Piše: Marija Čekada

ProdamSam.com, internetski portal za oglašavanje nekretnina u najam i/ili prodaju od vlasnika u Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, stigao je i na tržište BiH. Putem usluga na ProdamSam.comu kupci i prodavatelji mogu pronaći podatke o nekretninama ponuđenim na prodaju i/ili u najam, financiranju, pravnim uslugama, unutarnjem uređenju, osiguranju, informacijama o renoviranju i preuređenju te druge korisne informacije. ProdamSam.com je višedržavna, višejezična i multiregionalna stranica, a u završnoj je fazi dobijanja ovjerenog zaštitnog znaka (engl. trademark) za svoj naziv u sklopu EU.

Sarajevski Energopetrol će, zajedno s naftnim kompanijama MOL-om i Inom, nastupiti u Iranu, Libiji i drugim zemljama na području istraživanja naftne i plina, najavio je Franjo Božić, direktor Energopetrola. Prema njegovim riječima, Energopetrol je dobio saglasnost od Uprave MOL-a i Ina za ovakav angažman, a odobrenje da se sarajevska naftna kompanija bavi djelatnošću stiglo je i od federalnog Ministarstva industrije, energije i rudartsva, prenosi novinska agencija Fena.

Uprava za neizravno oporezivanje je u prva tri mjeseca 2008. na jedinstveni račun prikupila bruto prihod od 1,317 milijardi KM, što je 19 posto više u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Ukupni je povrat s jedinstvenog računa u prva tri mjeseca bio 210 milijuna KM, tako da su neto prihodi za raspodjelu korisnicima u prvom kvartalu 2008. bili 1,107 milijardi KM, što znači da su svi korisnici s jedinstvenog računa dobili 15 posto više novca u odnosu na prva tri mjeseca 2007. Za državne je institucije s jedinstvenog računa u prva tri mjeseca izdvojeno 165 milijuna KM. Ostatak se dijeli entitetima i Distriktu Brčko BiH sukladno s odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda. U prva tri mjeseca 2008. Federacije BiH je s jedinstvenog računa doznala 608 milijuna KM, Republici Srpskoj 300 i Distriktu Brčko 34 milijuna KM.

Iako se nakon uspješna uvođenja poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) i njegovih pozitivnih učinaka očekivalo da će se ekonomija u BiH izdijeti iznad dnevno-političkih zbivanja i prihvatiti se stvaranju jedinstvenog ekonomskog sustava tržišta kapitala, to se, međutim, nije dogodilo. Posljednji opći izbori u BiH prouzročili su dislocaciju već dosegnutih financijskih i ekonomskih tokova u entitetima BiH. Nakon uvođenja PDV-a financijski su stručnjaci upozoravali da bi učinci uvođenja PDV-a bili još istaknutiji da su istodobno u BiH uvedene i fiskalne blagajne kao instrument kontrole ubiranja tog poreza.

Nakon što je Vlada Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom krenula svojim putem u donošenje zakonske regulative u području fiskalne politike – Zakona na dobit i Zakona na dohotak – i to znatno prije Federacije BiH, u RS-u su također već pri kraju uvođenja fiskalnih blagajni, a u FBiH još nije donesena ni potrebna zakonska regulativa. U Republici Srpskoj prve se fiskalne blagajne očekuju sredinom godine, nakon ispitivanja prvih fiskalnih sustava. Kao što je poznato, Narodna Skupština RS-a još je u srpnju prošle godine prihvatila Zakon o fiskalnim blagajnima.

Zbog navedenog kašnjenja FBiH za RS-om Porezna je uprava Federacije BiH (PUFBiH) nedavno uputila incijativu Ministarstvu financija FBiH i Vladi FBiH za utvrđivanje zakonske regulative kojom će se stvoriti pretpostavke za što brže uvođenje fiskalnih blagajni i u FBiH. Tim se zakonom, među ostalim, treba urediti obveza registriranja prometa putem fiskalnih blagajni, njihova obilježja, stavljanje u promet fiskalnog sustava, evidenciranje, poništenje i reklamiranje prometa, servisiranje fiskalnog sustava te kontrola fiskalnih proizvoda. Direktor PU FBiH Midhat Arifović ističe da nakon ‘uzaludnih’ očekivanja da će se sustav fiskalnih blagajni urediti na razini države, odnosno da će Vijeće ministara pokrenuti taj proces, Federacija BiH već godinu dana kasni za RS-om.

