Kvaliteta kao strateško opredjeljenje i jačanje svijesti o važnosti usvajanja standarda upravljanja kvalitetom, kao preduvjet nastupa na konkurentnom europskom tržištu okosnice, su ovogodišnje 9. hrvatske konferencije o kvaliteti koja se u organizaciji Hrvatskog društva za kvalitetu i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva održala od 21. do 23. travnja u Zadru. Skup, održan ispred više od 250 stručnjaka pod motom Kvaliteta, inovacije, promjene – ključ opstanka, svojevrsna je uvertira 53. europskom kongresu o kvaliteti koji će sljedeće godine, također u organizaciji HDK-a, osim domaćih, okupiti i svjetske stručnjake iz tog područja.
Usvajanje novih znanja i praćenje postojećih smjernica unapređenja kvalitete ključni su za prilagodbu gospodarstva promjenama koje donosi članstvo u EU – kazao je Ljubić i dodao da moto konferencije upućuje na to da je već došlo do izvjesnih promjena u percepciji kvalitete.
O promjenama je govorio i Trpimir Župić, direktor Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore (HGK), naglasivši da na sve brže promjene domaći gospodarstvo može odgovoriti samo bude li kontinuirano usvajalo nova znanja te poručio sudionicima da slušaju, toleriraju i uče iz grešaka drugih. Njegovo izlaganje nastavio je Dragutin Funda, čelnik Hrvatskog zavoda za norme, koji je kazao kako je na Zavodu da u ovoj godini donese čak sedam tisuća normi koje su usklađene sa zakonodavstvom EU.
– Pred nama je velik posao i ovom prilikom pozivam i vas da nam pomognete u njegovu ostvarenju – poručio je Funda. Budući da bi jači nastup domaćih tvrtki na konkurentnom europskom tržištu povećao pokrivenost uvoza izvozom, te tako smanjio deficit trgovinske bilance, i država bi trebala u većoj mjeri poticati usvajanje standarda kvalitete. Jednim dijelom je to već učinjeno i to kroz poticaje Ministarstva gospodarstva malim i srednjim tvrtkama zainteresiranim za usvajanje sustava upravljanja kvalitetom.
– U posljednje četiri godine Ministarstvo je u razvoj malih i srednjih poduzeća uložilo 600 milijuna kuna, a samo ove godine kroz razne programe u njih planiramo investirati još 300 milijuna kuna. Nastavit ćemo i sa sufinanciranjem uvođenja sustava upravljanja kvalitetom, za što smo do sada izdvojili 25 milijuna kuna – naveo je Ivan Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva. No, učlanjenje u društvo odabranih stavlja određene izazove i pred državnu upravu koja se, prema mišljenju savjetnika predsjednika za gospodarstvo Dubravka Radoševića, treba prilagoditi i usvojiti standarde kvalitete.
– Povećanje kvalitete javnih usluga politika je koju vode razvijene zemlje, stoga bi i hrvatski model trebao biti društveno solidarne i konkurentan. Kako bi se domaće tržište uklopilo u globalne procese, prijeko su potrebna ulaganja u inovacije i kvalitetu – naglasio je Radošević. Očito je da kvalitetno poslovanje i poslovanje u skladu sa standardima uzornih zemalja neće biti moguće bez sinergije državne uprave, njenih institucija i, naravno, poslovnog sektora, pred kojim su najveći izazovi. Tu tezu dokazali su i stručnjaci koji su tijekom plenarne sjednice podijelili svoja iskustva u usvajanju sustava upravljanja kvalitetom te predstavili novitete koje donosi pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.
Tako je Biserka Bajzek Brezak, ravnateljica Hrvatske agencije za akreditaciju, u svom izlaganju o ulozi akreditacije u provedbi tehničkog zakonodavstva iznijela novitete koje donosi Opći pristup ocjeni sukladnosti. Inače, Hrvatska akreditacijska agencija zajedno s Hrvatskim zavodom za norme i Državnim zavodom za mjeriteljstvo predstavlja infrastrukturu za uvođenje sustava za upravljanje kvalitetom.
