Dalmatinski informatički strukovni klaster uzvraća udarac kontinentu

Prvi nacionalni klaster IT tvrtki star je tek oko pola godine, u stvari okuplja šest regionalnih klastera softverskih kuća, a iznimno je dobra vijest da su zajedno krenuli u natječaj za projekte iz fondova EU.

Iako je Hrvatska svoju krovnu udrugu informatičke industrije, Hrvatsku informatičku zajednicu, osnovala još poodavno, njeni većinom vremešni utemeljitelji posljednji su put u javnosti istupili kad su dobili licencu Europske kompjutorske vozačke dozvole za Hrvatsku.

Prije otprilike pola godine privatne programerske kuće, dakle tvrtke koje ostvaruju većinu prihoda od proizvodnje i prodaje te ‘doštrikavanja’ softvera, osnovale su klaster nad klasterima, nazvan cro.ict, a njegov najvitalniji dio čini šest od prije postojećih regionalnih klastera.

Savez cro.ict, kako ga naziva njegov predsjednik Boris Krstanović, direktor tvrtke Multilink iz Rijeke, osnovalo je devet članova: šest regionalnih ICT klastera, čija su sjedišta u Osijeku, Varaždinu, Čakovcu, Puli, Rijeci i Splitu, s ukupno 70 tvrtki, te Institut za inovativna informatička istraživanja i dvije udruge: Internet Institut i Initium. Najavljeno je skoro pristupanje zadarskog ICT klastera te osnivanje klastera u Šibeniku i Dubrovniku koji bi trebali pristupiti cro.ict-u.

Ono što je loše je da osnivanja funkcionalne udruge softverskih tvrtki, kakvu primjerice odavno vrlo učinkovitu ima Portugal ili, nešto manje učinkovitu, Nigerija – kasni. Ipak, postoji i ono što ohrabruje, a to je pismo razumijevanja što ga je u studenome 2007. godine cro.ict. potpisao s ICT klasterima Srednje i Jugoistočne Europe, a čime je uključen u međunarodni projekt razvoja kulture kvalitete u softverskoj industriji. Posrijedi je projekt Otvorena integracijskog fonda (ORF) Njemačke udruge za tehničku suradnju, a pod vodstvom Europskog instituta za softver. Ono što, pak, najviše ohrabruje jest da se naš klaster natječe na dva regionalna te na tri europska projekta Sedmoga okvirnog programa (FP7), glavnog instrumenta Europske unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja, koji će trajati do 2013. godine.

Krstanović kaže da, kao i svi klasteri, cro.ict želi povećati konkurencnost svog sektora i svojih tvrtki-članica te razviti kapacitete koji će moći udovoljiti potrebama i uvjetima poslovanja na europskom, odnosno globalnom tržištu. Tvrdi i da se odabranne strategije za postizanje ciljeva temelje na dobrom razumijevanju postojećeg stanja, uvjeta i utjecaja na tržištu, dinamike i strukture potrošnje te raspoloživosti ključnog resursa – kadrova.

• Glavni preduvjet za rast i konkurentnost ICT sektora je rast i specijalizacija tvrtki tog sektora u svim regijama Hrvatske i to kroz suradnju ICT sektora, dionika regionalnog razvoja te sveučilišta, odnosno obrazovnih institucija – ambiciozno najavljuje Krstanović.

Budući da je cro.ict osnovan potkraj 2007. godine, njegova je prva godina djelovanja usmjerena prema povećanju broja članica, internom usavršavanju djelatnika u područjima kao što su softversko inženjerstvo i upravljanje projektima te pojačavanju suradnje s obrazovnim institucijama u regijama. Nadklaster planira uskoro otvaranje ureda u Zagrebu i zapošljavanje profesionalnog klasterskog menadžera te implementaciju virtualne komunikacijske i kolaboracijske platforme za članice klastera. Drugi prioritet i članica i klastera je zadovoljenje prodajnih, marketinških i PR potreba, kako kaže Krstanović, dok je tek treći priorititet često spominjano stvaranje zajedničkog proizvoda, odnosno usluge.

Krstanović najavljuje suradnju cro.ict-a s visokoškolskim ustanovama na otvaranju novih trogodišnjih studija, razvoju okvira za cjeloživotno učenje, ali i na uključenju studenata u projekte te uključenje industrije u prilagodbu nastavnih programa te specijalista u izvođenje dijela nastave, što su upravo zahtjevi prema industriji koje je na nedavnoj poslovno-tehnološkoj konferenciji WinDays iznio Vedran Mornar, dekan zagrebačkog FER-a.

Mahom sve ICT industrije Srednje i Jugoistočne Europe, napominje Krstanović, već su se organizirale u interesne strukovne organizacije poput klastera i udruga i osigurale svojim tvrtkama pristup različitim izvorima kapitala, pa nas preuzimanje Hermes SoftLaba ne bi trebalo čuditi. No, dodaje on, za sada mi nemamo odgovor ni u ljudskim ni u financijskim resursima.

