U Hrvatskoj, u kojoj je prije samo nekoliko godina dio stanovništva išao i preko granice da bi kupio određeni brend deterdženta za pranje rublja, tržište je sasvim drugačije nego u ostatku Europe. Da Hrvati mnogo polažu na to kako se odijevaju poznato je odavno, pa vjerojatno i nije čudno da mnogo polažu i na pranje i održavanje odjeće. Hrvatski potrošači vole premium brendove, a za razliku od zemalja Zapadne Europe, pa i nekih zemalja regije, Hrvatska osim multinacionalki ima i dva snažna domaća igrača na tom tržištu. Riječ je o Saponiji, na čelu s Damirom Skenderom, koja drži respektabilne tržišne udjele, te Labudu, koji je potkraj prošle godine startao s novim brendom visoke kvalitete pod nazivom Vista.
Deterdženti za pranje rublja dijele se na praškaste i tekuće, a tržište deterdženata može se podijeliti na tri glavna segmenta – prvi su takozvani heavy duty deterdženti, koji su u Hrvatskoj uglavnom praškasti, a mogu biti za bijelo ili obojeno rublje, odnosno color i non-color. Druga kategorija su light duty, deterdženti koji su namijenjeni njezi tkanina koje su osjetljive ili zbog boje ili zbog materijala. Osim tih glavnih segmenta, postoji i treći, takozvanih ostalih pomoćnih sredstava poput Vanisha i Opala te raznih drugih sredstava za uklanjanje mrlja ili pomoć pri pranju. Ta posljednja kategorija često se isključuje iz klasične podjele, jer se ti proizvodi uglavnom ne koriste samostalno, nego dodatno uz deterdžent za pranje rublja. U prvoj, heavy duty kategoriji brendovi su poput Ariela (Procter&Gamble), Faks helizima (Saponia), Persila (Henkel) i Viste (Labud), ali i Rex, Bonux i slični proizvodi. To je kategorija koja je najnažnija na tržištu i u kojoj se ostvaruju najveći prihodi.
Ipak, razlike u navikama potrošnje deterdženata u Hrvatskoj i u ostatku Europe uistinu su drastične. U odnosu na ostala tržišta regije, na kojima dominira kategorija ‘ekonomičnih deterdženata’, na hrvatskom tržištu dominiraju premium brendovi – Ariel, Faks helizim i Persil, koji imaju najveći tržišni udjel – potvrđuju i iz Saponije.
Najuspješniji brend je definitivno Ariel P&G-a Hrvatska, na čelu s Draženom Stojanovićem. On ima nešto manje od 40 posto tržišnog udjela, a slijedi ga Saponijin Faks. Čak 75 posto hrvatske potrošnje deterdženata za rublje je u tom, višem cjenovnom segmentu, dok je na primjer u susjednoj Srbiji taj postotak obrnut i samo 25 posto potrošnje ulazi u taj segment.
Tržište deterdženata bilježi blagi porast od četiri posto u 2007. u odnosu na 2006. godinu, a rast tržišta potaknut je upravo premium kategorijom deterdženata, s rastom od šest posto, dok tržište economy deterdženata u Hrvatskoj doživljava pad od čak 11 posto – objašnjava Sanja Augustinović, brend menadžerica Persila iz Henkela. Tako economy brendovi poput Rexa, Tidea, Bonuxa ili Rubela i robne marke na tržištu ne prolaze onako dobro kao što je to slučaj na tržištu Zapadne Europe.
U premium segmentu tržišta heavy duty deterdženata, na hrvatskom tržištu još uvijek najprodavanijoj kategoriji, potkraj prošle godine dogodio se znatan pomak uvođenjem Euro Compact standarda, odnosno prelaskom na kompaktna pakiranja, pri čemu je broj pranja ostao isti, ali se smanjila veličina pakiranja. Tako se potrošaču u manjem pakiranju nudi jači koncentrat proizvoda po istoj cijeni. Ideja iza uvođenja Euro Compacta ima i svoju ekološku i tržišnu osnovu; smanjuje se ambalažni otpad, potrošnja vode i energije prilikom pranja kao i potrošnja deterdženta (doze su manje s većom koncentracijom aktivne tvari) te troškovi transporta.
Zajedničkim dogovorom četiri najveća igrača (P&G, Saponia, Henkel i Labud) i Hrvatska se pridružila inicijativi A.I.S.E. (međunarodno udruženje proizvođača deterdženata) i na tržištu su se pojavila manja, Euro Compact pakiranja. Taj rizican korak u Hrvatskoj je uspio ponajviše zahvaljujući odluci Saponije, koja se inicijativi odlučila pridružiti unatoč mogućnosti da bojkotira to uvođenje i na taj način potencijalno osvoji još veći tržišni udjel. U Srbiji se, naime, domaći proizvođači odlučili ne uvesti kompaktna pakiranja deterdženta i na taj način uspjeli su povećati svoj tržišni udjel i privući dio potrošača kojima nije bila jasna promjena, u kojoj na prvi pogled za istu količinu novca dobivaju manje deterdženta.