Malo gospodarstvo pokazalo je i lani veću vitalnost i dinamiku rasta od velikoga. Tendencija bržeg rasta većine pokazatelja nastavljena je, ali ne u svim djelatnostima.
Budući da je malo gospodarstvo u posljednjih nekoliko godina pokazivalo veliku vitalnost i napredak, u analizi prošlogodišnjih rezultata nastojat ćemo potražiti odgovor na pitanje što možemo od njega očekivati u sadašnjoj situaciji.
Financijske izvještaje za 2007. godinu predala su u Registar godišnjih financijskih izvještaja 83.532 obveznika, što je 5.023 ili 6,4 posto više nego prijašnje godine. Povećanje se gotovo u cijelosti odnosi na malo gospodarstvo iako je broj velikih poduzetnika čak relativno brže rastao (7,7 posto, pri čemu je riječ o samo 34 tvrtki).
Kontinuirani rast broja poduzetnika sigurno je jedan od pokazatelja gospodarske aktivnosti, lakšeg i bržeg osnivanja novih tvrtki, ali i shvaćanja sve većeg broja uglavnom malih poduzetnika da je Registar važan ne samo za potrebe statistike i razne ekonomske analize i prognoze nego i kao podloga za utvrđivanje kreditne sposobnosti, izradu bonitetnih informacija i drugog, bez čega nije zamislivo suvremeno tržišno poslovanje.
Osjetne promjene u strukturi poduzetnika, prema veličini, do kojih je došlo u posljednje dvije godine u odnosu na prijašnja razdoblja, posljedica su ponajprije strožih kriterija za svrstavanje u pojedinu skupinu radi usklađivanja s propisima i praksom u EU. U međuvremenu donesen je i novi Zakon o računovodstvu, koji je u primjeni od početka 2008., a kojim je povećan iznos aktive odnosno prihoda koje valja ostvariti da bi se stekao status srednje velikog ili velikog poduzetnika.
Hrvatsko je gospodarstvo u 2007. ostvarilo relativno visoke stope rasta. Fizički obujam industrijske proizvodnje povećan je 5,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom, realni promet u trgovini na 5,3 posto, fizički obujam građevinskih radova 2,4 posto, broj turističkih noćenja 5,6 posto, izvoz 9,2 posto i uvoz 10,3 posto. Istodobno indeks potrošačkih cijena nije prešao 2,9 posto uz praktički nepromijenjen tečaj kune, što upućuje na održavanje makroekonomskih stabilnosti, ali uz velik deficit robne razmjene s inozemstvom i veliku kreditnu zaduženost. Realne plaće bile su veće 2,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
Te podatke Državnog zavoda za statistiku potvrđuju i podaci godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za 2007. obrađeni u Fini. Naime, hrvatski su poduzetnici ostvarili 13,6 posto veće ukupne prihode, a zahvaljujući sporijem rastu ukupnih rashoda i veću dobit za 21 posto, dok je rast gubitaka bio znatno sporiji (14,2 posto). Za ostvarivanje tih rezultata angažirano je u 2007. godini 6,1 posto više radnika i 16 posto veća imovina nego 2006. godine. Vrijednost kapitala i rezervi u toj usporedbi bilježi porast od svega 9,9 posto, što upućuje na poznatu činjenicu sve veće zaduženosti hrvatskoga gospodarstva. Iako u broju čine čak 99,4 posto svih poduzetnika, udjel maloga gospodarstva prema ostalim pokazateljima poslovanja ipak nije tako spektakularan. Ono, doduše, zapošljava gotovo dvije trećine svih zapošljenih radnika, ali ostvaruje samo nešto više od polovine ukupnog prihoda hrvatskoga gospodarstva, nešto više od 41 posto izvoza i investicija te 45,8 posto neto dobiti.
U 2007. u usporedbi s 2006. godinom, malo je gospodarstvo nastavilo s dinamičnijim rastom zaposlenosti, vrijednosti imovine, investicija te izvoza i uvoza u odnosu na hrvatsko gospodarstvo kao cjelinu. Istodobno, rast ukupnog prihoda, dobiti i gubitka bio je nešto sporiji od onoga u ukupnom gospodarstvu iako je u kojačnici udjel neto dobiti (dobi manje gubici) maloga gospodarstva povećan od 45,3 posto u 2006. godini na 45,8 posto u ukupnim financijskim rezultatima gospodarstva u 2007. godini. Veća profitabilnost, ali i relativno veći iznos obračunane amortizacije (18,3 posto u malom gospodarstvu prema 13 posto u ukupnom gospodarstvu), omogućili su i relativno brži rast investicija u malom gospodarstvu. Tome je svakako pridonijelo i kretanje plaća. Naime, iskazani rast troškova osoblja i u malom i ukupnom gospodarstvu u usporedbi s prethodnom godinom bio je izjednačen i iznosio je 13,7 posto. Usporedba dviju posljednjih godina također pokazuje da su prihodi od izvoza, a isto tako i plaćanja za uvoz, brže rasli u malom gospodarstvu nego onom velikom.
