Home / Biznis i politika / Lik i djelo

Lik i djelo

Iz biografije

  1. godine rođen u mjestu Kajgana kraj Garešnice. 1973. godine diplomirao na PMF-u i zapošlio se na Institutu Ruđer Bošković. 1977. godine radi u SIZ-u za znanost. 1979. godine zapošljava se na FER-u. 1981. godine magistrirao na PMF-u. 1983.-1984. godine znanstveno usavršavanje na Pennsylvania State University (SAD). 1992. godine doktorirao na PMF-u. 1992. godine sudjelovao u osnivanju Hrvatskoga nuklearnog društva (HND). 2004. godine postao predsjednik HND-a.

Nakon nekog vremena odustao je od prava i posvetio se fizici.

Na FER je došao upravo radi nuklearnih energetike, koja se tada počela razvijati u tadašnjoj državi. Iako gotovo cijeli radni vijek radi sa studentima, kao najveće uspjehe u karijeri ističe rad u praksi, koji ga je uvijek privlačio. Od zapošljavanja na Katedri za primijenjenu fiziku radio je i na konkretnim problemima vezanim uz Krško. Kao najveći uspjeh ističe izradu paketa kompjuterskih programa za gospodarenje gorivom u nuklearnom elektrani na kojima je radio ranih devedesetih, a koji se uz manje modifikacije koriste i danas.

Od sadašnje generacije studenata očekuje da će se nastaviti baviti strukom, što prije nije bilo moguće jer su Slovenci u Krškom većinom zapošljavali svoj kadar. Upravo gradnja nuklearne u Hrvatskoj pružila bi im tu mogućnost.

Alternativa gradnji nuklearnih elektrana trenutačno ne postoji. Europska unija zemljama članicama sugerira da koriste nuklearnu energiju. Problem je u tomu da postoji sve manje mjesta otkuda Hrvatska može uvoziti električnu energiju, a bez energije nema ni gospodarskog rasta – objašnjava Pevec, kojega kolege opisuju kao skromnog i upornog čovjeka.

Upravo upornost ističu kao njegovu najjaču karakternu osobinu, kada se nečega primi, kažu, ne odustaje. Iako skroman, ističu prijatelji, ne voli gubiti u tenisu, kojim se rekreativno bavi.

Pevec objašnjava da je prijelaz na nuklearnu tehnologiju logičan, jer u elektranama na fosilna goriva cijena energenta sudjeluje s 50 do 60 posto u cijeni električne energije, zbog čega je električnu energiju sve skuplje proizvoditi jer su i cijene fosilnih goriva sve više. Kada se govori o nuklearnom elektrani, udio energenta urana u cijeni finalnog proizvoda je svega 20 posto. S obzirom na divljanje cijena nafte, ali i plina, nuklearnar se opcija nameće kao jedina. Alternativni izvori mogu pokriti samo mali dio potreba za energijom, a uz njih se moraju graditi klasične elektrane.

Zaliha urana prema današnjim procjenama ima za 50 do 60 godina. Ali se za nuklearnar elektrane može koristiti i preradjeni nuklearni otpad, čime se količina raspoloživoga goriva drastično povećava. Nemojmo zaboraviti da se uran može dobiti i iz morske vode, u kojoj ga ima u malim količinama – objašnjava Pevec.

Iako se svi sa zebnjom prisjećaju incidenta u Černobilu, od tada nije bilo ozbiljnih problema s nuklearnim elektranama. Taj se incident danas ne uzima u obzir jer se više ne grade NE toga tipa bez zaštitne zgrade koja spriječava da radioaktivni materijal u slučaju nezgode ode u atmosferu. Pevec u obrani nuklearnar energije ističe da se leko više ljudi na godinu pogine u nesrećama u rudnicima nego što je to bilo u Černobilu.

Pitanje skladištenja radioaktivnog otpada koje se često spominje kao otežna okolnost i najveći problem u radu nuklearnih elektrana i nije tako velik problem kao što se čini, ističe Pevec. Kao argument navodi podatak da će nakon 60 godina rada NE Krško ostati otpada da se napuni bazen dug 16, širok osam i dubok 11 metara. Prednost nuklearnih elektrana je i njihova dugotrajnost, mogu se koristiti od 50 do 60 godina, dok klasične termoelektrane imaju upola kraći životni vijek. Osim dugotrajnosti, NE pozitivno utječu na okoliš jer ne proizvode ugljični dioksid i smatraju se čistom tehnologijom.

Iako udruge zelenih poprijeko gledaju na ideju gradnje nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, čini se da prava alternativa ne postoji. Da bi se nuklearnar elektrana mogla sagraditi do 2020. godine, u pripreme je potrebno krenuti odmah jer njena gradnja traje više od desetljeća. Uporni i mirni profesor ostvario je sve ciljeve koje si je zacrtao. Idući na redu je gradnja nuklearke u Hrvatskoj, nikoga ne bi čudilo da i u tome uspije.