Grupe ASA i Prevent predstavljaju svoje mogućnosti potencijalnim zaposlenicima i klijentima na skorašnjem poslovnom sajmu Posao Fest u organizaciji Centra Skenderije – Sarajevskoga sajma i portala Posao.ba 13. i 14. svibnja. Posao Fest namijenjen je upoznavanju i povezivanju poslodavaca koji traže kvalitetnu i kvalificiranu radnu snagu i posloprimaču u potrazi za poslom ili boljom poslovnom prilikom. Tijekom istraživanja koje je portal Posao.ba proveo na više od 1.600 ispitanika u veljači i ožujku, ASA grupa i Prevent grupa našle su se među najpoželjnijim poslodavcima u proizvodno-prodajnom sektoru. Članice ASA grupe orijentirane su na prodaju proizvoda i usluga, poslovnog, financijskog i IT konzaltinga, a u Prevent grupi su članice koje primarno prerađuju i proizvode od tekstila i kože, automobilske dijelove te zaštitnu opremu.

Većina zemalja u okruženju i svijetu odavno je uvela fiskalne blagajne; i mi to već dulje tražimo ne samo zbog PDV-a. Kad smo provodili akciju na području cijelog FBiH uz pomoć građana, zbog neregistriranja registar-blagajni, neizdavanja računa kupcima za prodanu robu i izvršenu uslugu zatvorili smo i zapečatili više od deset tisuća poslovnih i ugostiteljskih objekata te zanatskih i trgovačkih radnji zbog uočenih nezakonitosti, navodi Arifović u razgovoru za BiH Lider.

On ističe da je uvođenjem PDV-a ukinuta i nadležnost Porezne uprave i da je sada nadležnost kontrole izdavanja računa i praćenja registriranja prometa, zapravo, na Upravi za neizravno oporezivanje, poreznim upravama i tržišnim inspekcijama, a da ta nadležnost nije riješena, odnosno podijeljena, na adekvatan način.

Arifović također dodaje da su sadašnje registar-blagajne u BiH u svijetu davno zastarjele jer ne pokazuju stvarno stanje ostvarenoga gotovinskog prometa s obzirom na to da vlasnik objekta u svako doba može poništiti taj promet i prikazati pet, deset, pa čak i više puta manji od stvarnoga i tako izbjeći plaćanje poreza na dobit.

Neuplaćivanjem poreza na dobit, naglašava Arifović, izbjegava se i plaćanje poreza i doprinosa na plaće jer se iz neisplaćenog poreza plaće radnicima isplaćuju na crno, naknade estradnim umjetnicima u ugostiteljskim objektima itd.

Odavno želimo uvesti fiskalne blagajne, inicijativa je postojala još prije šest godina. Nije se smjelo uvoditi PDV bez uvođenja fiskalnih blagajni. I sada vidimo da je mnogo poreznih obveznika izvan sustava PDV-a – krije promet i tako izbjegava adekvatno plaćanje ne samo, dakle, PDV-a nego i poreza na dobit, poreza na plaću, a osobito će to biti istaknuto kod poreza na dohodak koji će se u FBiH uvesti početkom iduće godine, – zaključio je direktor PU FBiH.

Prema podacima Federalnoga zavoda za statistiku ukupna je poljoprivredna proizvodnja u 2007. manja 5,9 posto u odnosu na 2006., prenosi Onasa. Biljna proizvodnja manja je 8,3, a stočarstvo 1,2 posto u usporedbi s 2006., a promatrano prema granama proizvodnje, u ratarstvu je proizvodnja manja 10,3 posto, proizvodnja voća veća je 5,6, a grožđa manja 6,3 posto u odnosu na 2006. U toj je grani, gledano po grupama usjeva, proizvodnja žita manja 14,5 posto, povrća 6,2, stočnog-krmnog bilja 17,1 posto, a industrijskog bilja 13 posto zbog manje proizvodnje duhana u 2006. Gledano po vrstama uzgoja stoke, u govedarstvu je zabilježen porast od 2,4 posto, u ovčarstvu je rast 4,5 posto, u svinjogojstvu je manji 12,3, a u pčelarstvu četiri posto u usporedbi s 2006.

