Investicijski fondovi

I protekli i početak ovoga tjedna obilježio je daljnji rast cijena najlikvidnijih domaćih dionica. Naime, ohrabreni snažnom promjenom trenda, investitori su nastavili kupovati dionice u očekivanju da će za koji tjedan njihove cijene biti znatno više. Iz perspektive najviših cijena, onih s kraja prošle godine, kao i recentnog oporavka većine burzi na razvijenim tržištima, takva su očekivanja donekle realna, no ne treba smetnuti s umom da globalna kreditna kriza i dalje traje, iako je već sada prilično izvjesno kako je njezin najgori dio vjerojatno iza nas. Također, domaći investitori dodatno motivirali i objavili dobrih poslovnih rezultata nekih kompanija, kao što su Končar distributivni i specijalni transformatori (D&ST), za prvi ovogodišnji kvartal.

I prošli je tjedan u fokusu javnosti bila privatizacija kutinske Petrokemije, odnosno prodaja dionica radnicima prema povlaštenim uvjetima iz državnog portfelja. Pritom je potpredsjednik Vlade pozvao radnike Petrokemije da ne prodaju dionice nakon njihova stjecanja odnosno nakon završetka lock-up razdoblja. Da podsjetimo, Petrokemija je tijekom veljače, a zatim i sredinom travnja povećala cijenu mineralnih gnojiva najprije 19, a zatim 18%, a inicijalni su zahtjevi Uprave društva bili kudikamo viši. Tada je, vjerojatno iz Vlade odnosno Ministarstva poljoprivrede, nakon što je odobreno povećanje cijena gnojiva, stigla i preporuka da bi Petrokemija trebala dio rasta troškova proizvodnje kompenzirati na osnovi vlastitih unutarnjih rezervi odnosno skromne prošlogodišnje dobiti. No, tada u Vladi još vjerojatno nisu znali da je zatraženo povećanje cijena gnojiva vjerojatno bilo u cijelosti opravdano. Naime, Petrokemija proizvodi tek jednu od tri komponente umjetnih gnojiva, onu dušičnu, a ostale dvije uvozi. Riječ je o kaliju i fosfatima. Cijena tih dviju komponenata u proteklim je godinu dana rasla od 300 do čak 700%. U tom svjetlu nije jasno hoće li i posljednje povećanje cijena mineralnih gnojiva biti dovoljno da pokrije povećane troškove proizvodnje odnosno održi Petrokemiju profitabilnom. Izlaz bi se mogao potražiti u povećanju izvoza tvrtke, no onda se postavlja pitanje subvencionirane cijene plina i stvarnih troškova proizvodnje gnojiva.

Jedan od većih prošlotjednih gubitnika bila je dionica vodećega domaćeg drvoprađivača, čabarskog Finvest Corpa, koja je na vrijednosti izgubila 13,75% te je tjedan završila na razini od svega 345 kuna. Čini se da je na pad cijene utjecao privremeni izostanak ulagača (slaba likvidnost), a s obzirom na to da je Finvest grupa prema nedavno objavljenim rezultatima imala iza sebe još jednu uspješnu poslovnu godinu. Naime, Finvest je u 2007. godini u usporedbi s godinom prije ostvario rast poslovnih prihoda od 7,53%, na 347,32 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme dobit povećana na iznos od šest milijuna kuna. To je bio znatno bolji rezultat od onog ostvarenog u 2006. godini.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex nastavio sa snažnim oporavkom. Naime, Crobex je na tjednoj razini, uslijed nastavka pozitivnog trenda od tjedna prije, ojačao novih 4,08%, odnosno porastao s vrijednosti od 3.610,58 bodova na vrijednost od 3.757,73 bodova. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis također zabilježio lagani uzlazni trend. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu porasla 0,02%, odnosno s 95,55 na 95,57 bodova.

Jedan od likvidnijih prošlotjednih dobitnika bila je dionica splitskog Jadroplova. Na njezin rast ponajviše je utjecao snažan rast kompozitnog indeksa za prijevoz suhih i rasutih tereta (BDI), koji je od početka travnja porastao gotovo 16%, odnosno s razine od 7.650 bodova na razinu od gotovo 9.000 bodova. Osim toga, Jadroplov je prošli tjedan najavio da je sa splitskim brodogradilištem Brodosplit 21. travnja potpisan ugovor o gradnji dva broda za prijevoz sipkog tereta. Brodovi će biti nosivosti od 52.000 tona (pretpostavlja se Supramax tip), a bit će dužine 190 metara i maksimalnoga gaza 12,37 metara. Prvi bi brod trebao biti isporučen početkom prosinca 2009. godine, a drugi sredinom ožujka 2010. godine. Također, na rast cijene Jadroplova posljednjih su tjedana utjecali i dobri prošlogodišnji poslovni rezultati kao i povoljna očekivanja za tekuću godinu.