Poslijeratno razdoblje obilježeno je velikim zaostajanjem posebno prerađivačke industrije, uz istodobni ubrzan rast trgovine i drugih uslužnih djelatnosti, što je uz ostale čimbenike dovelo i do velikog nerazmjera između izvoza i uvoza, sa svim negativnim posljedicama koje iz toga proizlaze. Stoga se uvijek s posebnom pozornošću prate tendencije i promjene u strukturi gospodarstva koje su usmjerene na proizvodne djelatnosti, pri čemu je posljednjih nekoliko godina upravo malo gospodarstvo davalo jači ton i pokazivalo veću poduzetnost i umješnost.
Podaci za 2007. godinu pokazuju da su i dalje u hrvatskom gospodarstvu (a jednako tako i u malom gospodarstvu) prerađivačka industrija i trgovina dvije temeljne djelatnosti, koje zapošljavaju više od polovine svih radnika, i ostvaruju 61,2 posto ukupnog prihoda i 48,6 posto ostvarene dobiti cijele privrede, odnosno 47,1 posto maloga gospodarstva.
Relativno brži rast zaposlenosti od prosječnoga u gospodarstvu kao cjelini ostvarilo je malo gospodarstvo u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu, prijevozu, skladištenju i vezama te financijskim i drugim poslovnim uslugama. To, međutim, nije pritilo i adekvatno povećanje ukupnog prihoda maloga gospodarstva, posebno u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, građevinarstvu, ali i trgovini.
Izvoz je, bez sumnje, područje djelovanja veoma važno za sagledavanje konkurentskih sposobnosti hrvatskoga gospodarstva. U tom segmentu poslovanja malo se poduzetništvo u 2007. godini pokazalo uspješnijim kao cjelina, ali ne i u nekim važnim djelatnostima kao što su preradivačka, građevinarstvo, turizam, prijevoz, skladištenje i veze i sl.
Unutar preradivačke industrije malo gospodarstvo zaostaje za ukupnim gospodarstvom u rastu ukupnog prihoda i izvoza, posebno u proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda, proizvodnji tekstila, kože i proizvoda od kože te proizvodnji strojeva i uređaja, a i kod izvoza i kemijskih proizvoda i kemikalija. Neke od tih djelatnosti, posebno tekstilna, kožna i prehranbeni, nisu ostvarile u izvozu ni prošlogodišnje rezultate.
Iznoseni podaci pokazuju na određene promjene u strukturi gospodarstva, ali ne u mjeri u kojoj se to očekivalo, posebno ne kad je riječ o preradivačkoj industriji.
Usporavanje svjetskoga gospodarstva i globalni rast inflacije u uvjetima velike otvorenosti hrvatskoga gospodarstva velika su prijetnja njegovu daljnjem razvoju i razvitku. Stoga je nužno udruženo djelovanje svih aktera makroekonomskih politike kao i svih gospodarskih subjekata.
Naravno, u takvoj se situaciji mnogo očekuje i od malog i srednjega poduzetništva, koje je posljednjih godina pokazivalo veću vitalnost i dinamiku rasta nego veliko. U 2007. godini u malom gospodarstvu nastavljena tendencija bržeg rasta većine pokazatelja poslovnih rezultata, posebno promatranog u cjelini, ali ne i u svim djelatnostima koje ocjenjujemo veoma važnim za ukupan razvoj.
Očito je da tzv. veliko gospodarstvo mora ostati glavni generator razvoja oko kojeg će se onda razvijati i malo gospodarstvo. Da bi to potaknula, Vlada je nedavno predstavila i novi Program poticanja maloga i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. godine. Bez razvijenog i konkurentnog poduzetništva neće biti vraćanja dugova domaćim i stranim vjerovnicima i neće biti gospodarskog razvitka koji bi mogao smanjiti naše zaostajanje za gospodarstvom razvijene Europe.
Poslovanje maloga gospodarstva u 2007. prema djelatnostima
