Kako potrošiti milijarde

Za tri dana prošlog tjedna, koliko se na Sarajevskoj berzi trgovalo zbog prvovibanjskih praznika, ostvaren je promet od 1,145.383 KM, a u sklopu 277 transakcija ukupno su prometovane 93.562 dionice. Na službenoj kotaciji u prošlom tjednu trgovalo se u iznosu od 539.285, a prometovano je 19.079 dionica. Na toj kotaciji najveći promet ostvaren je dionicama Sarajevo osiguranja d.d. Sarajevo, i to u iznosu od 429.343 KM, a tečaj tog emitenta bio je 27 KM. U segmentu investicijskih fondova u prošlom tjednu trgovalo se u iznosu od 171.142 KM, a prometovano je 14.915 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama IF-a MI Groupa d.d. Sarajevo, i to u iznosu od 57.410 KM. Također, najviše se trgovalo dionicama tog emitenta, i to u više od 5.000 dionica. Indeks BIFX je pao za 16,21 bod, na 4.499,06 bodova, što je u odnosu na prošli tjedan pad od 0,36 posto.

U segmentu redovitih emitenta najlikvidnija kompanija s najvećim prometom je Elektroremont d.d. Banovići, čijim je dionicama trgovano u iznosu od 185.480 KM, a zadnji prosječni tečaj je 40 KM. Najviše se trgovalo dionicama emitenta Tvrđa čarapa Ključ d.d., s više od 36.000 dionica. Na slobodnom tržištu u srijedu, posljednjeg dana trgovanja u prošlom tjednu, najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrike duhana Sarajevo d.d. Sarajevo, i to u iznosu od 70.734 KM, a tečaj tog emitenta bio je 231,91 KM.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je 15,14 indeksnih bodova, na 2.492 boda, što u odnosu na trgovanje iz prethodnog tjedna pad od 0,61 posto.

Na Banjalučkoj berzi prošloga je tjedna ostvaren promet od 1,217.251,86 KM u 328 transakcija. Od ukupnog prometa s dionicama na službenom burzovnom tržištu – segment fondova, ostvareno je 180,398,49 KM, što je 14,82 posto od ukupnoga prošlojednog prometa.

Od dionic na službenom burzovnom tržištu – lista B najveći su promet imale dionice Tržište a.d. Banja Luka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 124.695,42 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 3,09 KM, tako da je ostvaren pad od 0,64 posto u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Od dionic na službenom burzovnom tržištu – segment fondova, najveći promet u prošlom tjednu imale su dionice ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 50.827,67 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 9,90 KM, pa je ostvaren rast od 8,20 posto u odnosu na kraj prošlog tjedna.

Prošlojedni dobitnik među fondovima je ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka, čije su dionice porasle 11,63 posto i na trgovanju u petak njima se trgovalo po prosječnoj cijeni od 5,47 KM po dionici. Prošlojedni gubitnik među fondovima je ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka, čije su dionice pale 9,94 posto i na trgovanju u petak njima se trgovalo po prosječnoj cijeni od 28,19 KM po dionici.

Od dionica na slobodnom burzovnom tržištu najveći promet u prošlom tjednu imale su dionice Drine a.d. Bijeljina, kojima se trgovalo se u vrijednosti od 191.926,80 KM. Prosječna cijena dionica u petak je bila 0,30 KM i ostala je ista u odnosu na kraj prethodnog tjedna.

Zahvaljujući prodaji državnoga kapitala poduzeća, posebno Telekoma Srpske, banke u manjem bosanskohercegovačkom entitetu trljaju ruke. No, dok Vladine rezerve strahovito rastu, štednja jedva premašuje 1,1 milijardu konvertibilnih maraka.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, deset banaka u tom dijelu države zabilježilo je u prošloj godini ukupnu aktivu od 6,2 milijarde konvertibilnih maraka (3,125 milijardu eura) ili 67 posto višu nego godinu prije. I na strani pasive primjetan je veliki rast. Tako su depoziti dostignuli 4,6 milijardi KM ili su 78 postotaka viši nego godinu prije. Na priljev depozita najviše je utjecala prodaja državnoga kapitala poduzeća, posebno Telekoma Srpske.