Budući da je osnovana radi provedbe hrvatskoga tehničkog zakonodavstva koje je usklađeno s pravnom stečevinom EU, odnosno ocjenjivanja i potvrđivanja osposobljenosti certifikacijskih i inspekcijskih tijela, njena je uloga i povezivanje domaćih s organizacijama u drugim zemljama te tako posredovati između hrvatskog i tržišta EU. Ovogodišnja konferencija bila je prilika da Bajzek Brezak podsjeti na ulogu agencije i napomene da za razliku od starog pristupa prema novom nisu potrebne sve tehničke specifikacije, već usvajanje smjernica koje se odnose na zdravlje i sigurnost, dok svi proizvodi koji podliježu novim pristupima dobivaju CE oznaku koja je ‘putovnica’ za plasman na tržište EU. I dok neki domaći menadžeri odmahavaju rukom na usvajanje temeljnih normi držeći da im to nije potrebno, Isaac Sheps iz Carlsberga dokazao je da jedino ulaganje u kvalitetu jamči da će kompanija zadržati postojeću poziciju na tržištu.
Dubrovnik je grad turizma, a uz nešto malo brodarstva sve su ostalo popratne djelatnosti. Pa kada je grad turizma, čvrsta je orijentacija Dubrovnika da ne postane destinacija masovnog turizma, niti to želi biti.
Prva osoba Dubrovnika, gradonačelnica Dubravka Šuica, nositeljica prestižne titule osme gradonačelnice svijeta, u sedam godina mandata pokazala je veliko umijeće u upravljanju Gradom. Vrlo je realna u procijeni trenutačnog stanja u Gradu, ali i njegovoga budućeg potencijala. Svjesna da, bez obzira na turističku potražnju u posljednjih nekoliko godina, Strađunom ‘ne teku samo med i mlijeko’, ispričala nam je koje su to bolne točke razvoja destinacije i na koji način ispuniti vlastita i očekivanja sugrađana. Njezin plan je u idućih pet godina stvoriti elitnu destinaciju, ne samo na papiru, već i u realnosti. Turistički biser hrvatskog juga ujedno razviti i kao grad u kojem je i ugodno živjeti.
– Što Dubrovnik danas nudi investitorima? Kakvi su potencijali ulaganja? – Dubrovnik je grad turizma, uz nešto malo brodarstva, sve ostalo su popratne djelatnosti. Trenutačno se nudi obnova u ratu porušenih hotela jer gotovo trećina kapaciteta nije u funkciji. Njihov je vlasnik Fond za privatizaciju ili privatnici kojima dinamika gradnje nije najjača strana. Ozbiljan problem dubrovačkog turizma je hotel Belvedere, neiskorišten kapacitet i potencijal u dvojnom vlasništvu Ine i jednog na hrvatskog poduzetnika koji živi u Londonu. Oni nisu našli zajednički jezik i zbog toga smo mi u Dubrovniku taoci toga neobnovljenog hotela i žalosni zbog nemoći gradske uprave. Još nekoliko hotela nije u funkciji, poput Vrtova sunca, koji su izvršno počeli obnovu, međutim, zbog neriješene situacije sa zemljištem projekt je blokiran. To znači da ovog ljeta nećemo dobiti novih 200 radnih mjesta i 1.500 kreveta jer projekt neće biti gotov. Postoji još nekoliko problema, ali Dubrovnik je u zamahu i potrebno je još pet godina da se taj zamah ispuni te da dobijemo krajnji cilj.
– A koji je to krajnji cilj? – Krajnji cilj je stvoriti grad s pet zvjezdica, sa sadržajima poput golfterena, sportsko-rekreacijskog parka i marine. Nismo destinacija masovnog turizma, niti želimo biti. Trenutačno to bivamo, iako ne želimo, zbog brojnih kruzera. Grad to svjesno dopušta jer su nam se kruzeri pokazali kao značajan izvor prihoda, ali to ne smije biti na račun kvalitete života naših sugrađana.
Novi poticaji Ministarstva
