NESIGURNA (NE)OSIGURANOST Uskoro 4,5 milijuna korisnika dopunskoga zdravstvenog osiguranja?

Hrvatska još nije pala pod loš američki utjecaj nebrige o zdravstvenom stanju siromašnih stanovnika, ali i nju obilježava trend da imućniji vode više brige o svom zdravlju.

Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje. Tako kaže slovo zakona pa mnogi građani, uvjereni da će ih liječnik primiti u slučajevima krajnje nužde i da zbog toga neće bankrotirati, kao znanstvenu fantastiku doživljavaju scene iz mnogih američkih serija u kojima bolesnici muku muče s bolničkim pretragama jer nemaju zdravstveno osiguranje. No, prema nedavno objavljenim podacima agencije Standard & Poor’s gotovo 50 milijuna Amerikanaca nije zdravstveno osigurano. Zdravlje je, smatraju mnogi, rezervirano samo za one bogate koji još odoljevaju recesiji gospodarstva, a još je više onih koji predviđaju da će se nešigurna (ne)osiguranost stanovnika Sjedinjenih Američkih Država preslikati i u druge dijelove svijeta.

Hrvatska, ipak, još uvijek nije pala pod loše američke utjecaje nebrige o zdravstvenom stanju siromašnih stanovnika, ali i nju obilježava trend da oni imućniji vode veću brigu o svom zdravlju. Upravo zato su oni i glavni klijenti osiguratelja koji nude police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Bliža nam je, ili barem to državni dužnosnici priželjkuju, europska osigurateljina praksa u kojoj građani hrle uplatiti police dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Ostvare li se planovi ministra zdravstva Darka Milinovića, dopunsko zdravstveno osiguranje plaćat će, pak, svih 4,5 milijuna stanovnika Hrvatske. Trenutačno je, naime, u sustavu dopunskog osiguranja 500.000 ljudi, više od 2,5 milijuna oslobodeno je participacije, a čak oko 1,5 milijuna građana nema dopunsko zdravstveno osiguranje. Upravo u tom posljednjem segmentu (ne)osiguranika ministar vidi metu za popravljanje zdravstvenih standarda jer oni, kada im treba liječnik, plaćaju participaciju iz svojih novčanika ili odlaze privatnom liječniku. Ministar je već i objašnjavao da nema ništa protiv da cijena dopunskoga zdravstvenog osiguranja koje pokriva participacija ostane 50 kuna za umirovljenike, ali se zalaže da oni s plaćom od 10.000 ili 15.000 kuna plaćaju više. Možda će te cijene odrediti prema prihodovnom statusu, a država će, tvrde dužnosnici, skrbiti za siromašne.

Upitno je, međutim, s koliko će blagonaklonosti građani gledati na novi namet dok god im stanje u hrvatskim bolnicama i ordinacijama ne izgleda nimalo ružičasto. Koliko god stres i brzi ritam života pridonose razvoju zdravstvenih teškoća, činjenica je da raste i nepovjerenje u državni zdravstveni sustav. Tko god je (makar i silom prilike) iskušao usluge u privatnim klinikama u kojima se ne čeka na red, teško da će sljedeći put kad ga želudac zaboli ili ostane bez daha otići liječniku opće prakse. Čini se da su u pravu, barem ako je suditi prema američkim istraživanjima. Časopis Cancer nedavno je objavio istraživanje američke Udruge za tumore prema kojemu su oni koji manje pažnje pridaju svojem zdravlju, a i ne odlaze privatnim liječnicima, skloniji teškim oboljenjima, dijagnosticira im se bolest već u podmakloj fazi, a prijeti im i opasnost od najvećih tumora. Neosigurani pacijenti k tome češće obolijevaju od tumora na grlu ili tumora dojki i doznaju to kada je već prekasno. Pacijenti koji imaju samo obvezno zdravstveno osiguranje, osobito obitelji s nižim prihodima, također su, navode, skloniji rizicima od teških bolesti i uočeno je da se kod njih, za razliku od korisnika police dopunskoga zdravstvenog osiguranja, čak 2,5 puta češće dijagnosticira bolest u odmakloj fazi.

• 12 posto neosiguranih ne posjeduje nikakvo zdravstveno osiguranje

• 26 posto neosiguranih mlađe je od 30 godina

• 68 posto neosiguranih je u dobi između 30 i 64 godine

• 56 posto neosiguranih su žene