Siemens, GE i Philips u privatnim poliklinikama, Shimadzu samo u državnim bolnicama

Tvrtke General Electric (GE), Siemens i Philips, globalni lideri na tržištu inteligentne medicinske opreme, poput dijagnostičkih uređaja koji se nalaze na odjelima za rendgenska snimanja, već godinama Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi postavljaju isto pitanje: zašto Shimadzu, u svjetskim okvirima tek mala japanska tvrtka, svake godine zauzima sve veći dio tržišta u Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 100 milijuna kuna? Je li doista riječ o kvaliteti ili je, pak, u igri nešto drugo? I sami smo pokušali doći do odgovora, ali do bilo kakvih podataka nije lako doći. Nakon nekoliko dana telefoniranja, surfanja internetom i obilaženja lokalnih distributera, najviše sreće imali smo kod vlasnika privatnih poliklinikama, najbrže rastućeg segmenta tržišta dijagnostičkih uređaja. Kako doznajemo iz nekoliko izvora, Shimadzu je druga liga kad je u pitanju tehnologija. No, zahvaljujući političkim i vezama bliskim ljudima koji su stvarali hrvatsko zdravstvo, japanski proizvođač jedini se uz Siemens može boriti na javnim natječajima.

Situacija u privatnim poliklinikama u Hrvatskoj oslikava pravo stanje tržišta, kakvo je i na globalnoj razini. Vodeći je Siemens, slijede ga General Electric i Philips, a privatnici u širokom luku zaobilaze japanskog proizvođača. Generalno gledajući, Siemens je najjači u CT i MR tehnologiji, Philips u ultrazvučnim uređajima, a GE je jak i u jednom i u drugom. Cijene uređaja kreću se od 400 tisuća do dva milijuna eura i na godinu ih se proda dvadesetak. Od šest konkurencata na globalnoj razini (General Electric, Siemens, Philips, Toshiba, Hitachi, Shimadzu), samo Siemens i Shimadzu u Hrvatskoj posluju kao tvrtke. Ostali su proizvođači prodaju uređaja prepustili lokalnim distributerima, što poslovnim partnerima može predstavljati ozbiljan problem. U to smo se i sami uvjerili pišući ovaj članak.

Da saznamo tko je predstavnik GE-a za Hrvatsku (Medicom), trebalo nam je nekoliko dana. Nakon što smo ih kontaktirali, direktor Tomislav Krsnik nam se preko tajnice ‘zahvalio’ na suradnji jer nije zainteresiran za novinarske upite. Predstavnici Philipsa zbog politike tvrtke da se s klijentima komunicira preko uređa u Eindhovenu (putem videokonferencijske prezentacije), za što je potrebno nekoliko dana, također su se zahvalili na interesu za njihove uređaje, ali ostali smo uskraćeni za odgovore na naša pitanja. Stavite li se u poziciju bolnice koja traži neku uslugu, a lokalni predstavnik ništa ne može bez odobrenja izvana, pitanje je kako takav sustav može djelotvorno funkcionirati.

• Kad mi treba popraviti uređaj i dostaviti potrošni materijal, meni to treba odmah, bez naručivanja. U Hrvatskoj to može ponuditi jedino Siemens – rekao nam je vlasnik jedne zagrebačke poliklinike.

Dodaje da mu je pri odabiru važan kriterij bio i da tvrtka u Hrvatskoj posluje društveno odgovorno, a tu je Siemens također u prednosti nad konkurencijom.

• Za razliku od distributerskih tvrtki koje su zapravo lokalna predstavnstva, u našem sektoru Medicinskog rješenja (Medical Solutions – MED) danas radi oko 25 djelatnika. Zapošljavamo visokoobrazovane stručnjake specijalizirane za prodaju, montažu, instalaciju, održavanje i servisiranje cjelovitoga medicinskog programa. Pridodamo li tome logističku potporu Siemens AG koncerna, sektor Medicinskih rješenja klijentima može ponuditi rješenja prema specifičnim potrebama poslovnih partnera i smatram da u Hrvatskoj nemamo konkurenciju. Zastupamo najširi portfelj proizvoda i usluga na cijelom hrvatskom tržištu, a naši serviseri su kupcima i poslovnim partnerima na 24-satnoj usluzi tijekom cijele godine, što je također prednost nad konkurentima – rekao nam je Mladen Fogec, direktor sektora Medicinskih rješenja u Siemensu Hrvatska.

Među kompletnom medicinskom opremom koju sektori nudi su rendgenski i angiografski uređaji, kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonancija, nuklearni medicinski sustavi, ultrazvučni uređaji, sustavi za obradu slike i umrežavanje, uređaji za terapiju zračenjem te mamografski uređaji.

Smatra da hrvatsko tržište nije dostiglo razinu potpuno transparentnog provođenja postupaka javne nabave i tržišnog nadmetanja.

