Odiseja u svemiru

Mobitel u obliku ručnog sata već je na tržištu. Ipak, čini se da sat ima samo nekoliko ključnih zadataka: da bude točan, funkcionalan i privlačan. Snimanje, slanje SMS poruka ili slušanje glazbe potrošači ipak radije povjeravaju drugim uređajima.

U urastvu je danas dostupno gotovo sve što je nekad pripadalo znanstvenofantastičnim serijama, a sve je počelo još 1970., kad su čelnici tvrtke Hamilton Watch Company odlučili stvoriti sat poput onog koji su dvije godine prije dizajnirali za film 2001.: Odiseja u svemiru. Tako je iz ideje o pokazivanju vremena u doba svemirskih putovanja nastao prvi digitalni sat. Već 1982. Seiko i Casio proizvode satove s ugrađenim malim TV ekranom, termometrom i opcijom prevodjenja 1.500 japanskih riječi na engleski. Japanski proizvođači sljedećih nekoliko godina gube primat u uvodenju nove tehnologije, pa Casio na tržište izbacuje satove s kalkulatorom, a američki Citizen istodobno razvija mnogo naprednijih sat koji može reagirati na vlasnikov glas. Nakon toga Timex, također američka tvrtka, preuzima vodeće mjesto i 1995. se na tržištu pojavljuje prvi ručni sat koji može preuzeti podatke s računala i spremiti ih u svoju memoriju. Sat ne nastoji više postati samo kalkulator nego želi biti mnogo više, dati informaciju više, približiti se onomu što pruža računalo.

Iz te su ideje nastali takozvani pametni satovi, koji uistinu mogu mnogo toga: od prikazivanja vremenske prognoze, prometnih obavijesti, rasporeda filmova koji igraju u kinima u blizini, vijesti, burzovnih izvještaja, kalendara događaja, sportskih rezultata, sve do horoskopa i brojeva izvučenih na luteriji. Da bi to sve mogli, naravno, potrebna je vrhunska tehnologija, a pametni satovi upotrebljavaju tehnologiju koju je razvio Microsoft pod nazivom SPOT, predstavljenu prije šest godina. U to je vrijeme Microsoft uspostavio partnerske odnose s velikim proizvođačima satova kao što su Fossil, Suunto, Swatch pa čak i Tissot. Ipak, čini se da ideja velikog sata s baterijom koja se mora puniti svakih nekoliko dana i usluge koju se mora plaćati svaki mjesec, a nije svagdje dostupna, i nije bila onoliko genijalna koliko se u to vrijeme činila.

Nedavno predstavljeni LG Watch Phone, odnosno sat-mobil, najnoviji je proizvod iz serije pametnih satova. Zasad nije u prodaji, nego je samo prototip, ali svakako izgleda impresivno. Naravno, satove-mobitele muče mnogi problemi, od kojih je jedan od najvažnijih nedostatak prostora i trajanje baterije.

Svi satovi koje je proizveo Marli sastavljeni su u Hrvatskoj, gdje su prošli sve potrebne testove, stoga su usprkos švicarskom mehanizmu ipak hrvatski proizvod.

Marli izrađuje satove i po narudžbi, pa je tako za domaću osiguravajuću kuću proizveo zlatne satove isključivo prema njezinim željama i specifikacijama u svrhu darivanja i nagradivanja zaposlenika i poslovnih partnera. Isto tako, za druge tvrtke i sportske klubove proizvodi različite satove, prema potrebi s otisnutim logom ili s posebnom gravirom.

Džepni je Marlijev sat, pak, spoj elegancije i iznimne izvedbe i područja na romantična razdoblja u kojima su takvi satovi bili pitanje prestiža i časti. Dostupan u tri varijante: čeličnoj, zlatnoj i kombinaciji tih dvaju materijala, a estetski atraktivnim i neobičajnim čini ga reljefni brojčanik sa zlatnim i srebrnim brojkama.

Svi satovi koje je proizvela tvrtka Marli sastavljeni su u Hrvatskoj, u kojoj su prošli sve potrebne testove, stoga su usprkos švicarskom mehanizmu ipak hrvatski proizvod. Otkad je Marli počeo razvijati svoj istoimeni brend, a tomu je već 18 godina, njegove prodavaonice postale su omiljeno odredište za ljubitelje i poznatelje satova. U tvrtkinu ekskluzivnom butiku u zagrebačkoj Praškoj ulici prodaju se poznati svjetski brendovi kao što su IWC, Zenith, Cartier, Breitling, Officine Panerai, Breitling for Bentley, Glashütte Original, Ferrari Engineered by Panerai, a ekskluzivni je zastupnik Tissota i Raymond Weil za hrvatsko tržište i surađuje s dvadesetak uglednih prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Marli je počeo razvijati poslovanje u prodavaonicu u Vlaškoj 13, a prije godinu i pol otvorena je i treća prodavaonica u City Centeru One da bi se ponudu približilo mladoj klijenteli i svim ostalima koji se vode suvremenim trendom kupnje na jednome mjestu.

