Uz poticaj Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva dosad su osnovani klaster male brodogradnje i Aqua Adria, klaster proizvođača vode, a još se očekuje osnivanje klastera drva, odnosno proizvođača namještaja i podnih obloga, posebne odjeće i obuće, marikulture i ICT rješenja.
O potrebi osnivanja klastera već se godinama mnogo govori, poglavito zbog toga što je većina hrvatskoga gospodarstva malo i srednje poduzetništvo. Klaster, riječ koja dolazi od engleske riječi ‘cluster’ i znači ‘grozd ili roj’, označava poduzeća povezana zajedničkim interesima koja se međusobno dopunjuju i surađuju. Točnije, pod klasterom podrazumijevamo zajednički projekt manjih tvrtki koje su se udružile da bi lakše i uspješnije sudjelovale u većim projektima.
Prednosti klastera su velike, i od njega sve uključene tvrtke profitiraju, ali njegov razvoj u Hrvatskoj još je daleko od željene razine. Prema nekim podacima u Hrvatskoj funkcionira 40 klastera koji su nastali prema načelu ‘odozgo prema dolje’ (engl. bottom-up), odnosno onih u kojima je inicijativa za nastajanje potekla od tvrtki, što je s obzirom na sve potencijalne pozitivne učinke klasterskog povezivanja još malo.
Često čuje se da je povezivanje u klasteru imperativ domaćim tvrtkama kako bi bile konkurentnije i na domaćem i na stranim tržištima, i upravo su se zato u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva odlučili na poticanje takve inicijative. Načelo osnivanja klastera ‘odozgo prema dolje’ (engl. top-down), prema kojem inicijativa dolazi od više instancije, a nakon toga se pregovara s tvrtkama koje bi mogle biti njegov dio, možda je upravo rješenje potrebno hrvatskom gospodarstvu.
Hrvatska je izvozna inicijativa (HIO) prema načelu ‘odozgo prema dolje’ dosad uspjela potaknuti osnivanje dvaju klastera, a planira se osnivanje još četiri. Riječ je o klasterima sektora s izvoznim potencijalom, a dosad su održani pripremni sustanci s tvrtkama iz pojedinih sektora da bi se uspostavila suradnja i povjerenje među tvrtkama, nužno za povezivanje.
Prvi je osnovan klaster male brodogradnje, i to radi okupnjenja domaćih male brodogradnje, konkurencija europskim proizvođačima plovila te, možda najvažnije, razvoja brenda hrvatske male brodogradnje. Utemeljen je u Rijeci 28. rujna 2007. potpisom društvenog ugovora kao trgovačko društvo sa središtem u Zagrebu, a osnovala ga je 21 tvrtka. Cilj je sinergija domaćih proizvođača malih plovila i opreme za brodove da bi mala brodogradnja postala međunarodno prepoznatljiva i konkurentna.
U siječnju 2008. prošireno je, odnosno dokapitalizirano, Društvo uključenjem devet novih tvrtki, tako da klaster danas ima 30 članica. Do sad je izrađen i vizualni identitet tvrtke, internetska stranica, promotivni materijali i galanterija. Napravljen je pregled proizvodnog programa klastera, odnosno tvrtki članica, i izrađen pregledni katalog kojim se klaster prezentirao na Sajmu Boot u Düsseldorfu i na sajmu sporta i nautike u Zagrebu – ističu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Drugi osnovani klaster Aqua Adria okuplja znatno manje članica, ali ima velik potencijal rasta. Osnovali su ga Sveti Rok, Naturalis i Bumes 25. listopada prošle godine. Klaster voda pokušava osnažiti izvoznu poziciju hrvatske na tom odavno poznatom jakom području. Vodu, jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske, posljednjih godina sve više iskorištava, ali ipak ima još mnogo prostora za napredak.
Da je rad klastera uistinu uspješan, najbolje potvrđuje njegov proizvod – voda Elite. Zajednički proizvod uspješno je brendiran potrebnim dizajnerskim i likovnim rješenjima i napravljena je internetska stranica na kojoj se također promiče voda. Klaster je u fazi registracije i učlanjenja u GS1 Croatia i dobivanja koda EAN-13 te zaštite intelektualnog vlasništva brenda Elite.
Klaster je usredotočen isključivo na izvoz, među ostalim ciljano na zemlje Arapskog zaljeva, istražuje se tržište i traže strateški partneri – objašnjavaju u Ministarstvu.
Uz pomoć klastera proizvođača voda mogu se pojačati i druge gospodarske aktivnosti, tvrde u Ministarstvu, misleći pritom poglavito na pomorski prijevoz. Točno je da hrvatske luke imaju velik kapacitet, ali on je većinom iskorišten za prihvat robe u dolasku.
Voda je proizvod koji se izvozi u velikim količinama, pa tako može uvelike popuniti kapacitete hrvatskih luka u otpremi – poručuju u ministarstvu.
Nakon osnivanja tih klastera MINGORP, odnosno HIO, nastavlja s aktivnošću vezanom uz klastera, a sljedeći bi se mogli osnovati klaster marikulture i drvoprerađivačke industrije.
Radi se, naravno, uz potporu partnerskih institucija, HGK i u suradnji s resornim ministarstvima poljoprivrede i regionalnog razvitka.
S obzirom na dosadašnji realizirani izvoz namještaja i parketa/podnih obloga i veliki izvozni potencijal, osobito na tržišta zemalja Europske unije i Bliskog istoka, nastojimo potaknuti razvoj klastera – objašnjavaju u ministarstvu.
U marikulturnom sektoru (uzgoj bijele ribe, tune i školjaka) već postoji veliko zanimanje članica za međusobno povezivanje radi zajedničkog nastupa na inozemnim tržištima, pa bi se taj klaster također vrlo brzo mogao osnovati.
Kad će se točno osnovati ostali predviđeni klasteri, ICT rješenja i posebne odjeće i obuće, teško je reći, ali sasvim je sigurno da će svaki uspjeh dosad osnovanih klastera olakšati osnivanje novih. Povjerenje poduzetnika rast će s brojem ostvarenih uspjeha klastera, a može se očekivati i da će izvozni rezultati pokazati da je osnivanje klastera bilo dobra ideja.
Klaster velikog potencijala rasta