• Glavni problem u Hrvatskoj jest što se nije krenulo u reformu zdravstvenog sustava. Iz tog razloga zdravstvene ustanove nemaju dugoročne strategije za pravovremeno obnavljanje medicinske opreme. Nabava nove pokreće se u trenutku kad je stara oprema nažalost potpuno ne-upotrebljiva za korištenje – zaključuje Fogec.

Gordan Tomac, direktor Shimadzu Hrvatska, procjenjuje da Siemens drži 40, Shimadzu 30, General Electric 15 i Philips 10 posto tržišta. Govori da se oni i Siemens iz godine u godinu sve više se odvajaju od konkurencije. Točne procjene o tržišnim udjelima, zbog toga što bolnice uređaje kupuju neplanski, ali i zato što tvrtke skrivaju podatke o prometu poslovanja, nemoguće je odrediti. Na optužbe da Shimadzu u Hrvatskoj ima dobre rezultate zahvaljujući poznanstvima s bivšim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom odgovara da to nema veze s istinom i da gospodina Hebranga nikada u životu nije upoznao.

• Prilikom raspisivanja javnih natječaja tehničke karakteristike uređaja uvijek su takve da ih mogu ispuniti svi svjetski proizvođači. No, neki od njih u Hrvatsku šalju uređaje srednje i niže klase jer samo tako cijenom mogu konkurirati uređajima vrhunske klase kakve mi nudimo. Nedostatak kvalitete pokušavaju nadoknaditi političkim pritiscima, najčešće preko veleposlanstava države proizvođača. Japanska diplomacija je drugačija. Ne dižemo buku i ne vršimo pritiske, već razvijamo inovativna rješenja i ona su jedini kriterij našeg uspjeha – rekao nam je direktor Tomac. Pita se otkud predsjedniku Uprave Siemensa pravo da određuje što hrvatskom pacijentu treba.

• Nakon što smo dobili poslove za tri RTG uređaja, Ministarstvu zdravstva se prigovaralo da je postavljanjem kriterija da nosivost stola za pacijente mora biti 250 kilograma natječaj namješten u našu korist – govori Tomac.

Podsjeća da im se godinama predbacivalo da rade uređaje za ljude nižeg rasta i manje tjelesne težine.

• Kad smo ponudili uređaj odgovarajuće nosivosti, odjednom tehničke specifikacije nisu bile prema standardima Europske unije – odgovara Tomac na optužbe konkurencije.

Smatra da cijena uređaja nije uvijek presudan faktor te se pita treba li zbog razlike od nekoliko tisuća kuna kupiti uređaj niže kvalitete i sve to da bi se napravio kompromis. Naši izvori slažu se da cijena uređaja nije presudna. Naime, mnoge tvrtke na natječajima nude uređaje po nižoj cijeni jer kada uređaj jednom uđe u bolnicu, proizvođač godinama živi od potrošnog materijala i održavanja uređaja. Osim u Hrvatskoj, Shimadzu d.o.o zadužen je za prodaju medicinske opreme u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Albaniji i Makedoniji. Budući da je Siemens, u bivšoj Jugoslaviji monopolist naučen na 80 posto tržišta, raspadom Jugoslavije u Shimadzu dobio ozbiljnog konkurenta, Tomac pretpostavlja da bi to također mogao biti jedan od razloga stalnih pritisaka na državu od strane njihovoga glavnog konkurenta.

• Za razliku od konkurencije koja svaštari, mi ne prodajemo mobitele, televizore, glačala i ostalu robu široke potrošnje. Usko smo specijalizirani na proizvodnju medicinske i laboratorijske opreme. Ulažemo u razvoj i inovativnost, a potvrda našeg znanja jest Nobelova nagrada za kemiju koju je naš stručnjak dobio 2002. godine – kaže direktor japanskog proizvođača.

Kupovanje skupih uređaja koje se ne zna maksimalno iskoristiti smatra velikim problemom hrvatskog sustava zdravstva. Navodi primjer bolnice Rebro, koja je od General Electrica prije nekoliko godina kupila višeslojni CT uređaj vrijednosti 13 milijuna kuna. Iako je bila riječ o najmodernijem uređaju na svijetu, bolnica ga nije znala iskoristiti. Upravo iz tog razloga otvaranje tvrtke Shimadzu Hrvatska smatra prednošću nad većinom konkurenata.

• Bolnice od nas ne kupuju samo uređaj, već kompletnu uslugu. Gradimo partnerski odnos, gdje bolnicama uz redoviti servis osiguravamo specijaliste koji im pomažu da te uređaje maksimalno iskoriste – zaključuje Tomac.

Prema svemu sudeći, utakmica na tržištu inteligentne medicinske opreme nastavlja se, a javni će natječaji i u budućnosti završavati prigovorima i medijskim prepucavanjima.