Usluga, ljubaznost i brzina najvažniji su malim ulagačima

Mali ulagači našli su se na tržištu kapitala prije nego što su naučili osnovne postulate ulaganja – na burzi se ne ulaže novac potreban za osnovne životne potrebe, ne uzima se kredit za kupnju dionica, ne postoje potpuno sigurne dionice. No ni brokeri ih nisu dočekali spremni.

Javne ponude državnih i privatnih tvrtki i (ne tako davno) pozitivna burzovna klima privukle su stotine tisuća novih ulagača. Nedugo zatim krize na svjetskim i domaćim burzama neiskusne su ulagače naučile nekim lekcijama, ali na teži način. Naime, ulagači na razvijenijim tržištima kapitala uglavnom su naviknuti na uspone i padove burze te na činjenicu da se na burzi može i izgubiti pa su znatno realniji u očekivanjima dobiti. Mali ulagači, privučeni velikim rastom burze u nas, našli su se potpuno nespremnim na tržištu kapitala i to prije nego što su naučili osnovne postulate ulaganja na burzi – nikada se ne ulaže novac koji je potreban za osnovne životne potrebe, ne uzima se kredit za kupnju dionica, na burzi ne postoje potpuno sigurne dionice ili informacije o njima. Veliku su ulogu u tome odigrali i brokeri koji nisu bili spremni na toliko interes novih investitora.

Uloga brokera morala je biti veća i kvalitetnija. Tome svjedoče brojne reakcije malih ulagača koji su u vrijeme najveće gužve oko IPO-ova uglavnom bili nezadovoljni uslugama brokera i brokerskih kuća.

To potvrđuju i izravni kontaktima, ali i na brojnim forumima, na kojima su najčešće rasprave o tome koja brokerska kuća nudi bolju i bržu uslugu, uz manju naknadu.

Pravo je pitanje jesu li pojedini brokeri, brokerske kuće i različiti savjetnici doista spremni na sve ono što bi trebalo ponuditi klijentima? Većina brokerskih kuća nudi cijeli spektar usluga, druge su specijalizirane za upravljanje portfeljima. Visine brokerskih provizija kreću se od 0,5 posto pa do 2 posto vrijednosti transakcije (uz iznimku povremenih akcija). Važni su i kanali plaćanja – internet je jeftiniji od telefona. Za transakcije od nekoliko stotina tisuća kuna brokerska provizija pada na pola posto, a za niže iznose neke brokerske kuće naplaćuju fiksne iznose.

Prema Transparency Internationalu BiH, direktna štete izazvane netransparentnim procesima privatizacije, izdavanja koncesija i sličnoga javnog ugovaranja tijekom prošle godine u BiH prešle su pola milijarde KM.

Nevladina organizacija Transparency International (TI) BiH idućeg će mjeseca izvijestiti Europsku komisiju (EC) o velikom nazađovanju BiH, posebno Republike Srpske (RS), u svim segmentima društva, izjavio je prošlog tjedna u Banjoj Luci predsjedavajući odbora direktora TI-ja za BiH Boris Divjak. Rekao je da su sličan izvještaj poslali i međunarodnim financijskim organizacijama i vladaima europskih zemalja, s obzirom na to da su direktna štete izazvane netransparentnim procesima privatizacije, izdavanja koncesija i sličnoga javnog ugovaranja tijekom prošle godine premašile pola milijarde KM.

TI BiH je, istaknuo je Divjak, pokrenuo sudsko postupke protiv Vlade RS u slučaju neobjavljivanja samoinicijativne ponude Strabagu u skladu sa zakonom, kao i protiv Centralne izborne komisije (CIK) BiH zbog neprovođenja Zakona o sukobu interesa BiH u slučaju premijera Federacije BiH (FBiH) Nedžada Brankovića. Istaknuo je da međunarodna zajednica svjesno ‘ne čačka’ ekonomske transakcije u BiH, jer joj u vrijeme regionalnih turbulencija odgovara da se BiH ne ‘talasa’.

• Sumnjamo da je postignuta neka vrsta aranžmana da se za sada ne dira u ta ekonomska pitanja, jer postoji opasnost od podjele BiH pa je s političarima postignut konsenzus o primirju – pojasnio je Divjak.

