Proizvodnja

Hrvatska industrija autoosiguranja još će pričekati cjenike kakvi se primjenjuju u ostalim europskim zemljama. Nove cjenike Hanfi su dostavili samo Allianz i Generali osiguranje, ali vraćeni su im na doradu jer su predvidjeli police s cijenama i 30 posto nižima od sadašnjih.

Police obveznog autoosiguranja najveći su izvor prihoda gotovo svih osiguravatelja. Na njih se odnosi trećina godišnje premije cijele struke, a tako je i u prvom ovogodišnjem kvartalu. Police autoosiguranja i dalje drže najveći udjel u ukupnoj premiji svih hrvatskih osiguravatelja sa 667,95 milijuna kuna. U prva tri mjeseca ove godine zaključena je 21.701 polica više nego u istom razdoblju 2007. Dok je lani u prvom tromjesečju prosječna premija po jednoj polici bila 1.362 kune, ove se godine u istom razdoblju povišila na 1.565 kuna. Iako su svi osiguravatelji najavljivali nove cjenike već početkom godine, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskog tržišta isporučila su ih samo dva osiguravatelja: Allianz, koji drži devet posto tržišta, i Generali osiguranje, koje u tom segmentu ima 1,75 posto. Očekivali su da će police autoodgovornosti prema novim kriterijima moći plasirati na tržište već u travnju, no izgleda da ćemo još pričekati cjenike kakvi se primjenjuju u ostalim europskim zemljama. Naime, Hanfa je cjenike, u kojima se nalaze police 30 posto niže od sadašnjih cijena na tržištu, vratila osiguravateljima na doradu. Takav oprez Agencije uvjetovan je ponašanjem osiguratelja u nedavnoj prošlosti, kad je maksimalan popust na police autoosiguranja dobivalo 85 posto vozača.

Osnovna cijena police autodugovornosti nije se mijenjala od 2003., ali po visila se prošle godine, kad su se svi osiguravatelji složili da će bonusne dijeliti prema propisima. Slanjem cjenika na popravni Hanfa se želi ograničiti od eventualnih brzopoteznih aktivnosti pojedinih osiguravatelja na povećanju premije. Iako su Allianz i Generali nadjeli personalizaciju police autoodgovornosti i dvoznamenkaste popuste za određene kategorije vozača, na prezentacijama nisu htjeli otkriti kriterije iz novih cjenika. Prema određenim izvorima broj premija osiguranja od autoodgovornosti već je sada gotovo isti broju nastalih šteta, tako da prostora za smanjenje cijena police obveznog osiguranja za vozila jednostavno – nema. Dakle, neće pojeftiniti premija osiguranja, nego će se, kad Hanfa odobri nove cjenike, diferencirati vozači, i to tako da će određeni pojedinci plaćati skuplje premije, a drugi jeftinije. Sigurno je da će jedan od glavnih kriterija biti dob vozača, odnosno da će mladi vozači, skloniji agresivnijoj i bržoj vožnji, plaćati skuplju premiju obveznog autoosiguranja od onih srednjih godina. Mladi vozači na godinu skrive 22 posto svih nastalih šteta.

Osim dobi, na visinu premije osiguranja sigurno će utjecati i spol. Naime, kao što je statistički dokazano da su žene mnogo pažljivije u prometu i da je udio nezgoda u kojima su one skrivile štetu mnogo manji, moguće je da će plaćati nižu premiju. Istodobno bi na visinu premije osiguranja trebao utjecati podatak upravlja li vozilom jedna ili više osoba. Nije isključeno da se uvede i evidencija učestalosti održavanja automobila, pri čemu nije uključen obvezni tehnički pregled. U tom bi slučaju vlasnici automobila koji redovito održavaju svoja vozila plaćali manju premiju od autoodgovornosti, odnosno obvezno osiguranje. Kako sada stvari stoje, i dalje na snazi ostaju regije ili zone rizika po registarskim tablicama, gdje trenutačno prednjače Zagreb i Krapina. Naravno, ostat će kriterij prema kojem se i do sada uzimala u obzir visina premije, a to je snaga automobila istaknuta u kilovima. Isti ostaju bonus (nagrada za vožnju bez prouzročene štete) i malus, dakle plaćanje penala većom premijom osiguranja.

