Doigravanje

Proteklih 12 mjeseci bilo je kadrovski najzbuđljivije razdoblje u domaćoj telekomunikacijskoj industriji. Naime, u šest velikih telekom operatera došlo je do promjene na čelu kompanije: Vipnetu, Optima Telekomu, Tele2, Metronetu, H1 Telekomu i Iskonu. Nove čelne ljudje dobili su i novonastali B.net i Vodatel, koji je preuzeo Metronet. Razlozi dolaska novih predsjednika uprava bili su različiti, od uobičajenih periodičnih smjena nakon proteka mandata do restrukturiranja tvrtke.

Najprije je, prije gotovo godinu dana, smijenjen predsjednik Uprave u Iskonu. Godinu dana nakon što je pružatelja usluga pristupa internetu s najdužim stažem preuzeo T-HT, došlo je i do smjene na čelu tvrtke – dotadašnjeg predsjednika Uprave i osnivača Iskona Damira Sabola zamijenio je Saša Kramar, koji je karijeru u toj tvrtki počeo 2000., a od 2002. je bio član Uprave. Službeno objašnjenje promjene bilo je da se nakon obavljene integracije Iskona u sustav T-HT-a Sabol odlučio povući i posvetiti se novim projektima.

Slijedila je promjena na čelu trećeg mobilnog operatera Tele2: novi predsjednik Uprave postao je u kolovozu 2007. Johan Granlund, koji je na toj poziciji zamijenio Matsa Tillyja, koji je postao predsjednik Uprave Tele2 Švicarske.

Slična mirna smjena vlasti obavljena je u Vipnetu i Optima Telekomu. Nakon dvopolgodišnjeg mandata Marie-Helene Magenschab otišla je s mjesta predsjednice Uprave Vipneta na rođiljni dopust, nakon čega bi trebala biti raspoređena na novo radno mjesto u sklopu Mobilkom grupe. Na mjestu čelnog čovjeka Vipneta zamijenio ju je glavni tehnički direktor i član Uprave Mladen Pejković, koji je na taj položaj došao s mjesta predsjednika Uprave Vip operatora u Makedoniji.

Roland Žuvanić, koji je od osnutka Optima Telekoma 2004. bio predsjednik Uprave tvrtke, povukao se potkraj prošle godine na mjesto savjetnika Uprave, a na skorašnjoj glavnoj skupštini dioničara trebao bi ući i u Nadzorni odbor. Novi predsjednik Uprave postao je njegov dosadašnji zamjenik Goran Jovičić, koji s vlasnikom i osnivačem Optime Matijom Martićem surađuje više od 15 godina.

Početkom tjedna na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ekonomski stručnjaci iz washingtonskog ureda MMF-a održali su putem video-veze predavanje studentima o utjecaju svjetske financijske krize na zemlje regije. U raspravi nakon predavanja jedno od studentskih pitanja je bilo bi li deprecijacija kune pomogla hrvatskoj ekonomiji.

• MMF je protiv korištenja tečaja za rješavanje vanjskih deficita i nestabilnosti. Osim toga, hrvatski izvoznici ne pate zbog cjenovne konkurentnosti. Deprecijacija čak i uz kratkoročno pozitivne efekte ne bi imala veći utjecaj na izvoz i gospodarski rast – rekao je Athanasios Vamvakidis, viši ekonomist u MMF-ovom europskom odjelu i nekadašnji predstavnik te organizacije u Hrvatskoj.

Tijekom prezentacije Vamvakidis je iznio podatak da je Hrvatska od 2002. do 2006. povećala svoj tržišni udio u svjetskom izvozu 0,15 posto. Uz izuzetak Moldavije, to je najniži rast u cijeloj Istočnoj i Srednjoj Europi. Najveći rast, od skoro 0,7 posto, ostvarila je Srbija.