Home / Poslovna scena / U sljedećem mandatu cilj je pridobiti još 2.000 članica

U sljedećem mandatu cilj je pridobiti još 2.000 članica

Novi predsjednik Upravnog odbora GS1 Croatije, direktor tvrtke Pastor TVA Mario Martić na ovogodišnjoj je Generalnoj skupštini GS1 imao prigodu sjediti s vodećim ljudima iz 89 nacionalnih organizacija. Pastor je član Hrvatskog udruženja za kodiranje od 1994., a Martić se aktivno uključio u rad prije četiri godine, kad je postao član Upravnog odbora GS1 Croatije. Karijeru je počeo u Pastoru odmah nakon završetka zagrebačkoga Fakulteta strojarstva, a na položaj direktora došao je prije godinu dana.

  • Kakva je uloga organizacije u hrvatskom gospodarstvu? Jedan sam od predstavnika proizvođača u Odboru, a s obzirom na to da Pastor sustav GS1 primjenjuje od 1994., mogu potvrditi da je organizacija ponudila dobre proizvode. Nisu dovoljno prepoznati, ali, primjerice, sljedivost i elektronički katalog odlični su načini za širu primjenu alata GS1, ali i za snizavanje troškova tvrtki koje se njima koriste.

  • Koja rješenja koja nudi organizacija još nedostaju tvrtkama? Vrlo su zanimljivi projekti sljedivosti i sustava upravljanja otpadom jer zaštita okoliša postaje sve važnija, a zahtjevi koje se postavljaju tvrtkama sve veći. GS1 kao međunarodna organizacija već ima gotova rješenja, a GS1 Croatia surađuje s Ministarstvom zaštite okoliša, građenja i prostornog uređenja na projektima poput Pravilnika o ambalaži.

  • Što planirate s obzirom na udaljenje više tvrtki u organizaciji? U Hrvatskoj je registrirano 80-ak tisuća tvrtki, od toga ih je 20-ak tisuća aktivno, a u GS1 Croatiju učlanjeno je 2.500. Svjesni smo gospodarskih uvjeta, no procjenjujemo da će proširenje paketa usluga pozitivno utjecati i na povećanje članstva. Do kraja mandata ovog upravnog odbora trebali bismo imati otprilike 4.500 članica.

  • Kako korisnici surađuju s uređom i izvršnim tijelima GS1 Croatije? Odlično. Trebalo bi se više informirati o koristi takve organizacije za tvrtke. Tek kad se dobije prilika za rad u GS1, otvara se poticajni svijet globalne, neprofitne, neutralne organizacije, jedinstvene prema statusu, načinu rada i kulturi. U četverogodišnjem mandatu bio član Upravnog odbora, pratio aktivnosti, sudjelovao u donošenju planova, i shvatio sam da su pred nama ambiciozno postavljeni planovi, odgovorni potezi na ostvarivanje pretpostavki za organiziranje novih e-servisa, lobiranje u gospodarskim krugovima i povezivanje s poslovnim institucijama.

  • Ovogodišnja je Generalna skupština prva na kojoj sudjelujete kao predsjednik Upravnog odbora. Koliko ste imali prilike razmijeniti iskustva s kolegama iz drugih nacionalnih organizacija i kako će vam to pomoći u poboljšanju rada GS1 Croatije? S obzirom na funkciju, odgovornost i obveze u Pastoru TVA, kad mi je predložena funkcija predsjednika Upravnog odbora, uzeo sam predah da bih mogao o svemu razmisli. Danas bih požalio da nisam prihvatio tu dužnost. GS1 želi postaviti standarde u poslovanju da bi korist imali i korisnici i članice organizacije. Slušavši o bogatom iskustvu drugih članica organizacije i korisnika sustava, najzanimljiviji su mi bili poslovni slučajevi iz sustava upravljanja otpadom i sljedivosti, što ću i primijeniti u Pastoru. Dobru perspektivu imaju i projekti vezani uz zdravstvo i sigurnost pacijenata, a sada treba vidjeti koliko će, primjerice, Ministarstvo zdravstva imati interes to pratiti i uključiti se u rješenja GS1.

U proteklom je pet godina, koliko je Miguel A. Lopera na funkciji direktora GS1, ta organizacija počela provoditi projekt elektroničkog koda proizvoda kojim se artikli mogu očitavati putem radiofrekvencije, projekt GDSN-a (Global Data Synchronization Network), sustava koji se koristi internetom za razmjenu podataka o proizvodima u lancu globalne trgovine, i realizirala sporazume o suradnji s NATO-om i Svjetskom carinskom organizacijom (WCO).

