Motorolina jedinica za mobitele u teškim je gubicima

Predviđa se da će do kraja godine Motorola jedinica zabilježiti gubitak od najmanje tri milijarde dolara, a koliko je situacija loša vidi se i po tome da šef kompanije Gregory Q. Brown već mjesec dana ne može naći novog direktora za posrnuju jedinicu i na stolu nema nijednu dobrou ponudu.

Motorolin je Odjel za mobitele prošao put od dinamičnog poslovanja do katastrofe u samo nekoliko godina. Bez pravog nastavka superpopularnog modela Razr, nekadašnji je voda industrije rapidno izgubio tržišni udjel i prodaju. Situacija je postala toliko loša da šef Gregory Q. Brown nije mogao naći kvalificiranog direktora koji bi vodio poslovanje Odjela mobitela, ali ni ozbiljnu ponudu koju bi razmotrio. No, Motorolin potez potkraj prošlog mjeseca kojim namjerava napraviti spin-off tog odjela mogao bi završiti kolo sreće u drugom smjeru. Kompanija namjerava uspostaviti poslovanje kao zasebni entitet, a Odbor je unajmio tvrtku za nalagšenje menadžera Russell Reynolds Associates da bi pronašao novog CEO-a kompanije.

Brownu bi sada trebalo biti lakše privući profiliranog kandidata jer će novi šef imati drugi šip karata za igru. Analitičari se slažu s takvom pretpostavkom uz tvrdnju da nijedan top direktor ne bi inače bio zainteresiran za preuzimanje posla. S tako postavljenom situacijom stvari se bitno mijenjaju i interes za vođenje kompanije raste. Ono što je izgledalo kao ‘zatrovani kalež’, kao što je Motorolu nazvao jedan analitičar, sada djeluje kao zlatna fontana novih mogućnosti.

Kao integralni dio Motorole jedinica za mobitele usporavala je birokratska korporativna kultura. Iako ta jedinica čini polovinu kompanije, njezini direktori nisu uvijek mogli djelovati neovisno. Njihove investitorske, dobavne i operativne odluke bile su isprepletena s odlukama i kretanjima u drugim Motorolinim odjelima. I očekivanja su dosegnula dno. Predviđanja govore o ovogodišnjem padu prihoda te jedinice na 16 milijardi dolara, što je pad od tri milijarde dolara u odnosu na prošlu, pa će u takvim okolnostima svaki pozitivni pomak u kompanijinim financijama biti protumačen kao uspjeh. Neki izvori upoznati s traženjem novog šefa tvrde da je Brown posljednjih tjedana intenzivno propitivao kandidate i da je letvicu postavio visoko. Upravljanje globalnim proizvođačem telefona nije lak za dat, pogotovo kad je opća ekonomska prognoza loša i kada Carl Icahn vodi bitku za mjesta u Motorolinu Odboru. Kompanija je imala problema tijekom mandata posljednje dvojice šefova Chrisphera B. Galvina i Edwarda J. Zandera, koji je mjesto prepustio Brownu početkom godine.

Želimo nekoga tko je dokazani voda orijentiran na rezultate – izjavio je nedavno Brown i dodao: – Nekoga tko je tehnološki osviješten i ima iskustva s potrošačkom elektronikom ili klijentima u bežičnom sektoru.

Motorola dosad nije željela komentirati konkretna imena, ali stručnjaci za novačenje i analitičari kažu da su top-direktori Motorolinih konkurenata vrlo izgledni kandidati. Spekulira se s imenom šefa operacija u Verizonu Dennyjem Striglom i bivšim šefom Sprint Nextela Garyjem Forseejem. Glasnogovornik Verizona tvrdi da Strigl nije kandidat za mjesto šefa Motorole, a slična je i tvrdnja glasnogovornika Sveučilišta u Missouriju, gdje je Forsee trenutačno predsjednik, koji je izjavio da je Forsee potpuno predan svome sadašnjem poslu.

Još je jedna mogućnost i šef Nortel Networksa Mike S. Zafirovski, nekadašnji top-direktor u Motoroli i General Electricu. Znan kao Mike Z., postao je šef Nortela nakon uspješnog vođenja Motorolinih mobilnih operacija i promaknuća na mjesto glavnog operativnog direktora. Dok je bio u Motoroli, smatrali su ga specijalizom za preokretanje marži u poslovanju s mobitelima i ubrzavanje dostavnog procesa. Iz kompanije je otišao nakon što je 2004. izgubio od Zandera utrku za mjesto novog šefa kompanije. Ni Zafirovski nije dosad bio voljan komentirati trenutačnu potragu za novim šefom Motorole.

Spin-off nije nepoznanica u Motoroli. Prije četiri godine odrezali su svoju jedinicu za poluvodiče pod uvjetima sličnim onima u jedinici za mobitele danas. Novu tvrtku Freescale Semiconductor smatralo se neperspektivnom kompanijom koja ne postiže zadovoljavajuće rezultate. No, Freescale je uspio regrutirati opakog veterana iz IBM-a Michaela Mayera, koji je poboljšao poslovanje i udvostručio vrijednost dionice s početnih 13 dolara. Na kraju je Freescale prodan grupi privatnih investitora i zapao je u teškoće zbog općeg negativnog zaokreta ekonomije. Brown, pak, tvrdi da jedinica za mobitele ima sličan potencijal kojim bi mogla iznenaditi skeptike, ali samo ako uspije privući vrhunskog šefa.

