Početkom 2003. godine pitanje sudbine plinske mreže u Rijeci i 17.000 domaćinstava koja su koristila gradski plin činilo se prilično bezizlaznim. Postojećih 125 kilometara uličnog plinovoda bilo je staro više od 30 godina, a broj korisnika plina smanjivao se iz godine u godinu, prije svega zbog visoke cijene gradskog plina, ali i zbog problema u oscilacijama u distribuciji. Jednostavno, trebao je svježi dotok kapitala i znanja koji će napraviti preporod plinarstva u Rijeci.
Potkraj te iste godine njemački i talijanski partneri dokapitalizirali su Energu kupnjom udjela od 34 posto u vlasništva Grada Rijeke vrijednog 12 milijuna eura. Inače, tradicija plinarstva u Rijeci jedna je od najstarijih u Europi i datira iz 1852. godine. Stoga nova plinska mreža označava i novi energetski razvojni ciklus grada i regije. Intenzivni početak plinofikacije dogodio se iznenadujuće brzo, već mjesec dana nakon dokapitalizacije počela je gradnja nove plinske mreže, koja je danas jedna od tehnološki najmodernijih u Europi. Za samo tri i pol godine Energo je sagradio više od 140 km nove plinske mreže u gradu i pritom investirao 108 milijuna kuna.
Istovremeno je i tržište prepoznalo dolazak novog energenta, premda okolnosti u početku nisu išle u prilog rastu potrošnje zbog većeg broja sunčanih dana u odnosu na kontinent, prosječnu starost kućnih plinskih instalacija, malog broja ovlaštenih plinoservisera i tako redom. Pa ipak, danas potrošnja plina u Rijeci raste prema godišnjoj stopi većoj od 15 posto, dok je novih korisnika svake godine 25 posto više. Samo tijekom 2007. godine oko 800 novih domaćinstava priključeno je na plinsku mrežu i koristi plin za grijanje u svom domu. Nekad desetak ovlaštenih plinoinstalatera i plinoservisera danas ima konkurenciju više od šezdeset samostalnih obrta i poduzeća, što svakako ide u prilog krajnjim korisnicima plina, u vidu bolje kvalitete izvedbe i povoljnijih cijena. Danas gotovo svi veći poslovni objekti u Rijeci koriste plin za grijanje ili hlađenje ili pak imaju u planu odbaciti uporabu lož-ulja i prenamijeniti topljanu na plin u iduće tri godine.
Plinofikacija grada donijela je i ostale nove investicije vezane uz energetsku učinkovitost. Pa tako sustav za daljinsko upravljanje i nadzor rada toplana omogućuje optimizaciju potrošnje plina, a ulaganje u sustav kogeneracije novih bazena Kantrida označava skoriji početak proizvodnje električne energije. Akvizicija tvrtke Amga Adrije, distributera plina za tri općine riječkog prstena, polovinom 2007. godine označava i daljnji smjer u razvoju tvrtke kroz širenje poslovanja izvan gradskih okvira, na druge hrvatske regije.
140 km nove plinske mreže