Dublja analiza aktive i pasive banaka u Republici Srpskoj ukazuje da prevladavajući udjel i na jednoj i na drugoj strani imaju novčana sredstva Vladinih institucija i tzv. izvanbilančne pozicije. Tako su od 6,2 milijarde KM aktive, čak 2,2 milijarde KM novčana sredstva iz kredita stranih banaka, a svega 2,6 milijardi vlastiti bankarski krediti, te 900 milijuna KM klasificirani gubici, aktivni izvanbilansni i komisioni poslovi koji prije predstavljaju računske operacije nego prihod banaka. I na strani pasive, od 4,6 milijardi depozita, čak 1,8 milijardi su depoziti Vladinih institucija, 891 milijun bankarskih institucija, dok je štednja stanovništva svega 1,1 milijarda, što nije dovoljno za ozbiljniji rast kreditnog potencijala na zdravim domaćim osnovama.

Štednja je, tako, imala rast od 37 posto, za razliku od 78 posto rasta ukupnih depozita, od čega su Vladini depoziti rasli čak 492 posto, čime je Vlada Milorada Dodika postala svjetski rekorder rasta depozita, odnosno gotovinskih novčanih sredstava u jednoj godini.

Institucije sustava u Republici Srpskoj ili Vlada Milorada Dodika bez dvojbe su trenutačno s najvećim gotovinskim potencijalima, ne samo u tom dijelu Bosne i Hercegovine. To lika koncentracija novca praktično joj daje neograničenu moć da raspolaže sudbinama ljudi.

Izgleda da su uz Vladu sve oči stanovnika ovog dijela BiH uprte u to da se što brže potroši milijarda i pol maraka pristiglih od privatizacije Telekoma Srpske, potom nešto oko 300 milijuna od prodaje Rafinerije naftne u Bosanskom Brodu i Rafinerije ulja u Modriči ruskom Zaru bezneftu odnosno NeftGazInKoru.

Šteta je što nije izabran pravi put da se taj novac ubrizga u onemoćalu proizvodnju i tako otvore radna mjesta i poveća opća korist. Umjesto toga, grade se institucionalne staklene palače, a sudeći prema svemu što se dešava i pojedinci izvlače veliku korist. Kako i ne bi, kad je kilometar gradnje autoceste od Banje Luke do Klašnica iz entiteskih para, po kilometru već premašio 11 milijuna eura na ravnem terenu, što je također svjetski rekord.

I među budžetskim korisnicima, glede privatizacijskih Vladinih depozita, trljaju ruke. Tako je nenađano Republika Srpska u ožujku izbila na prvo mjesto po visini prosječnih plaća u BiH od 724 marke – neto. Do prije godine dana prosjek nije bio veći od 500 KM. Ako se, međutim, odvoji meso od kupusa, vidi se da je povećanje plaća gotovo u stopostotnom iznosu završilo kod onih koji jedu meso. Plaće su onima koji ih primaju iz budžetskih sredstava u prosjeku porasle na više od 900 KM, dok su radnicima u proizvodnji ostale na razini od prije godine dana – u preradivačkoj industriji ni 450 maraka.

Očito je da će se, nastavi li se nemilice tako trošiti, ‘svjetski rekord’ brzo istopiti. Na stranu to što naglo ubrizgavanje novca u džep dijela stanovništva izaziva sve veće nezadovoljstvo onih koji nisu dobili ništa i povećava inflaciju kroz povećanu kupovnu moć onih koji su se okoristili. Inflacija cijena u tom dijelu BiH već je dvaput veća nego u ostalim dijelovima zemlje. Na godišnjoj razini već premašuje deset posto. U Federaciji je ta slika bitno drugačija, mada se ni u tom dijelu zemlje ne može isključiti činjenica da je za bankare najvažniji kapital Vladinih institucija i javnih preduzeća, koji u ukupnim depozitima premašuju trećinu ukupne novčane mase. I u federalnom dijelu BiH razlika u prosječnoj plaći je znatna, u institucijama sustava iznad 800, dok je u proizvodnji 539 maraka.

S velikom znatiželjom, ali i zebnjom, stanovnici Federacije očekuju šta će se dogoditi kad na red dođe privatizacije BH Telekoma i Eroneta, a posebno elektroproizvodnja i resursa. Vlada federalnog premijera Nedžada Brankovića već računa s privatizacijskim ubrizgavanjem tri do četiri milijarde maraka, za razliku od svega pola milijarde ‘keša’ od svih dosadašnjih prodaja društveno-državnoga kapitala.

Hoće li i ona poput Vlade Republike Srpske graditi staklene palače i podizati plaće bogatašima. Narod, a i antikorupcijski tim visokog predstavnika Miroslava Lajčaka ozbiljno istražuju kako su se trošili dosadašnji depoziti, posebno iz dobiti BH Telecoma, kojim se financirala gradnja autoceste na koridoru 5C od Sarajeva prema Kaknju.