Jasminko Umičević: Bez pada dolara litra benzina stajala bi od 12 do 13 kuna

Investitori upotrebljavaju naftu kao sredstvo ‘hedginga’. Veliki se ulagači sve višom cijenom nafte osiguravaju od budućeg pada vrijednosti američke valute. Taj špekulantski element odgovoran je za 20 posto današnje cijene nafte.

Posljednjih je nekoliko mjeseci pozornost svjetske javnosti i sudionika na energetskom tržištu usmjerena na novoga krivca za dramatični rast cijene nafte: dolarski tečaj. Vrijednost američke valute nastavlja, naime, svoj višegodišnji pad, što se u posljednje vrijeme izravno povezuje s rastom cijene barela srove nafte iznad 100 dolara. Najnovija je cijena barela nafte tipa brent 123 dolara, a dolar vrijedi 0,64 eura, odnosno 4,68 kuna. Prije dvije i pol godine omjer je bio 59 dolara za barel nafte uz prosječni dolarski tečaj od 6,09 kuna.

Pad vrijednosti dolara sretna je okolnost za Hrvatsku i njezine potrošače. Kod nas se cijena nafte određuje na temelju cijene CIF-a Mediterana u dolarima, koja je trenutačno otprilike 1,200 dolara za tonu dizela. Prije pet je godina tona dizela stajala 500 dolara; da je tečaj dolara ostao na tadašnjoj razini, litra goriva u Hrvatskoj bila bi između 12 i 13 kuna – smatra Jasenko Umičević iz Oil&Gas Consultinga.

Koliko deprecijacija dolara utječe na konačnu cijenu nafte, može se vidjeti iz grafičke usporedbi rasta cijene nafte u dolarima i kunama: dolarska se cijena nafte posljednjih mjeseci počela naglo uspiniti, a rast cijene barela nafte preračunate u kune mnogo je manji. Cijena barela u dolarima od 2005. se povećala 105 posto, a u kunama je veća samo 55 posto. Još su manje promjene maloprodajnih cijena najpopularnijih vrsta goriva u Hrvatskoj, eurosupera 95 i eurodizela. One su u proteklih nekoliko godina ukupno porasle manje od 30-ak posto, a većina porasta ostvarena je u posljednjim mjesecima 2007. i prva četiri mjeseca 2008.

Razlog je Inino neiskorištavanje maksimalnih cijena koje joj Pravilnik o utvrđivanju cijena naftnih derivata dopušta, što je pak posljedica neslužbenog pritiska iz Vlade, koja se našla u neugodnoj situaciji kad je bila prisiljena prekršiti svoje obećanje da cijena motornih goriva neće prijeći osam kuna za litru. U međuvremenu, od 13. svibnja goriva marke eurodizel, dizel i super plus 98 već su prešla i granicu od devet kuna.

Hrvatska ne može utjecati na cijenu nafte na svjetskom tržištu, ali može na njezinu strukturu. Sve u svemu, ne može se mnogo napraviti jer je cijena nafte za Hrvatsku poput plime i oseke – misli Jasenko Umičević.

On očekuje da bi tečaj dolara mogao nastaviti padati jer se to uvijek poklapa s izbornom godinom u SAD-u. Uz to, investicijski fondovi i investicijske banke upotrebljavaju naftu kao sredstvo ‘hedginga’, odnosno osiguravaju od pada dolara. Tako se sve višom cijenom nafte veliki ulagači osiguravaju od budućeg pada vrijednosti američke valute. Taj je špekulantski element prema nekim procjenama odgovoran za 20 posto današnje cijene nafte.

Tečaj, međutim, nije jedini ni glavni razlog rasta cijene nafte. Prvi je i najvažniji uzrok rast potrošnje, za koji nisu odgovorne samo Kina i Indija nego i zemlje Bliskog istoka te Južne Amerike – kaže direktor O&G Consultinga.

Uza sve to, posljednje se dvije godine ulaganja u proizvodnju nafte smanjuju prema stopi od 10 posto na godinu.

Hrvatski potrošači također daju svoj doprinos povećanju potrošnje, pa posljedično i višoj cijeni nafte. Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragićević pohvalio se rastom prihoda i dobiti u prvom kvartalu 2008. dijelom zahvaljujući i povećanju prodanih količina naftnih derivata od 17,8 posto, pri čemu su prodaja i prosječni promet po benzinskoj postaji povećani 6,1 i 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prijašnje godine. Prodaja dizelskih goriva i motornih benzina porasla je 5,8 posto, od čega je prodaja dizela porasla 9,2, a motornih benzina jedan posto.

Pad vrijednosti dolara u kombinaciji s Vladinim lobiranjem ipak je zaštitio domaće potrošače od većeg cjenovnog šoka na tržištu motornih goriva. Posljedice najnovijeg rasta cijena mogle bi se u kućnim proračunima i poduzetničkim blagajnama više osjetiti potkraj godine ostanu li cijene naftnih derivata na toliko visokim razinama.