Naime, Jadroplov je u prošloj godini, u usporedbi s 2006. godinom, povećao poslovne prihode za 32,56%, na iznos od 363,66 milijuna kuna, dok se poslovni rashodi društva u isto vrijeme nisu znatno mijenjali, a iznosili su 251,6 milijuna kuna (+3,45%). Zahvaljujući znatno bržem rastu poslovnih prihoda (ostvarenih prije svega zbog snažnog rasta vozarina u prošloj godini) od poslovnih rashoda, Jadroplov je višestruko povećao neto dobit, koja je za 2007. godinu iznosila 86,87 milijuna kuna odnosno 53,08 kuna za dionicu. Osobito je za Jadroplov bio uspješan posljednji prošlogodišnji kvartal kad je ostvarena neto dobit u visini od 30,93 milijuna kuna (+69%), odnosno 18,9 kuna za dionicu. Također, u usporedbi s planiranim rezultatima za 2007. godinu, ostvarena dobit za dionicu bila je veća za 10,04 kn, odnosno s uključenom zadržanom dobiti od prodaje imovine, veća 9,35 kn. Osim dobrih poslovnih rezultata, znatno je poboljšana bilančna slika Jadroplova. Naime, zahvaljujući izvršenoj revalorizaciji brodova, materijalna je imovina kompanije s kraja 2006. godine do kraja prošle godine gotovo udvostručena, pa je na kraju 2007. godine iznosila 1,57 milijardi kuna. Znatno je porasla i kratkotrajna imovina, osobito iznos novčanih sredstava (+34,1%) te je ona na kraju 2007. godine iznosila 232,45 milijuna kuna. U isto vrijeme, dugoročne su obveze povećane 22,1%, na 187,24 milijuna kuna, dok su kratkoročne smanjene (-7,14%), na iznos od 86,91 milijuna kuna. Zahvaljujući znatno većem rastu imovine od obveza, knjigovodstvena je vrijednost dionice Jadroplova, prema podacima s kraja 2007. godine, porasla na iznos od 921,3 kuna.

U tom smislu, ako je cilj revalorizacije imovine bilo fer vrednovanje imovine odnosno ako se njome htjela vjerodostojno prikazati neto vrijednost imovine (NAV), ispada da se trenutačno dionicom Jadroplova trguje uz znatan cjenovni diskont u odnosu na NAV, koji iznosi oko 33%.

Zahvaljujući oporavku cijena dionica na domaćim, ali i inozemnim burzama, u prošlome su tjednu mnogi domaći dionički i mješoviti fondovi ostvarili znatan rast vrijednosti udjela. Najuspješniji među njima bio je dionički fond Ilirika Azijski tigar, koji je na tjednoj razini ostvario tjedni prinos od čak 5,2%. Nešto slabiji rezultat ostvario je dionički fond Prospectus JIE Europa, a njegova je neto vrijednost imovine u prethodnome tjednu povećana 5,11%. Očekivano, a s obzirom na znatan rast vrijednosti dioničkog indeksa Crobexa, i OTP-ov je indeksni fond u prošlome tjednu povećao vrijednost udjela za 4,22%, dok su u isto vrijeme dionički fondovi Select Europe te Alfa Emerging također ostvarili dobre tjedne rezultate s 3,7, odnosno 3,62 tjednog prinosu. S druge strane, najveći su tjedni gubitnici bili fondovi ST Investa. Tako je njihov dionički fond ST Global Equity u prethodnome tjednu na vrijednosti izgubio 0,81%, dok su dva uravnotežena fonda kojima upravlja isto društvo, ST Balanced i ST Agressive, na vrijednosti udjela izgubili 0,65, odnosno 0,3%.

Od početka godine najuspješniji dionički fond je C-Zenit, koji je ostvario prinos u visini od 0,36%. Kod mješovitih fondova najuspješniji je Interinvest Balanced, koji je u isto vrijeme ostvario negativan prinos u iznosu od 4,57%. Kod obvezničkih fondova trenutačno najbolji rezultat drži HPB-ov obveznički fond s ostvarenih 1,86% prinos, dok kod novčanih fondova najbolji rezultat pripada PBZ-ovu Dollar fondu s ostvarenim prinosom od 1,78%.