• Ostaje nam ustrajati na početnom programu cro.ict te pokušati postići sinergiju djelovanja različitih inicijativa i raspoloživih programa poticaja – zaključio je Krstanović.

U najnovijem su informatičkom klaneru DISC-u četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Udruženim snagama namjeravaju zaštiti domaće znanje i proizvode i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte.

Budući da je 78 posto financijskih investicija u domaćem IT sektoru u Zagrebu, a najunosniji su poslovi poput uvodenja i održavanja informatičkog sustava javnih institucija i ministarstava propali, što i nije čudno, velikim zagrebačkim tvrtkama, preostali dio kolača od 20-ak posto podijeljen je po ostalim hrvatskim regijama. Da bi opstale na svojim malim tržištima, lokalne informatičke tvrtke, pokazalo se, ne smiju svaštari, nego ponuditi tržištu specijalističko znanje ili se udružiti da bi istupale prema lokalnoj i državnoj zajednici i tako konkurirale velikim tvrtkama. Tako su splitski informatičari odavno svoju poslovnu nišu vidjeli u osmišljavanju i distribuiranju softverskih rješenja, dakle, u ulaganju u znanje.

Na temelju slične ideje nedavno osnovan Dalmatinski informatički strukovni cluster (DISC), koji čine četiri najveće splitske tvrtke – Lama, Enel, IT sistemi te Gideon Multimedia. Klaster je, prema riječima predsjednika DISC-a Marija Jerončića iz tvrtke Enel, ponudio rješenje kako zaštiti domaće tehnologije znanja i proizvoda i zajedničkom si prijavom na natječaje priskrbiti velike projekte koje tvrtke možda ne bi dobile da se nisu udružile. Zajedničkim istupanjem tvrtke će poslove u projektu podijeliti prema segmentima kojima se pojedina tvrtka bavi, a poslove u kojima im se interes preklapaju, riješit će dobro. Manje su tvrtke suglasne da se lokalno tržište mora udružiti, no ipak ističu da postoji velika bojazan da tek formirani DISC ne ugrozi njihove poslovne mogućnosti, a da im pritom klaster nije ni pružio mogućnost da postanu njegov dio. Suprotno misle direktor IT sistema Damir Popović i tehnički direktor Lame Denis Fusk, koji tvrde da u Splitu postoji određeni broj manjih informatičkih tvrtki koje su u fazi rasta i razvoja i kojima su vrata klastera otvorena ako imaju poslovni proizvod u obliku dodatnog znanja.

• DISC nije zamišljao kao ekskluzivni klub koji na ionako malom dalmatinskom IT tržištu želi ukloniti konkurenciju. Dapače, cilj nam je proširiti ga i na druge tvrtke koje se bave kreiranjem nove vrijednosti u IT sektoru – dodaje direktor Razvoja tvrtke Gideon Multimedia Vedran Pražen.

S druge strane, bez obzira na veličinu tržišta na splitskoj su se IT sceni u posljednjih pet godina dogodile velike promjene.

• Tržište se pomalo profilira, pa se odvajaju trgovci u informatici od tvrtki koje pružaju određena poslovna rješenja. Oni koji su slabi – otpadaju. Razvija se svijest o informatizaciji kao nužnom i temeljnom rješenju da bi tvrtka bilo koje djelatnosti mogla ozbiljno poslovati – ističe Nikša Marinović iz tvrtke Protektor.

Usporedba, pak, poslovanja na splitskom i najjačem, zagrebačkom tržištu, prema riječima vlasnika tvrtke Cygnus iz Splita Ivana Šaškora, jednostavna je.

• Split je manja i kompaktna zajednica, pa je razlika u broju usluga na zagrebačkom području, a ne u njihovoj kvaliteti u odnosu na usluge koje pružaju naše tvrtke – ističe Šaškor. Opet, za razliku od zagrebačke, suglasni su Marinović i Šaškor, prednost je manje lokalne zajednice što se preporučuje među klijentima vrlo brzo proširiti glas o informatičkoj tvrtki koja nudi kvalitetna poslovna rješenja. Premda se gotovo sve navedene tvrtke bave prodajom svojih usluga i izvan svoje regije, pa čak i na globalnom tržištu, Lama je primjer tvrtke isključivo orijentirane na klijente s lokalnog područja.

• Lokalna je tvrtka isplativa svojoj regiji, pa smo u tome i našli mjesta za sebe. Međutim, kako rješenja nemaju granice, tako i Lama ide prema drugim, financijski snažnijim tržištima – tumači Fusk. No bez obzira na dislociranost, veličinu tržišta i sve otežane okolnosti koje imaju dalmatinski informatičari da bi pronašli svoje klijente i poslovnu nišu, splitski je ‘dišpet’ u IT sektoru ipak stvorio zdravu radnu okolinu i prilike.

• Tko želi raditi i zna izvući korisno i kvalitetno poslovno rješenje, svoje će proizvode uspješno plasirati na tržište usprkos, uvjetno rečeno, boljim prilikama kontinentalne konkurencije – poručuju splitski informatičari.