To je izvrsna prilika za obnavljanje ponosne kompanije – zaključuje Brown.

Neslužbene informacije u belgijskom i slovenskom tisku prema kojima belgijski KBC o prodaji svoje trećine vlasništva u NLB-u pregovara s američkim Bleckstounom.

Svojedobno je belgijska bankarsko-osiguravateljska grupa KBC s velikim ambicijama i očekivanjima kupila 33 posto Nove ljubljanske banke. Odgovorni u tadašnjoj Drnovškoj vladi, uz jamstvo da eventualni troškovi u slučaju da hrvatski i BiH štetiše dobiju sudski spor na međunarodnim sudovima preuzima Slovenija, obećali su i mogućnost otkupa dionica NLB-a do 49 posto. S obzirom na to da je pet posto dionica u vlasništvu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Belgijanci su se nadali i većinskom preuzimanju te najveće slovenske banke. Međutim, su se slovenski stratezi predomislili i učinili sve da NLB ipak ostane u rukama domaćih vlasnika. Obećanje nove vladajuće garniture da će se država povući iz NLB-a nije održano.

Naine, s novom dokapitalizacijom te banke država je još više učvrstila svoj položaj i utjecaj. Zato se i ne treba čuditi najavi iz Bruxellesa da KBC neće sudjelovati u najavljenoj dokapitalizaciji. Umjesto toga za svoju trećinu udjela u NLB-u traže kupca. Dokapitalizacija koja će teći najviše u tri kruga u slovenskoj najvećoj banci pokušat će prikupiti 300 milijuna eura svježeg kapitala. Cijena dokapitalizacijske dionice je 334 eura. To je 2,48 puta viša cijena od knjigovodstvene vrijednosti dionica NLB-a na posljednji dan prvog kvartalna ove godine. Sadašnji vlasnici NLB-a dokapitalizacijske dionice mogu kupovati do kraja travnja. Za dugoročne ulagače koji se odlučuju na osnovi prava ta je cijena, tvrde, previsoka. Predsjednik Uprave NLB-a Marijan Kramar rekao je da NLB ne želi scenarij prema kojemu bi se kupovale dionice po niskoj cijeni, a zatim se odmah prodavale.

Situaciju na slovenskom tržištu vrijednosnica može uzburkati kupnja dionica Nove ljubljanske banke. Naime, belgijski KBC, koji je u svom vlasništvu ima trećinu NLB-a, može kupiti dionica za 102 milijuna eura. Slovenska Vlada dopustila je povlašteni otkup dionica NLB-u, osiguravateljskom društvu Triglavu i Družbi za savjetovanje i upravljanje (DSU). Tako će u dokapitalizaciji slovenska država moći kupiti dionice u vrijednosti od 34 milijuna eura, Triglav za 55 milijuna, DSU za 16 milijuna, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i slovenski paradržavni fondovi Kapitalska družba (KAD) i Slovenska odškodninska družba (SOD) po 15 milijuna eura te finansijsko-posrednička udruga Poteza iz Ljubljane deset milijuna eura.

Belgijska bankarsko-osiguravateljska grupa KBC priopćila je da neće sudjelovati u toj dokapitalizaciji. Neslužbene informacije u belgijskom i slovenskom tisku prema kojima KBC o prodaji svoje trećine vlasništva NLB-u pregovara s američkim Bleckstounom u Bruxellesu, sjedištu KBC-a, nisu htjeli komentirati. Lider donoje da EBRD za svoj petpostotni udjel ima konkretnu ponudu od Poteze, a neki neslužbeni izvori tvrde da je na stolu i ponuda slovenskog osiguravatelja Triglava.

U slučaju da se KBC i EBRD odreknu dokapitalizacije, od 898.204 dionice u drugom krugu dokapitalizacije predviđene od 9. do 29. svibnja ostalo bi 350 tisuća dionica u ukupnoj vrijednosti 117 milijuna eura. Te bi dokapitalizacijske dionice mogla kupiti poduzeća i građani. Broj dionica je limitiran na 250 u vrijednosti od 85 tisuća eura. Sva bi ta predviđanja mogla pasti u vodu jer KBC i EBRD do svibnja svoj udjel u NLB-u mogu prodati. U slučaju da svoje dionice ne prodaju, KBC i EBRD mogu postupiti kao slovenska Vlada i prenijeti pravo otkupa.

Zasad nije poznato koliko će neizvjesnost na tržištu kapitala i na Ljubljanskoj burzi utjecati na planiranu dokapitalizaciju. Kod ulagača se već sada može uočiti da sa slobodnim kapitalom nisu u najboljoj situaciji i u tom se kontekstu može očekivati da će neki od sadašnjih dioničara odustati od prava upisa dokapitalizacijskih dionica NLB-a. Ne budu li dionice i u drugom krugu dokapitalizacije prodane, predviđena je ponuda tzv. poučenim ulagačima u lipnju mjesecu, uoči planirane skupštine NLB-a.