Koliko god kritičari zabavnih nota tvrdili da slušatelji sa smislom za lijepo s pravom ignoriraju nastupe pojedinih estradnjaka, brojke pokazuju drugačije. Prošle je godine od top-20 skladbi koje su najčešće vrtjele radiopostaje čak njih 15 bilo s Hrvatskoga radijskog festivala.
Ako postoji mjesto gdje se sa sigurnošću može reći da je u fokusu domaća glazba, onda su to prave domaće svadbe. Narod se lovi za ruke na Sijem žito, raste grahovica, moderni striček lovi gospodu sa susjednog stola i vrti je na dobru staru Lutku za bal, a onda pijani kum grabi mikrofon i zaori Maslina je neobrana. Red klopcice, red čage, po koja tradicionalna igra i već je zora, pale se svjetla i pakiraju instrumenti. Možda će se pobuniti fanovi domaće melodije, ali svadbe su jedina prilika gdje oni koji nisu posve zainteresirani za glazbeno stvaralaštvo u zemlji Hrvata nauče pokoji stih i stidljivo ga reproduciraju.
No, žele li se upoznati s novostima, možda ne biste trebali polagati prevelike nade u obiteljske manifestacije. Ili bi? Naime, unatrag nekoliko godina u repertoar muzikaša pretrpan hitovima iz zlatnog doba hrvatskih festivala polagano su se počele uguravati skladbe nešto novijeg datuma. U potrazi za pravim razlozima možda bi trebalo zaboraviti na kralja etera Jurja Hrvačića, koji je zahvaljujući svom bogatom portfoliju radiopostaja i odlučnosti da popravi imidž domaće glazbe postao jedan od onih kojim na uspjehu mogu zahvaliti brojni hrvatski estradnjaci. Naime, Hrvačić već 12 godina organizira Radijski festival, koji tradicionalno okuplja najpoznatije glazbenike i predstavlja nove, mlade hitmej-kere.
Ako je suditi prema prošlogodišnjim podacima da je festival pratilo deset milijuna televizijskih gledatelja u regiji i oko tri milijuna radijskih slušatelja, Hrvačićev festival, koji se potkraj svibnja održava u Opatiji, pravo je mjesto za estradnjake koji žele da se njihov glas daleko čuje. Također, skladba svakog izvođača koji sudjeluje u festivalu emitirat će se na više od stotinu radiopostaja najmanje jednom tijekom prvih šest tjedana realizacije, a ude li u finale pojavljivanje se uvostručuje. Ove je godine Hrvačićev tim za 40 finalista 12. HRF-a snimio TV spotove koji se emitiraju na lokalnim televizijama, dok dodatnu promociju osigurava prisutnost na internetu i tiskanim medijima.
- HRF je specifičan festival, jer u njegovoj realizaciji sudjeluju slušatelji stotinjak radiopostaja, koji su sigurno najveći festivalski žiri. Skladbe se emitiraju na radiopostajama prema točno ugovorenim standardima jednakim za sve izvođače, a glasovanje je apsolutno transparentno. Na taj način do sada na ovim prostorima nije funkcionirao nijedan festival – rekao je Hrvačić i dodao da je festival živi organizam koji se razvija iz godine u godinu, zadržavajući pritom osnovne odrednice.
Prema njegovim riječima, HRF se svake godine širi u pogledu glazbenih izričaja, broja izvođača koji se prijavljuju za sudjelovanje te broja medija koji se uključuju u njegovu realizaciju. S obzirom na to da je Hrvačić ujedno i svušnik najviše domaćih radiopostaja, logično je pomisliti da je lako osigurati medijsko praćenje Radijskog festivala. Kralj etera tvrdi kako je točno da bez medija nije moguće biti uspješan organizator festivala, što znači da u tom pogledu nisu dovoljni samo Obiteljski i Narodni radio, čiji je Hrvačić svušnik.