  • Koji su bili glavni projekti GS1 u proteklom pet godina u kojima ste sudjelovali? Što se u međuvremenu dogodilo s tehnologijom? Prvo bih istaknuo spajanje standarda dviju neovisnih organizacija – EAN Internationala, koji je imao 99 članica, i UCC-a (Uniform Code Council), u kojem su bile članice iz SAD-a i Kanade. Njihovim spajanjem stvorili smo jedinstvenu organizaciju koja je promijenila ime u GS1 i koja primjenjuje jednake crtične kodove u svim dijelovima svijeta. Naime, do tog trenutka europske kompanije morale su stavljati europski EAN-kod, koji se nije slagoao s američkim crtičnim kodovima. Danas jedinstveni crtični kod GS1 olakšava i pojačava posao proizvođačima jer su smanjeni troškovi dvostruke uporabe crtičnih kodova. Prije pet godina uveli smo projekt EPC-a (Electronic Product Code), novog sustava elektroničkog označavanja proizvoda koji je danas globalni standard za trenutnu, automatsku i preciznu identifikaciju proizvoda u opskrbenom lancu bilo koje tvrtke u bilo kojoj industrijskoj grani bilo gdje u svijetu.

  • Da bi EPC tehnologija uopće mogla funkcionirati, morali smo u cijelom svijetu inzistirati na upotrebi iste frekvencije. Frekvenciju kojom smo se htjeli koristiti prije pet godina rabilo je kinesko Ministarstvo obrane, ista situacija bila je u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i Japanu. Jedna od odgovornosti članova GS1 bila je uveriti svaku od tih vlada da oslobodi frekvenciju i prepusti je za tu svrhu. Recimo, kinesko Ministarstvo obrane trebalo je promijeniti cjelokupnu aparaturu da bi se koristilo drugom frekvencijom. Trebale su nam četiri godine da nam vlade prepuste frekvenciju kako bi danas EPC mogao biti globalni standard u poslovanju opskrbenog lanca. Prije četiri godine pokrenuli smo projekt sinkronizacije podataka GDSN (Global Data System Network), a najvažnije što se dogodilo za vrijeme mog mandata jest ulazak u sektor zdravstvene skrbi i carinske regulacije.

  • U kojoj se mjeri uspjeli u području zdravstva i obrane primijeniti sustav standarda GS1? U zdravstvenoj skrbi napravili smo velik napredak već primjenom crtičnih kodova. Naime, kada se uvede sustav automatske identifikacije lijekova crtičnim kodom, lijek se može bez ikakva problema identificirati i pratiti od proizvođača lijeka, a pacijent može biti siguran da će dobiti propisani lijek.

  • Trenutačno smo okupili globalnu grupu korisnika u kojoj su proizvođači lijekova, farmaceutske kompanije, bolnice i zdravstvene ustanove, ljekarne i liječnička udruženja iz različitih zemalja. U tom projektu 400 stručnjaka radi na standardizaciji sustava identifikacije lijekova u cijelom svijetu i na ujednačenju sustava standarda u zdravstvenoj zaštiti sa standardima koji vrijede za ostalu potrošačku robu.

  • U području obrane radimo na dva projekta. Jedan je vezan uz Sporazum o tehničkoj suradnji koji smo prije dvije godine potpisali s NATO-om, s kojim surađujemo na uvođenju jedinstvenoga globalnog standarda za 22 zemlje koje trenutačno imaju različite identifikacijske sustave u svojim vojnim skladištima. Drugi projekt odnosi se na suradnju s velikim aviokompanijama poput američkoga Boeinga kod kojih bi uvođenje standarda GS1 u opskrbeni lanac olakšao nabavu rezervnih aviodijelova gdje se često javljaju problemi.

  • Na kojim će projektima organizacija GS1 raditi nakon ovogodišnje Generalne skupštine u Dubrovniku? I dalje ćemo unaprijedivati EPC tehnologiju i proces sinkronizacije podataka, a novi zahtjevi javljaju se u području crtičnih kodova za svježu hranu. Naime, trenutačno radimo pilot-projekte uvođenja DataBara za svježu hranu poput voća, povrća, mesa i suhohranih proizvoda, koji je drukčiji u svakom trgovackom lancu. U tijeku je projekt izrade jedinstvenog bar-koda za svježu hranu koji će primjenjivati svi trgovacki lanci i prodavači diljem svijeta. Stalno se provode projekti edukacije i uvježbavanja naših djelatnika i zaposlenika tvrtki članica GS1 jer tehnologija u početku može komplikirati poslovanje. Primjerice, GS1 Croatia treba uvježbavati članice u području elektroničkog koda proizvoda (EPC) i sinkronizacije podataka.