Izvoz u zemlje u razvoju raste brže

Izvoz u razvijene zemlje lani je bio više nego dvostruko veći od izvoza u zemlje u razvoju, ali je izvoz u zemlje u razvoju rastao brže: od 2003. godine izvoz na razvijena tržišta povećao se 50 posto, dok je izvoz u zemlje u razvoju porastao 78 posto.

Hrvatske tvrtke imaju daleko veće mogućnosti na tržištima tzv. Trećeg svijeta nego na tržištima Europske unije, ustvrdio je predsjednik Stjepan Mesić na nedavno održanom sastanku s domaćim gospodarstvenicima. U odabiru svojih putovanja po svijetu Predsjednik se držao tog uvjerenja pa je često gospodarstvenike vodio upravo u zemlje Bliskog istoka, Azije i sjeverne Afrike.

Pojam Trećeg svijeta zasniva se na zastarjeloj geopolitičkoj podjeli svijeta na demokratske, industrijske razvijene zemlje pod američkim utjecajem (Prvi svijet), istočni blok komunističkih i socijalističkih država (Drugi svijet) i preostale zemlje koje nisu bile vezane ni za jedan od ta dva bloka. Prvi je svijet uključivao Sjevernu Ameriku, Zapadnu Europu, Japan i Australiju, Drugi svijet je obuhvaćao zemlje Sovjetskog Saveza, Istočnu Europu i neke zemlje Azije uključujući Kinu. Sve ostale zemlje su de facto bile zemlje Trećeg svijeta. Danas se taj pojam sve manje koristi i zamjenjuje se pojmom zemalja u razvoju.

Prema kategorizaciji Državnoga statističkog zavoda, hrvatski izvoz u razvijene zemlje lani je bio više nego dvostruko veći od izvoza u zemlje u razvoju. U razvijene zemlje hrvatske su tvrtke izveze proizvoda u vrijednosti od 46,5 milijardi kuna, dok je izvoz u zemlje u razvoju bio više od 19,4 milijarde kuna. Ali je izvoz u zemlje u razvoju rastao brže: od 2003. godine izvoz se na razvijena tržišta povećao 50 posto, dok je izvoz u zemlje u razvoju porastao 78 posto.

Jedna od najvećih organizacija koja obuhvaća zemlje nekadašnjega Trećeg svijeta jest pokret nesvrstanih. Pokret nesvrstanih obuhvaća danas 118 država s četiri kontinenta, a Hrvatska je raspodjelom Jugoslavije prestala biti njegovom članicom. Međutim, često se javljaju ideje da bi ugled koji je Jugoslavija kao osnivač te organizacije imala te iskustvo domaćih kompanija s tih tržišta trebalo nekako iskoristiti.

Hrvatske tvrtke su proteklih godina već napravile svojevrsni iskorak upravo na tržišta nesvrstanih. Ukupni hrvatski izvoz u zemlje članice pokreta nesvrstanih naglo je rastao od 2003. i do 2005. se povećao za dva i pol puta. Posljednje dvije godine vrijednost izvoza u te zemlje smanjuje se odnosno stagnira.

Jedan od najvećih hrvatskih izvoznika u nesvrstane i ostale neeuropske zemlje u razvoju je Končar, koji je izveo proizvode i usluge u više od 100 zemalja svijeta na svim kontinentima. Izvoz je 2007. godine bio vrijedan 156 milijuna eura. Prema vrijednosti Končareva izvoza na prvom je mjestu bila Bosna i Hercegovina, a slijede Srbija, Njemačka, Slovenija, Bugarska, Albanija, Češka, Madarska, Švedska, Austrija, Finska, Saudska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kanada, Nizozemska, Island i Rusija.

S obzirom na karakter naših proizvoda i usluga, jedan ugovoren posao veće vrijednosti (poput modernizacije lokomotiva za tržište Srbije na temelju međunarodnog natječaja, modernizacije i isporuke nove opreme za trafostanice u Albaniji i sl.) dovodi razne zemlje u pojedinim godinama na vodeću poziciju u našem izvozu. U području energetike i transporta najvažniji uvjeti za dobivanje poslova su kvaliteta, cijena i referencije, a znatno manje političke i slične veze. No, s obzirom na to da smo u vrijeme postojanja Jugoslavije i aktivne uloge u pokretu nesvrstanih kvalitetno napravili mnoge važne objekte, to su nam ujedno i dobre referencije za dobivanje novih poslova u tim, ali i drugim zemljama – kažu u Končaru.

Od konkretnih poslova u zemljama iz pokreta nesvrstanih u posljednjih nekoliko godina u Končaru ističu znatne isporuke opreme za hidroelektrane u Indiji, Kolumbiji, izvoz transformatora u Ujedinjene Arapske Emirate, Oman i Katar, opremu za vodoprivredu (crpne postaje) u Egiptu, visokonaponsku i srednjenaponsku opremu za trafostanice za Saudske Arabije i Iran. U Iranu je Končar prodao i know-how za proizvodnju mjernih transformatora. U tijeku su poslovi na isporuci opreme za hidroelektrane u Kostariki i Indiji.

Ima i drugih primjera, ali smatramo da su naše tržišno-poslovne aktivnosti, kao i kvalitetni proizvodi zasnovani na vlastitom razvoju, najvažniji za dobivanje poslova i višegodišnji opstanak na pojedinom tržištu. Pogotovo se to može reći za visokorazvijene zemlje (UAE i sl.) koje nemaju problema s financiranjem gradnje energetskih objekata, a u najjačoj svjetskoj konkurenciji Končar ima znatan udjel na tim tržištima – zaključuju u Končaru.

Podjele na Prvi, Drugi i Treći svijet, na razvijene ili nerazvijene postaju sve manje važne, posebno pri poticanju izvoza. Za pohvalu je da hrvatski izvoznici uspijevaju konkurirati na jednom od najzahvalnijih svjetskih tržišta, onom Europske unije i to je dobra referencija za ozbiljniji nastup u ostatku svijeta. Globalno tržište danas traži što višu kvalitetu za što nižu cijenu i malo je iznimaka čak i u siromašnim ili korumpiranim zemljama. Nažalost, Hrvatska ima malo industrijskih proizvoda i kapaciteta spremnih za utrku na globalnom tržištu, a taj problem postojeći izvoznici ne mogu riješiti.