Mirenje do odštete

Društva za osiguranje u Hrvatskoj prošle su godine inicirala najviše postupaka mirenja, njih 77 posto. Od osnivanja Centra za mirenje zaprimljena su 72 prijedloga za mirenje, a u 2008. godini već njih 312.

Mirenjem u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa pokušalo se ubrzati način njihovog rješavanja. Iako je osnivanje Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) bila zakonska obveza, riječ je o inicijativi poznatoj u zemljama Zapadne Europe koja tek treba zaživjeti u punom opsegu kod nas. Svrha postupka je rasterećivanje sudova u postupcima iz osiguranja i prebacivanje dijela nadležnosti sudova na instituciju koja bi brzo i učinkovito rješavala eventualne sporove. U stvari, riječ je, ili bi tako trebalo biti, o svojevrsnoj specijaliziranoj arbitraži poznatoj i u drugim češovskim organizacijama.

• Osnivanjem Centra za mirenje omogućeno je da se cjelokupna sudska procedura, tj. predlaganje vještačenja, izrada pisanog nalaza i mišljenja vještaka, usmeno obražlaganje nalaza i mišljenja itd. zapravo obavi na jednom ročištu za mirenje. Također, takva je odluka izmiritelja konačna i nema mogućnosti njenog pobijanja putem pravnog lijeka – kaže Eduard Skenderović, voditelj grupe odjela za likvidaciju šteta na motornim vozilima u osiguravajućoj kući Grawe Hrvatska.

Zato je 29. ožujka prošle godine pri HUO-u njegov Upravni odbor osnovao Centar za mirenje. Pri osnivanju Centra nije bilo podijeljenih mišljenja, odnosno jednoglasnom odlukom UO-a zaključilo se da će Centar pridonijeti ne samo bržem rješavanju sporova, nego će i dodatno popularizirati takav vid rješenja.

Tome bi trebala pridonijeti i činjenica da je postupak mirenja za oštećenu osobu (fizičku ili pravnu) pri Centru za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje besplatan. Kroz članak 16. Pravilnika o radu Centra za mirenje i postupak mirenja pri HUO-u određeno je da troškove postupka izmiritelja snosi društvo koje je iniciralo ili pristalo na provođenje postupka mirenja, dok troškove vezane uz administrativni rad u svezi s mirenjem snosi Hrvatski ured za osiguranje.

• Imajući u vidu da je riječ o relativno kratkom razdoblju od osnivanja Centra za mirenje, smatramo da su postignuti rezultati zadovoljavajući. Dakle, osnivanje Centra pokazalo se opravdanim i korisnim, pa se nadamo da će rezultirati promjenom općeg stava o osiguravajućim društvima – kaže Nives Grgurić, tajnik Centra za mirenja pri HUO-u.

Već pri osnivanju Centra, društva za osiguranje, koja su članovi HUO-a, deklarirala su pozitivan stav za rješenje sporova mirnim putem. No, je li osnivanje Centra za mirenje promijenilo praksu na tržištu osiguranja? O nekoj promjeni prakse na tržištu osiguranja, smatra Lidija Kralj, direktorica Sektora za upravljanje procesima naknade šteta u Croatia osiguranju, teško je govoriti jer je prekratko razdoblje rada Centra. U svakom slučaju, drže u toj kući, svaki prijedor koji osiguratelji riješe izvan…

Ministarstvo pravosuđa prošli nas je tjedan obavijestilo da je naš novinarski upit ustupilo na postupanje Visokom trgovačkom sudu. Riječ je o upitu postavljenom još 12. veljače prošle, 2007. godine, u kojemu se tražio ispis osoba koje su članovi dvaju ili više nadzornih odbora u trgovačkim društvima. Time je Ministarstvo pravosuđa napokon priznalo nadležnost trgovačkim sudovima u vođenju sudskog (trgovačkog) registra.

Ministarstvo pravosuđa, međutim, usporedno je poslalo dopis i Visokom trgovačkom sudu, u kojemu ga obavještava da sve i da hoće ne može odgovoriti na naš upit, jer ‘funkcionalnost koja prebrojava u koliko je nadzornih odbora traženi fizička osoba još nije isporučena na produkciju iz tehničkih razloga vezanih uz migraciju podataka’.