Tržište obveznog autoosiguranja je 2007. za 1.962.132 ugovorene police dalo premiju od 2,72 milijarde kuna. U tom razdoblju zabilježeno je 117.575 šteta, za koje je osiguranicima isplaćeno 1,58 milijardi kuna, što znači da je cijena prosječne premije osiguranja autoodgovornosti 2007. bila 1.386 kuna, a za svaku pojedinu štetu u prosjeku je isplaćeno 13.509 kuna. U prethodnoj je godini ugovorena premija osiguranja od autoodgovornosti za 1.867.937 registriranih vozila bila 2,43 milijarde kuna, odnosno prosječna je police vlasnike automobila stajala 1.303 kune. Tijekom 2006. dogodilo se 121.066 šteta, koje su podmirene s 1,56 milijardi kuna, što znači da je prosječni iznos isplaćene odštete bio 12.882 kune.

Segment te vrste osiguranja zapravo tek čeka svoj procvat i u Hrvatskoj je još nerazvijen u odnosu na europske zemlje. Ipak, ljudi sve više shvaćaju važnost ulaganja u prevenciju i očuvanje svog zdravlja, dok ih s druge strane na to prisiljava i nezadovoljstvo sadašnjim sustavom socijalnog osiguranja. Zbog toga se iz godine u godinu sve više ljudi odlučuje za police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koje funkcioniraju kao dopuna paketu usluga osnovnog osiguranja.

To im omogućava bržu uslugu, kao i viši standard usluge, bez dugotrajnog čekanja, te predstavlja izuzetno promišljeno ulaganje u budućnost. Pri tome osiguranik sam bira opseg zdravstvene zaštite i usluga prema svojim potrebama i mogućnostima. U svojoj ponudi Sunce osiguranje ima ukupno osam polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja i to šest Classic polica te Exclusive police – Silver i Gold polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Sve police Sunce dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja ugovaraju se na tri, a obnavljaju svake godine. Velik izbor omogućuje klijentima da lakše odaberu policu koja im odgovara i ispunjava sve njihove potrebe vezane uz zdravlje.

Gotovo 60 posto portfelja Sunce osiguranja čini upravo dobrovoljno zdravstveno osiguranje, a u njegovom je provođenju od izuzetne važnosti mreža od devet Poliklinika Sunce, putem kojih Sunce osiguranje provodi program dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Raspoređene po svim većim gradovima Hrvatske, poliklinike Sunce – od kojih su dvije u Zagrebu, a po jedna u Osijeku, Slavonskom Brodu, Puli, Zadaru, Splitu i Rijeci, a nedavno je otvorena Poliklinika Sunce u Varaždinu – sinonim su kvalitetne, brze i učinkovite medicinske usluge. Poliklinike su u javnosti prepoznate kao mjesta vrhunske medicinske njege jer svaku od njih karakteriziraju najmoderniji medicinski uređaji u ovom dijelu Europe, kao i izuzetno stručno medicinsko osoblje. Trenutačno je u Poliklinikama Sunce zaposleno 239 djelatnika, od kojih 73 liječnika specijalista i subspecijalista različitih djelatnosti.

Uz proširenje usluge u postojećim ustanovama namjeravamo otvoriti i nove poliklinike, odnosno novootvorenoj Poliklinici Sunce u Varaždinu pridružiti do kraja godine i Polikliniku Sunce u Karlovcu i prvu polikliniku u Bosni i Hercegovini, Polikliniku Sunce u Sarajevu. Također, planiramo lansirati nove osigurateljske proizvode.

U 2008. godini u Sunce osiguranju namjeravaju ostvariti iste stope rasta kao i u prethodnim godinama i očekuju da će stopa rasta u ovoj godini također biti dvoznamenkasta. Aktivno ćemo sudjelovati u definiranju rasta tržišta dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja, objašnjavajući kako su u Suncu svjesni svoje uloge lidera na tom tržištu.

Visok rast koji bilježi Sunce rezultat je visokih ulaganja u mrežu moderno opremljenih poliklinika, vrhunski medicinski kadar, stalne inovacije proizvoda i jedinstveni pristup klijentu koji razlikuju Sunce od konkurencije. Ipak, unatoč izuzetnim financijskim pokazateljima, najbolja preporuka poliklinikama Sunce zapravo su zadovoljni pacijenti. Tako je najbolja reklama i ulaganje u budućnost čak 120 tisuća zadovoljnih klijenata koji su prošli kroz poliklinike u prošloj godini i koji svakodnevno potvrđuju vrhunsku kvalitetu usluga.