Istaknuo je da se većina standarda o nužnosti transparentnosti u procesima privatizacije u BiH, posebno u RS, ne primjenjuje.

• Primjer je izjava premijera RS Milorada Dodika, koji se usudi reći da građani nikad neće imati uvida u dokumentaciju o privatizaciji Rafinerije naftne Brod i RiTE Gacko, jer je on to tako odlučio – rekao je Divjak.

Onasa prenosi da je trenutačno ugovoren niz netransparentnih privatizacija i koncesija u RS s evidentnim štetama po budžet i građane, socijalne strukture i okolinu. U Rafineriji naftne Brod, prema Divjakovim riječima, probijeni su rokovi iz ugovora, fiktivne su firme ušle u posjed ne isplativi novce, odnosno kroz pranje novca završili su ogromnu transakciju, a premijer poručuje da o tome nije dužan obavijestiti javnost.

Ističe da sve međunarodne analize pokazuju da je BiH, predvođena RS, počela bilježiti negativan trend na svim listama.

• Dramatičnu situaciju u području javnih ugovaranja i privatizacije najbolje ilustrira Banjalučka berza, koja već više od godinu dana bilježi rekordne padove – upozorio je Divjak.

Dodaje da su identični investitori u cijeloj regiji, a da jedino Banjalučka berza bilježi kontinuiran pad vrijednosti dionica bez ikakvih naznaka da bi se situacija mogla poboljšati, dok su sve burze u okruženju prebrodile krizu.

• Razlog pada Berze je u netransparentnoj politici Vlade RS koja je dovela do njenoga kraha i od RS napravila neprivlačno područje za strana ulaganja, odnosno uspjela sve strance i ozbiljne strane ulagače protjerati iz zemlje i dovela meštare, perače novca, fiktivne firme i vrlo zabrinjavajuća imena iza kojih vrlo često ili najčešće stojte pojedinci u vlasti – rekao je Divjak.

Zabrinjavajuće su u RS, prema Divjakovim riječima, i izmjene Zakona o privatizaciji, gdje se dodatno pojednostavilo direktno ugovaranje i dale još slobodnije ruke onima koji su do sada krčmili državne novce i državna preduzeća da to nastave raditi, dok se revizija privatizacije pretvorila u stranački obračun s pojedincima.

I u Federaciji BiH je vrlo zabrinjavajuća slika s privatizacijom, a na površinu, prema ocjeni Divjaka, izbija izuzetno visok stupanj sukoba interesa gdje se pojedinci iz izvršne vlasti pojavljuju kao vlasnici državnih preduzeća i gdje je jasno stvar da privatizacija mora biti tempirana da služi takvim privatnim interesima.

TI je tužio CIK BiH jer nije poduzeo nikakve radnje prema Zakonu o sukobu interesa BiH protiv premijera i nekoliko ministara u Vladi FBiH. Ni prilikom izrade dokumenta Politika privatizacije državnoga kapitala u FBiH s programom prioritetnih ulaganja, prema Divjakovim riječima, nije konzultirana šira javnost zato što je to dokument krojen prema privatnim potrebama, a nikako kao dokument koji bi mogao donijeti širu korist građanima.

V.d. izvršnog direktora TI-ja BiH Srdan Blagovčanin istaknuo je da posljednji potez rukovodstva BH Telecom, uoči najavljenog procesa privatizacije, u vezi s kupnjom zgrade i imenovanjem čelnih ljudi, ukazuje na to da se nastoje provesti nezakonitosti.

• Prilikom izbora ključnih ljudi kriterij je bila politička pripadnost i stavljanje BH Telecom pod kontrolu jedne oligarhije u okviru političke stranke koja je imala mogućnost imenovati rukovodstvo – rekao je Blagovčanin. Istaknuo je da je TI pokrenuo proceduru za usvajanje nove revidirane Strategije za borbu protiv korupcije BiH kao polaznu osnovu za kreiranje nove strategije u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i da istražuje pojačane rizike s aspekta korupcije u energetskoj industriji.