Gavrilko Bobar iz Bijeljine, biznismen i vlasnik nekoliko kompanija, platio je u prošloj godini 1,355.726 KM poreza, čime je zauzeo prvo mjesto na poreznoj listi najimućnijih građana Republike Srpske, objavio je Glas Srpske. Bobar je na osnovi obavljanja povremenih i privremenih poslova uplatio 1,270.360 KM, dok je na osnovi osobnih primanja u budžet Srpske uplatio 55.926 KM. Na osnovi prihoda od kapitala uplatio je 29.440 KM poreza. Banjalučanin Milivoje Vasić zauzeo je drugo mjesto prema najvećim neto isplatama poreza tijekom prošle godine, i to sa 646.875 KM. Od tog novca Vasić je 625.392 marke uplatio na osnovi osobnih primanja, a ostatak – 21.483 KM – za obavljanje povremenih i privremenih poslova.

S ukupno 597.036 KM uplaćenog poreza, 574.174 na osnovi prihoda od kapitala i 22.861 KM na osnovi obavljanja povremenih i privremenih poslova, Slobodan Pavlović iz Bijeljine je na trećem mjestu liste. Slijedi Zdravko Jeremić iz Zvornika, koji je u prošloj godini prijavio porez od 465.894 KM, od čega su 72.000 KM osobna primanja, a 393.894 KM prijavio je za obavljanje povremenih i privremenih poslova. Karl-Gerhard Rauh iz Dervente na osnovi prihoda od kapitala prijavio porez od 416.912 KM i on je na petome mjestu liste najimućnijih građana Republike Srpske.

Krajobrazna arhitektura hotelskih naselja i restorana i u Hrvatskoj slijedi svjetske trendove i postaje zrcalo stila, statusa, cjelovitosti ponude i ekološke osviještenosti. Hotel Monte Mulini u vlasništvu hotelske grupacije Maistre trebao bi se otvoriti ovo ljeto u Rovinju, a osim pet zvjezdica goste će ispred hotela dočekati i pomno uređeno zelenilo s isplaniranim mrežom šetnica i terasa. Sličan trend počeo je vladati i među hrvatskim ugostiteljima, pa će tako za mjesec dana na vrhu nebodera na zagrebačkom glavnom trgu poslovnici moći ručati u luksuznom restoranu Stipe Marića, supruga Ive Majoli, i uživati u pogledu na japanski vrt sa zen-kamenjem, mahovinom i fikus-bonsajem vrijednim 50.000 eura.

Krajobrazna arhitektura hotelskih naselja i restorana i u Hrvatskoj postaje odraz stila, statusa i ekološke osviještenosti, a uljepšavanje zelenih površina sve se češće prepušta profesionalcima – krajobraznim arhitektima. U Hrvatskoj je 35 arhitekata krajobrazne arhitekture koji hotelima i ugostiteljima nude projektiranje i nadzor izvedbe. Hortikulturno uređenje, složit će se hotelijeri i stručnjaci, na najvišoj je razini u Istri, najrazvijenoj hrvatskoj turističkoj regiji, u kojoj sva hotelska naselja održavaju zelenilo u sklopu vlastitih poslovnih jedinica.

Na suvremenom krajobrazu s tradicijom Sredozemlja u Istri je posebno inzistirala Adris grupa, i to u oblikovanju najnovijeg Monte Mulini, koji se gradi, gotovog hotela Lone u Rovinju i prije toga pri uređenju otoka Sv. Andrije – istaknuo je dr. sc. Lido Sošić, krajobrazni arhitekt i vlasnik rovinjske tvrtke Studio Kappo, koji upravo završava izvedbeni projekt hotela Monte Mulini. Ostale hotelske grupacije koje mnogo ulažu u uređenje zelenih površina i Istraturist – Umag, Rivijera holding te Plava laguna, koje su nakon rada sa stranim planerskim kompanijama i izrade master planova turističkih kompleksa uvidjele važnost uređenja i oblikovanja krajobraza kao preduvjeta kvalitetnog i poželjnog odredišta.

Posao projektiranja i izvedbe hotelskog pejzaža, koji je za imidž hotela jednako važan kao i oznaka luksuzne od pet zvjezdica, doseže višemilijunske iznose.

Danas se u Hrvatskoj tim poslom bave tvrtke specijalizirane za krajobrazno uređenje kao što su Dioanea, Studio Kappo ili Zeleni san, koje hotelima nude projektiranje zelenih površina i kamenjara koje se radi na osnovi pregleda terena, zelenih površina i analize uvjeta kao što su klima i tlo te razgovora sa stručnjakom.

