Ako navala na turističke kapacitete bude u sezoni jednaka kao i prvosvibanjske praznike, tijekom kojih je teško bilo naći slobodnu sobu na Jadranu, možemo očekivati još jednu rekordnu turističku sezonu. Na put očekivanjima turističkih djelatnika o dva do tri posto većem fizičkom i pet posto većem financijskom prihodu, mogu stati dvije stvari: Europsko nogometno prvenstvo u Austriji i Švicarskoj, za koje će štedjeti mnogi navijači makar ne prihvatili utakmicama, i Olimpijske igre u Pekingu, trenutačno najpopularnijoj dalekoj destinaciji koja će, bez obzira na događanja u Tibetu, odvući milijune turista.
No, što se do sada u Hrvatskoj napravilo, napravilo se. Karte su podijeljene i sada treba zasukati rukave i prionuti poslu. Na žalost, ovu sezonu neće dočekati ni jedna velika greenfield investicija koja bi povećala obujam smještaja u pojedinoj destinaciji pa ni ove sezone neće biti nekoga većeg iskorača u povećanju kapaciteta, a samim time nije realno očekivati neku veću razliku u brojima od prošle godine. No, zato za dvije godine Hrvatska može očekivati barem pet novih turističkih kompleksa i resorta, poput The Kempinski Hotela Adriatic, Punta Scale, Vrtova sunca, Posedarje rivijere i Pašmana, za koje će proizvođači i dobavljači trebati prilagoditi svoju ponudu. HoReCa kanal već sada treba razmišljati o tome kako plasirati ponudu i proizvode prema takvoj vrsti turizma. Što se nekih noviteta u ugostiteljskom dijelu hotelijerstva tiče, sve više hotela prihvatilo je preporuku Europske unije o posluživanju doručka, posebice namirnica poput meda i pekmeza u staklenim bočicama.
Na tržištu se pojavio dobavljač takve ambalaže, tvrtka Ksenomed, koja je udvostručila broj narudžbi i koja opskrbljuje veće hotelske lance, male hotele i tvrtke poput splitskog SMS-a. Promidžbom na novim tržištima i ulaganjem u kvalitetniju infrastrukturu mijenja se polako i struktura gostiju, sve je više turista koji na Jadran dolaze sa španjolskog, japanskog i ruskog tržišta i oni imaju sasvim drukčiju potražnju od gostiju koji su nas do sada posjećivali i živjeli na moru ‘od kruha i paštete’. Neki su hoteli već sada za doručak počeli spravljati razna jela od riže, ali riba koju Japanci očekuju u svakom obroku većinom je hotelijerima preskupa.
Prema anketi o ulaganjima koju provodi Ministarstvo turizma, ukupna ulaganja u ovu sezonu iznose sedam milijardi kuna, što je šest milijardi manje nego prošle godine. I još od tog iznosa više od šest milijardi ulaže se u prometnu infrastrukturu. Od svih županija i u ovu sezonu najviše ulaže Istra – više od milijardu kuna, a na drugom mjestu je Zagreb, s tim da je u anketu uvršteno više od milijardu kuna ulaganja u cestovnu i komunalnu infrastrukturu, što najmanje utječe na turističku sezonu. No, u Ministarstvu turizma tvrde da je hrvatski turizam u tranzicijskom, ali vrlo izazovnom razdoblju.
– U Hrvatskoj još uvijek traje trend visokih ulaganja. Prema anketama putem kojih smo prikupili podatke, realno je očekivati porast fizičkog prometa dva do tri i financijskog tri do pet posto. Prošle smo godine imali slična predviđanja, koja smo čak i nadmašili – komentira pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić.
Naglasio je da se ozbiljniji razvoj može očekivati tek kad bude izrađen Master plan turizma koji bi trebao pokazati kakvu vrstu turizma i sadržaja treba razvijati, kao i njihovu vremensku i prostornu distribuciju.
Najslabija točka hrvatskog turizma još uvijek je nedostatak kvalitetne radne snage i kadrova općenito. Bez toga je teško postovati standard, kako poznatih svjetskih lanaca, tako i gostiju koji su navikli na određenu razinu usluge u zemljama koje imaju slično formirane cijene u turizmu. Kramarić se slaže da je prijekopotrebno podići zanimanje mladih ljudi za zapošljavanje u turizmu kroz sufinanciranje stipendija u srednjim školama i na fakultetima.
