Potrošnja vina stagnira

Trinaest godina održavanja sajma Vinovita na Zagrebačkom velesajmu dokaz su da je tema vina neiscrpana, postojana i žilava kao i trs iz kojeg se rađa, a marketinški uvijek veoma izazovna.

Vinovita 2008. je već godinama pravo mjesto okupljanja proizvođača, distributera i ljubitelja vina radi prezentacije, promocije i upoznavanja s najnovijim proizvodima, uslugama i tehnologijama koje se nude na području vinarstva, vinogradarstva i podrumarstva. Čvrsti su razlozi zašto je tomu tako. Velika raznolikost i priznata kvaliteta hrvatskih vina čine nacionalni i gastronomski identitet Hrvatske prepoznatljivim i dojmljivim. Hrvatska prema službenim izvorima ima otprilike 130 što popisanih, što nepopisanih autohtona sorata vinove loze. Zaštitu kontroliranoga podrijetla vina u Hrvatskoj imaju 662 proizvođača s ukupno 1953 zaštićena vina. U prometu vina 60 je posto kvalitetnih, na stolno vino otpada 33, na vrhunska pet te jedan posto na pješčana i specijalna vina.

Podaci Državnog zavoda za statistiku – a to potvrđuju i pokazatelji Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo – pokazuju da proizvodnja i potrošnja vina posljednjih godina kod nas stagnira ili čak pada, pa su nastojanja usmjeren na promjenu trenda. Praksa i uspjesi naših vinara na najpriznatijim svjetskim sajmovima vina istodobno pokazuju da upornošću, kvalitetom i širinom ponude Hrvatska postupno zauzima svoje mjesto na vinski karti svijeta, a da bi taj proces ubrzala, treba povećati površine pod vinogradima, pomladiti vinograde novim nasadima, osigurati suvremene tehnologije u proizvodnji i podrumarstvu te što je posebno važno sa stajališta izvoza – povećati izvozne serije. Hrvatsko vinogradarstvo i vinarska proizvodnja upravo u turizmu imaju gotovo osigurano veliko tržište, što stvara i realne preduvijete za razvoj vinarstva.

No da bi se to i komercijalno materijaliziralo, treba još više voditi računa o domaćem proizvođaču i kvaliteti proizvoda. Praksa pokazuje da su upravo autohtoni proizvodi koji nose obilježja specifičnog geografskog područja ono što traži suvremeni potrošač, posebno strani turisti. Jasno, ako im to omogućimo uz pomoć pravih prodajnih kanala, osobito ugostiteljskih i hotelskih kapaciteta. Pritom je posebno važna kvalitetna promocija vina, odnosno stalna komunikacija s potrošačima.

Hrvatska na godinu proizvodi 775.000 hektolitara vina. Usporedbe radi, Francuska proizvodi 54 milijuna hektolitara, Italija 50 milijuna, susjedna nam Mađarska 4,3 milijuna, a Austrija 2,7 milijuna hektolitara vina. Uz to što su veliki proizvođači, te su zemlje i velike izvoznice i dominiraju tržištem Europske unije. Kako posljednjih godina proizvodnja i potrošnja vina u cijelom svijetu stagnira, a sve je istaknutija potreba za jačanjem hrvatskog izvoza vina, treba repozicionirati mjesto Hrvatske u svjetskom vinarskom svijetu jer naše površine pod vinogradima čine samo 0,6 posto ukupnih svjetskih površina.

Naime, nakon ulaska u Europsku uniju dogodit će se velike promjene u vinogradarstvu i vinarstvu, pa će uspjeh ovisiti poglavito o spremnosti da se ukupna proizvodnja vina modernizira i u njoj osiguramo što veći postotak kvalitetnih vrhunskih vina. Jedino tako možemo pronaći odgovarajući tržišni segment da bismo osigurali potrebni izvoz i postigli da naša vina budu dostupna potencijalno velikom krugu potrošača u EU. Europska komisija priprema radikalnu reformu europskog sektora radi jačanja konkurentnosti europskih vina, koja gube svoje položaje u sudaru s uvozom vina iz SAD-a, Južne Amerike, Afrike i Australije i da bi ponovno osvojila izgubljena tržišta. Ona predviđa smanjenje količine neprodanog viška vina, poticanje dobrovoljnog krčenja vinograda, povećanje ulaganja u marketing i druge mjere koje bi vodile većoj konkurentnosti europskih vina. Osnovni su ciljevi reforme veća konkurentnost proizvođača u EU, ponovno osvajanje izgubljenih tržišta, uravnoteženje ponude i potražnje, ruralni razvoj te očuvanje najbolje tradicije proizvodnje vina uza zaštitu okoliša.

Teško je predvidjeti kakva će biti konačna rješenja jer se pojedine vinogradne zemlje snažno odupiru radikalnim rezovima koje predviđa reforma tržišta vina. Posebno je sporan prijedlog o krčenju 200.000 ha vinograda do 2010. Položaj Hrvatske u toj reformi definirat će se i prema zatečenim vinogradarskim površinama koje ćemo imati na dan ulaska u Europsku uniju. Stoga je veoma važna potpuna realizacija Programa operativnog podizanja novih nasada vinove loze, koji predviđa podizanje desetak tisuća novih vinogradarskih površina.