Hrvatska još nije pala pod loš američki utjecaj nebrige o zdravstvenom stanju siromašnih stanovnika, ali i nju obilježava trend da imućniji vode više brige o svom zdravlju. Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Tako kaže slovo zakona pa mnogi građani, uvjereni da će ih liječnik primiti u slučajevima krajnje nužde i da zbog toga neće bankrotirati, kao znanstvenu fantastiku doživljavaju scene iz mnogih američkih serija u kojima bolesnici muku muče s bolničkim pretragama jer nemaju zdravstveno osiguranje.

No, prema nedavno objavljenim podacima agencije Standard & Poor’s gotovo 50 milijuna Amerikanaca nije zdravstveno osigurano. Zdravlje je, smatraju mnogi, rezervirano samo za one bogate koji još odoljevaju recesiji gospodarstva, a još je više onih koji predviđaju da će se nešigurna (ne)osiguranost stanovnika Sjedinjenih Američkih Država preslikati i u druge dijelove svijeta.

Hrvatska, ipak, još uvijek nije pala pod loše američke utjecaje nebrige o zdravstvenom stanju siromašnih stanovnika, ali i nju obilježava trend da oni imućniji vode veću brigu o svom zdravlju. Upravo zato su oni i glavni klijenti osiguratelja koji nude police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Bliža nam je, ili barem to državni dužnosnici priželjkuju, europska osigurateljina praksa u kojoj građani hrle uplatiti police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Ostvare li se planovi ministra zdravstva Darka Milinovića, dopunsko zdravstveno osiguranje plaćat će, pak, svih 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske.

Trenutačno je, naime, u sustavu dopunskog osiguranja 500.000 ljudi, više od 2,5 milijuna oslobodeno je participacije, a čak oko 1,5 milijuna građana nema dopunsko zdravstveno osiguranje. Upravo u tom posljednjem segmentu (ne)osiguranika ministar vidi metu za popravljanje zdravstvenih standarda jer oni, kada im treba liječnik, plaćaju participaciju iz svojih novčanika ili odlaze privatnom liječniku. Ministar je već i objašnjavao da nema ništa protiv da cijena dopunskoga zdravstvenog osiguranja koje pokriva participacija ostane 50 kuna za umirovljenike, ali se zalaže da oni s plaćom od 10.000 ili 15.000 kuna plaćaju više. Možda će te cijene odrediti prema prihodovnom statusu, a država će, tvrde dužnosnici, skrbiti za siromašne.

Upitno je, međutim, s koliko će blagonaklonosti građani gledati na novi namet dok god im stanje u hrvatskim bolnicama i ordinacijama ne izgleda nimalo ružičasto. Koliko god stres i brzi ritam života pridonose razvoju zdravstvenih teškoća, činjenica je da raste i nepovjerenje u državni zdravstveni sustav. Tko god je (makar i silom prilike) iskušao usluge u privatnim klinikama u kojima se ne čeka na red, teško da će sljedeći put kad ga želudac zaboli ili ostane bez daha otići liječniku opće prakse.

Čini se da su u pravu, barem ako je suditi prema američkim istraživanjima. Časopis Cancer nedavno je objavio istraživanje američke Udruge za tumore prema kojemu su oni koji manje pažnje pridaju svojem zdravlju, a i ne odlaze privatnim liječnicima, skloniji teškim oboljenjima, dijagnosticira im se bolest već u podmakloj fazi, a prijeti im i opasnost od najvećih tumora. Neosigurani pacijenti k tome češće obolijevaju od tumora na grlu ili tumora dojki i doznaju to kada je već prekasno. Pacijenti koji imaju samo obvezno zdravstveno osiguranje, osobito obitelji s nižim prihodima, također su, navode, skloniji rizicima od teških bolesti i uočeno je da se kod njih, za razliku od korisnika police dopunskoga zdravstvenog osiguranja, čak 2,5 puta češće dijagnosticira bolest u odmakloj fazi.

12 posto neosiguranih ne posjeduje nikakvo zdravstveno osiguranje. 26 posto neosiguranih mlađe je od 30 godina. 68 posto neosiguranih je u dobi između 30 i 64 godine. 56 posto neosiguranih su žene.