U svakom slučaju, najveća motivacija mladih nalazi se, s obzirom na dinamiku i zahtjevnost sezonskog posla, uglavnom u visini plaće, koje su još uvijek u turističkom sektoru ispod razine hrvatskog prosjeka, i to čak 16 posto. Ministarstvo turizma je nedavno najavilo izradu dubinske analize cijene rada u turističkom sektoru, koja bi trebala biti buduća preporuka za poslodavce.
– Oko 20 tisuća ljudi radi u hotelijerstvu, turističkoj grani koja ima najviše predispozicija za cjelogodišnje poslovanje. Već sada se moramo suočiti s problemom deficita radne snage u turizmu i taj udarac je neizbježan. Smatram da bi se već sada trebali pokrenuti razgovori o promjeni imigracijske politike – smatra Kramarić.
Njegov kolega, također pomoćnik ministra, Robert Pende koji je u prošlom ministarstvu bio zadužen za gospodarski razvoj u turizmu, komentirao je uvjete ulaganja investitora te naglasio da je promjena prostornih planova, koliko god u ovom trenutku kočila neke investicije, dugo ročno prihvatljiva.
– Hrvatska još nije završila proces privatizacije pa je nerazumno inzistirati na greenfield projektima dok nismo riješili probleme s poduzećima u kojima je država djelomični ili apsolutni vlasnik, kao što su Park Prevlaka ili Brijuni rivijera. To se posebice odnosi na bivše vojne objekte i one koji zaslužuju prenamjenu. Turistički razvoj trebalo bi rješavati prema redoslijedu koji na prvom mjestu sadrži dovršetak privatizacije i repozicioniranje, zatim brownfield projekte, a na kraju i greenfield inicijative. Sve to treba prititi gradnja sadržaja poput golf terena, koji su toliko motivirajući faktor dozvola da će u budućnosti kompletno promijeniti sliku Hrvatske kao destinacije – smatra Pende.
Hrvatska obala ni ove godine neće vrvjeti noćnim i dnevnim zabavnim sadržajima do 2011. godine najavila izradu nekih strateških dokumenata koji bi omogućili racionalni i mješoviti razvoj turizma, uključujući glavni plan razvitka primorskog i kontinentalnog turizma, koji treba definirati vrste i sadržaj te prostornu i vremensku distribuciju novih turističkih kapaciteta (hotelski kompleksi, luke nautičkog turizma, golf igrališta…). Glavni ured HTZ-a pokrenuo je izradu strateškoga marketinga plana, a u planu je i financijsko i stručno podupiranje kontinentalnih i drugih turistički slabije razvijenih županija, građeva i općina te realizacija konkretnih turističkih projekata. Bez osnovnih strateških smjernica razvoja i rješavanja pitanja turističkog zemljišta teško je očekivati velike pomake, ne samo u ovoj sezoni, nego i u idućim godinama. Međutim, potrebne će se promjene dogoditi prije ili kasnije i tko ne osluškuje događanja na tržištu, teško će se kasnije uklopiti. A naše tržište, iako bilježimo stabilan i rekordan rast, još uvijek talasa bez čvrstih okvira na koje se može osloniti. Neki u tome mogu vidjeti opasnost, a neki šansu za plasman novih proizvoda i usluga.
| Županija | Ukupan iznos | Najveći investor | Iznos | Investicija |
|————————–|————–|——————|————-|————————————————–|
| Istarska | 1,5 milijardi kn | Maistra | 623 milijuna kn | hoteli Monte Mulini, Lone, Amarin, TN Petalon i Belvedere |
| Primorsko-goranska | 2,5 milijardi kn | Novi Resort&Hotels | 735 milijuna kn | hotel, dječji grad, wellness |
| Ličko-senjska | 89,9 milijuna kn | Županija | 84,8 milijuna kn | cestovna i komunalna infrastruktura |
| Zadarska | 138,5 milijuna kn | Ilirija d.d. | 50 milijuna kn | kamp Soline, hotel Ilirija, marina Kornati |
| Šibensko-kninska | 43,7 milijuna kn | Vrata Krke | 30 milijuna kn | hotel na ulazu u Nacionalni park Krka |
| Splitsko-dalmatinska | 506 milijuna kn | BlueSun Hotels&Resorts | 63,5 milijuna kn | hotel Elaphusa |
| Dubrovačko-neretvanska | 563 milijuna kn | Dubrovačko primorje | hotel Admiral | hoteli Sheraton, Westin, Four Points Panorama |
| Grad Zagreb | 1,1 milijarda kn | HUP Zagreb | 29,2 milijuna kn | |
HoReCa
