Home / Tvrtke i tržišta / Konkurentske prednosti pružaju priliku

Konkurentske prednosti pružaju priliku

Kad biste pitali bilo koga u Bosni i Hercegovini o obrascima vanjske trgovine te zemlje, svi bi vam rekli da u tome nema nikakvih pravila ni reda. To više iznenađuju podaci do kojih smo došli istražujući opseg i dinamiku intraindustrijske trgovine (IIT) BiH za razdoblje od 2002. do 2007. godine. BiH je u 2007. godini ostvario 61,7 posto vanjske trgovine putem IIT-a, a samo je pet godina prije udio te trgovine u ukupnoj razmjeni bio 43 posto. No, prije svega treba se osvrnuti na fenomen IIT-a i zašto je važno o njemu govoriti. Riječ je, zapravo, o pitanju što određuje strukturu vanjske trgovine i čime se vodi vanjskotrgovinska razmjena zemalja.

Veoma utjecajna teorija komparativnih prednosti objašnjava tu razmjenu sposobnošću neke zemlje da određenu proizvodnju ostvaruje s nižim troškovima u odnosu na neku drugu zemlju. Prema toj teoriji zemlje koje raspolažu obilnom radnom snagom izvozit će radno intenzivne proizvode, a uvozit kapitalno intenzivne. Kao rezultat takve razmjene treba dominirati interindustrijska razmjena u kojoj se neke industrije javljaju kao izvoznici, a neke kao uvoznici. Ta teorija nije se ni u svojim potpunijim oblicima empirijski dokazala, pa se i dalje nastavlja tragati za novim teorijama međunarodne razmjene. Znatna su dostignuća u tom smjeru razni oblici teorija konkurentske prednosti koje vode pojavu i rastu IIT-a. To je razmjena koja se ostvaruje u sklopu iste industrije u kojoj se generira izvoz, ali i uvoz određenih proizvoda. Pojava IIT-a posljedica je tehnološkog progresa, rasta važnosti ekonomije obujma koji dovodi do specijalizacije u pojedinim vrstama proizvodnje i pojave različitih brendova kojima se proizvodi iste industrije znatno diferenciraju i intenzivno razmjenjuju.

Da svaka zemlja uz određenu industrijsku i trgovinsku politiku može izgraditi konkurentsnost, čak i u proizvodnjama u kojima nema komparativne prednosti. Za Bosnu i Hercegovinu to su veoma važne spoznaje jer bi kao zemlja s ograničenim područjima komparativnih prednosti imala sužen prostor za razvoj, zapošljavanje i investiranje. S druge strane, vidljivo je da se samo od komparativnih prednosti ne može živjeti ako se ne prevedu u efektivne konkurentske prednosti. To potvrđuju primjeri priča o turizmu, drvnoj industriji, metalnoj industriji, elektroenergetici i drugim industrijama Bosne i Hercegovine. Zato pokazatelji o visini IIT-a upozoravaju na područja građenja konkurentskih prednosti i zaokretu u politici konkurentsnosti više na mikroekonomskoj razini poduzeća, a manje na makroekonomskoj razini zemlje.

Ostvario u trgovini s Europskom unijom – 66,9 posto ukupne trgovine s tom grupacijom (2002. godine 36 posto ukupne vanjske trgovine) i s aktualnom CEFTA grupacijom – 63,1 posto ukupne trgovine (2002. godine 47,1 posto ukupne trgovine). Time se potvrđuju iskustva da trgovina sa zemljama bliske geografske distance, s kojima se ostvaruju oblici regionalnih integracija, tržišne konvergencije i liberalizacije vanjske trgovine, s poznatim efektima kreiranja i skretanja vanjske trgovine, istodobno pruža priliku za razvijanje novih oblika konkurentskih prednosti i rasta IIT-a. Najveći udio IIT BiH bilježi u trgovini sa zemljama EU, tradicionalno vodećim vanjskotrgovinskim partnerima kao što su Njemačka sa 70,8% (2002. godine 52,2%), Slovenija sa 61,9% (2002. godine 25,6%), Italija s 82,1% (2002. godine 53,7%), Austrija s 59,1% (2002. godine 26,5%) i druge. Najveći udio IIT-a u trgovini s aktualnom CEFTA bilježi se s Hrvatskom – 53,7% (2002. godine 30,9%) i sa Srbijom – 66,8% (2002. godine 80,5%).

Interesantno je da je udio IIT-a u trgovini BiH s ostalim zemljama nizak s opadajućim trendom – 2007. godine bio je 36,0%, a 2002. godine 65,3%. S iznimkom SAD-a i udjelom IIT-a od 94,2% s ostalim zemljama važnijim vanjskotrgovinskim partnerima BiH ostvaruje se intraindustrijska razmjena s malim udjelom IIT (Turska 23,1%, Kina 0,6%, Švicarska 33,5%, Ruska Federacija 9,6%).

Da je on najrazvijeniji u industrijama, pa se može ustvrditi da su građenje konkurentskih prednosti i IIT bili pokretači njihovog razvoja. O tome svjedoči podatak da dvadeset vodećih izvoznih grana BiH bilježi udio IIT-a od 74,6% ukupne vanjske trgovine (2002. godine 59,9%). Vodeći sektori prema udjelu IIT-a su neorganski kemijski proizvodi s 99% (2002. godine svega 13%), proizvodi od željeza i čelika s 91,8% (2002. godine 49,3%), odjeća s 86,1% (2002. godine 82,8%), građevinski materijali sa 78,2% (2002. godine 25%), obuća sa 74,6% (2002. godine 75,1%), namještaj sa 68,3% (2002. godine 95,9%) i drugi.

Ostvareni rezultati BiH u IIT-u daleko su iznad onih koje su bilježile nove članice EU kad su bile u statusu kandidata devedesetih godina prošlog stoljeća. To je pozitivan znak za BiH, ali i svjedočanstvo da bi učinkovitijim tranzicijskim reformama, razvojnom i industrijskom politikom BiH bio sposoban u kratkom razdoblju znatno povećati svoje vanjskotrgovinske performanse. Pri tome je posebno važno istaknuti utjecaj stranih direktnih investicija na profiliranje nove baze konkurentske prednosti za rast IIT-a.