Projektant daje idejno rješenje ili detaljan projekt s planom sadnje i ponudu za uređenje, što je osnova za hortikulturno uređenje. Komponente krajobraznog uređenja su sve tvrde građevne strukture i vegetacijski pokrov. U hotelskom ambijentu mogu biti ugostiteljske terase, vodene površine, pješačke staze, stube, zelene terase, potporni zidovi, pergole, dječja igališta, plaže, urbana oprema, vegetacijski pokrov, ekološki složeni sustavi i rekreacijski potencijal te mirisni vrtovi – istaknuo je krajobrazni arhitekt Sošić.

Pri uređenju hotelskog zelenila, ističu projektanti, treba voditi brigu o pravoj mjeri između ukrašnih vrtnih elemenata poput fontana, kamenjara i skulptura te zelenih površina da bi hotelski parkovi u konačnici pridonosili ljepšoti hotela. Kod parkova, koji podrazumijevaju kombiniranje zelene površine, travnjaka s cvijećem ili niskim grmljem, treba voditi računa o biljkama koje se sadi, a pri izboru sadnica drveća i grmlja pogodnih za planiranu sadnju važno je odrediti mjesto sadnje, kvalitetu zemlje na tome mjestu, razlog sadnje i vrstu sadnice. Za održavanje travnjaka iznimno je važno, pogotovo ljeti, redovito održavanje, što uključuje različite postupke, od sijanja trave do redovitog zalijevanja.

Hortikulturni projekt izvode specijalizirane tvrtke mehanizacijom potrebnom za velike zahvate kao što su Ures perivoji iz Umaga, Jadro iz Splita ili Vrtlar iz Dubrovnika. Posljednji je korak u uređivanju hortikulture hotelskih naselja održavanje, veoma važno za lijep izgled i funkcionalnost zelenih površina.

Na dalmatinskom se području uređenjem zelenih površina hotela bavi tvrtka Jadro iz Splita, koja osim što uređuje javne površine održava i zelene površine hotela Excelsior, Ville Argentine, Dubrovnik Pallacea i Hilton Imperiala u Dubrovniku, hotele u Splitu te apartmansko naselje Zagori u Novom Vinodolskom. Pulska tvrtka Istrajeme ima najstariji rasadnik u Istri; uređivala je zelene površine hotela Croatia u Dugoj uvali, trgovački centar u Banjolama i sve rezidenčijalne objekte na Brijunskom otočju.

Praksa je pokazala da se uređenje hotelskog okoliša uglavnom prepuštao vrtlarima koji veoma dobro znaju održavati objekte; vrtovi su uređeni, ali bez sadržaja, nezanimljivi, unificiranih rješenja, s mnogo sadnog materijala. Kad jedanput dodete u takav prostor, vidite sve. Rješenja krajobrazne arhitekture hotelskog naselja moraju ostavljati dojam uređenosti i dočaravati identitet prostora i klime, ali istodobno moraju biti funkcionalna i sukladna arhitekturi objekta. Parkovi moraju biti posebni, a ne sterilno lijepi; plaže pak moraju imati različitu namjenu i različito izgledati, a vegetacija mora zrcaliti mediteransko podneblje – naglasio je Sošić.

Projekt uređenja krajobrazne arhitekture za hotele može potrajati i godinu-dvije dana, pri čemu se radi opsežan idejni i izvedbeni projekt koji se sastoji od 50-ak i više stranica u kojima se elabiraju različiti aspekti uređenja vrt, od zemljišnih uvjeta, vrste biljnog pokrova i troškovnika do načina održavanja. Prosječna je cijena uređenja zelene površine od 100 do 1.000 kuna po četvornome metru. Naravno, zahtjevniji zahvati kao što su kamene stazice ili egzotične biljke mogu je povisiti i nekoliko puta. Postavljanje gotovog travnjaka stoji četrdesetak kuna po četvornome metru, njegova sadnja dvadesetak, a održavanje zelenih površina plaća se od 100 do 500 kuna na mjesec, ovisno o kvadraturi vrt i učestalosti dolazaka. Cijena ovisi o kvadraturi vrt, konfiguraciji tla, vrstama biljaka, stabala i cvijeća, sustavu navodnjavanja, biljnim pokrivačima, vrtnim elementima i načinu održavanja, ali i o trajanju uređenja.