog kreditnog limita uz fleksibilnost otplate. Trenutačno ni ne nude klasične kredite nego samo revolving, najčešće u rasponu od 10 tisuća do 20 tisuća kuna. U banci kažu da se sva koga mjeseca njihovim karticama obavi više od 800 tisuća transakcija (23% više nego u prva četiri mjeseca lani) i to najčešće kupnja.