Još ožujka 1996. tadašnje Ministarstvo pravosuđa i uprave obavijestilo je poslovnu javnost da je počeo raditi informacijski sustav sudskog (trgovačkog) registra. Tada je javnost uvjeravalo da će na računalima iz svojih ureda moći imati uvid u podatke o sjedištu tvrtke, temeljnom kapitalu, članovima uprava i nadzornih odbora, o djelatnostima subjekta upisa itd.

A nakon 12 godina izgradnje toga informacijskog sustava Ministarstvo pravosuđa obavještava Visoki trgovački sud da ‘ne postoji način na koji postojeći sustav može jedinstveno identificirati fizičku osobu’. Zbog toga Ministarstvu pravosuđa treba uputiti novi upit: gdje je nestao 12 godina izdavani proračunski novac namjenski određen za informatizaciju sudskog registra?

No, ako je točno da se u sudskom registru više ne može provjeriti članove nadzornih odbora, onda se više ne može ni primjenjivati niz odredbi Zakona o trgovačkom društvu.

Trgovačko društvo koje za člana nadzornog odbora izabere osobu koja ne ispunjava zakonom propisane uvjete, a nedostatak ne otkloni prije nego što počne mandatno razdoblje u kojem ta osoba mora biti član nadzornog odbora, čini prekršaj iz članka 630. ZTD-a, za koji se može izreći kazna od 50 tisuća kuna.

Ako je u nadzorni odbor izabrana osoba koja ne ispunjava uvjete propisane ZTD-om, sve odluke te osobe su ništave u smislu članka 358. ZTD-a. S obzirom na to da ‘funkcionalnost koja prebrojava u koliko je nadzornih odbora tražena fizička osoba još nije isporučena na produkciju’, ni trgovačka društva ne mogu provjeravati svoje članove nadzornih odbora. A to znači da se onda ne mogu primjenjivati članak 358. i 630. ZTD-a, kao ni sve ostale odredbe kojima se propisuju ostali uvjeti za članove nadzornih odbora.

Kada smo u veljači prošle 2007. godine postavili zahtjev za informaciju o osobama koje su članovi dva ili više nadzornih odbora, odgovorio nam je Dinko Deranja, načelnik Sektora informatičkih poslova Ministarstva pravosuđa: ‘Budući da je Sektor informatičkih poslova Ministarstva pravosuđa primio vaš upit (izlistavanje imena osoba koje su članovi u dva ili više nadzornih odbora) danas u poslijepodnevnim satima, u mogućnosti smo na njega odgovoriti tj. dostaviti podatke tek tijekom srijede ili četvrtka’.

To znači da su prije godinu dana ti podaci bili dostupni, a sada više nisu, jer ‘nisu još isporučeni na produkciju iz tehničkih razloga’. Ili razumnije, u svojim obavijestima iz Ministarstva pravosuđa ne govore istinu ni nama ni Visokom trgovačkom sudu.

Ana Lovrin, ministrica pravosuđa, već godinu dana na svaki način nastoji spriječiti objavljivanje imena osoba koje su članovi u dva ili više nadzornih odbora. Početno na naš upit stručne službe pokušale su odgovoriti, ali je to spriječeno intervencijom ministrice Ane Lovrin i Borisa Koketija, tada šefa Uprave za građansko pravo Ministarstva pravosuđa. Pokrenuli smo postupak kod Upravnog suda zbog toga što nam nije odgovoreno na naš upit i taj sud je odlukom od 11. srpnja 2007. presudio da nam Lovrin i Koketi u roku od 30 dana moraju dostaviti popis osoba koje su izabrane u dva i više nadzornih odbora. No, do danas Ministarstvo pravosuđa ne poštuje pravno shvaćanje Upravnog suda.

Nakon presude Upravnog suda Lovrin pokušava spriječiti objavljivanje imena osoba koje su članovi dva ili više nadzornih odbora novim Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar. U članku 70. toga pravilnika Lovrin je napisala: ‘Jedinstvenu bazu iz članka 5. ovoga Pravilnika vodi predsjednik Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske’ (zbirku isprava sudskog registra u elektroničkom obliku).

Tako je umjesto Ane Lovrin sada za davanje ispisa osoba koje su članovi u dva ili više nadzornih odbora nadležan Srđan Šimac, predsjednik Visokoga trgovačkog suda. Smiješni članak 70. spomenutog pravilnika, međutim, jako uveseljava službenike u sudskim registrima, jer sudski se registri vode u prvostupanjskim trgovačkim sudovima, a ne u Visokom trgovačkom sudu, kojemu je Srđan Šimac predsjednik.