Uz vrhunske svjetske urarske brendove, u Marlijevim se prodavaonicama mogu pronaći kvalitetan pisački pribor Montegrappa i Cartier te Cartierovi modni dodaci poput privjesaka za ključeve, stolnih satova, kopča za novac i ostaloga suvremenog ‘accessoriesa’ pogodnog za osobno i poslovno darivanje. U Marliju su vrlo ponosni na svoj servis. Dani brzopoteznih servisa i mijenjanja baterija su iza nas. Servis kvarnih satova postao je temeljiti, a kod mehaničkih je satova taj proces još složeniji. Njih se, naime, potpuno rastavlja, dijelove se čisti pa sastavlja u prostoriji u kojoj se kontrolira vлага i temperatura, a poslije ih se podmazuje posebnim lubrikantima za različite dijelove mehanizma, i sve to da bi se osiguralo dugovječnost minijaturnog, a opet toliko složenog mehanizma. Specijalnim alatima utvrđuju se oštećenja, a dijelovi zamjenjuju i na kraju, najvažnije, isprobava se hod sata, odnosno njegova točnost i obilježja njegova mehanizma. I samo se nakon sustavnih ispitivanja, koja mogu potrajati i tjedan dana, satove isporučuje klijentima.

Naši su švicarski partneri pri redovitim kontrolama uvijek oduševljeni našim postupcima servisiranja. Ne tolerira se ni najmanja nesavršenost. Svaki sat prolazi temeljitu kontrolu tijekom proizvodnje, tako da je zajamčeno njegovo savršeno funkcioniranje – zaključuje direktor Marlija Luka Marinović.

Cijena zlata obara rekorde – ovih dana iznosi više od 900 dolara za uncu. Godišnje raste više od 30 posto. Splet globalnih ekonomskih i geopolitičkih neprilika utjeca je na to da se ulaganje u zlato pokazalo kao jedno od najboljih lani. Već sedam godina zlato se smatra najsigurnijom investicijom u nesigurnim vremenima. Dragocjeno je jer je prenosivo, lako se može sakriti, a ne može se krivotvoriti. Jedina je imovina koja ne ovisi ni o čemu drugom, a ni promjena oblika ne mijenja mu vrijednost.

Ipak, zlato nije samo ulagački hit, nego se vratilo u modu, bar nam tako pokazuju nove gospodarske sile Kina i Indija, u kojima je zabilježena veća kupnja zlatnog nakita, što je također uzrok poskupljenja. Uz modni i vojno-politički trend na to utječu i kultura i tradicija. No bez obzira na trendove, rekao nam je Mario Nokaj, vlasnik zlatarne Mario, zlato je uvijek u modi i uvijek će biti važno u bilo kojoj tradiciji. Zlato je statusni simbol, ali i znak pažnje, vrijednosti, ljubavi, vječnosti i rijetki su oni koji nemaju bar jedan komad tog plemenitog metala. Hrvati se ubrajaju u u skupinu koja zlato kupuje najviše zbog tradicije, kao dar.

U nakit je odnos materijala, stila i dragog ili sintetskoga kamenja pokazatelj ekonomskog statusa države i njezina naroda. Hrvati su u skupini koja cijeni ručnu izradu nakita, dizajn i originalnost. Nažalost, zbog pada kupovne moći sve si manje hrvatskih građana može priuštiti zlatni nakit – kaže Nokaj.

I Robert Ballon, vlasnik zlatarne Art aurum, kaže da se kod nas najviše kupuje i daruje tradicionalni nakit jer se to smatra svojevrsnom obvezom. Rijetki su oni koji kupuju za sebe. No, hoće li rekordna cijena zlata na svjetskim burzama utjecati na hrvatsko tržište? Zlatari potvrđuju da vrijednost zlata i u Hrvatskoj raste, no posljedice ne snose samo kupci plemenitih metala. Cijene sirovine u posljednje dvije godine skočile su gotovo dvostruko. Samo je nakit skuplji 50-ak posto, pa je logično, kaže Ballon, da se to osjeti i na tržištu. Njegov kolega Nokaj smatra da nije samo svjetska situacija kriva za povećanje cijena u Hrvatskoj, nego da zlatari osjećaju posljedice i drugih utjecaja na poslovanje, poput visokih trošarina.

Rekordne cijene zlata već su utjecale na Hrvatsku. No to je prouzročilo smanjenje naše dobiti jer naši kupci ne bi mogli podnijeti realnu cijenu koja prati svjetske burze – kaže Nokaj. Iako će zlato zauvijek ostati zlato, Nokaj drži da je kupovna moć već dulje slaba, a s druge strane kupci ili korisnici danas radije kupuju nakit od neplemenitih metala ili pak tehnološke stvaralice kao što su mobiteli i playeri. Ballon sa žaljenjem potvrđuje Nokajeve riječi i dodaje da se danas moda veoma brzo mijenja i misli da je prije 30-ak i više godina zlato bilo važnije nego danas. Kaže da novi trend pokazuje masovni ulazak drugih materijala na tržište nakita, poput čelika, titana te bižuterije. No i uz to Ballon misli da se ne može govoriti o povlačenju trenda u Hrvatskoj jer prema njemu zlato niti je izaslo iz mode niti se vratilo u nju, nego će uvijek, doduše s različitim intenzitetom, biti ‘in’.

Zlato je više ulagački hit nego modni, bar u Hrvatskoj. Ali i u svijetu se osjeća pad u srednjem i niskom sektoru maloprodaje nakita. Samo se u segmentu visoke klase nakita povećava potražnja, i to za višekaratnim zlatom i platinom te za dragim kamenjem kao što su dijamanti i druge vrste egzotičnoga dragog kamenja.