KUNIĆ: Lakše i jeftinije otvaranje obrta

U Federaciji su lani registrirana 49.443 obrtnika, a ukupno je u tom segmentu bilo zaposleno 64.276 radnika, što pokazuje da to područje ima velik potencijal za razvoj. Kako se do sada slabo radilo na tome, pokazuje i podatak da u Federaciji u rijetko kojoj općini postoji infrastruktura za uspostavljanje poduzetničko-obrtničkih zona. Samo 26 posto općina u Federaciji gradi poduzetničko-obrtničke zone, 36 posto planira gradnju, a 38 posto ne provodi nikakve aktivnosti.

Prema riječima Velimira Kunića, federalnog ministra razvoja poduzetništva i obrta, u idućem razdoblju više će se poticati razvoj obrtničke djelatnosti. Tako je za ovu godinu za rast i razvoj malih i srednjih poduzeća i obrta predviđeno otprilike četiri milijuna maraka poticaja. Osim toga, već bi se ovaj mjesec trebalo početi provoditi projekt gradnje poduzetničkih zona u Federaciji vrijednog tri milijuna maraka. Kunić ističe da će ovih dana biti objavljen javni poziv za gradnju poduzetničkih zona. Ministarstvo će ih graditi u partnerstvu s općinama i županijama. Istaknuo je također da će razvoj tradicionalnih zanata biti jedan od prioriteta njihova budućeg djelovanja dodavši da tradicionalni zanati mogu mnogo pridonijeti u razvoju turizma i promidžbi BiH.

Uspostavljanju reda u tom području, misle mnogi, pridonijet će i novi zakon o obrtu i obrtu sličnim djelatnostima, trenutačno u obliku prednacrta. Naime, dosadašnji Zakon o obrtu bio je manjkav, tako da je bilo brže i jednostavnije napraviti novu, poboljšanu verziju zakona.

• Analiza je pokazala da se federalni Zakon o obrtu i obrtu sličnim djelatnostima donesen 2002. nije mogao provesti u praksi i zbog toga smo odlučili izaći s potpuno novim zakonom – rekao je ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Velimir Kunić.

Zakon bi se, prema njegovim predviđanjima, pred parlamentarcima trebao naći već u lipnju. Neke od novosti unesenih u prednacrte odnose se na pojednostavljenje postupaka u vezi s otvaranjem obrta. Kunić kaže da se više neće tražiti je li netko regulirao svoje financijske obveze pri otvaranju obrta jer je za to sada nadležna inspekcija. Uz to obrtnici će pri otvaranju obrta morati izdvojiti mnogo manje novca nego dosad. Predviđen je i način udruživanja u strukovnu udruženja, što je također novost u odnosu na sadašnji zakon. Razjašnjen je i način polaganja majstorskog ispita.

• Kad je riječ o majstorskim ispitima, dat ćemo određenu nadležnost obrtničkim komorama i nadležnim ministarstvima obrazovanja. U to se moraju uključiti i škole – kaže Kunić. Ističe da je bitna novost u prijedlogu nacrta zakona da je članstvo u komorama ponovno obvezno, ali Kunić ističe da će se u daljnjoj raspravi utvrditi je li to dobro ili nije.

• Želimo drukčiji odnos federalnog i županijskih ministara kao i obrtničkih komora prema obrtnicima i građanima – naglašava ministar.

Projekcija razvoja obrta predstavljena je u dokumentu koji daje sliku stanja, ali i prijedloge mjera razvoja od 2007. do 2010. Tako bi prema procjenama broj obrta i broj zaposlenih u obrtima u Federaciji do 2010. trebao biti povećan 16 posto.

• Uzimajući u obzir poticajne mjere radi bržeg razvoja tog gospodarskog sektora, očekuje se da će do kraja 2010. u sektoru obrtništva biti zaposlen 10.131 novi radnik – istaknuli su u Ministarstvu.

Za razvoj obrtništva potrebni su mnogi preduvjeti, od tržišta, financijske potpore do poreznog sustava prilagođenog razvojnim potrebama itd. Ako bi se sve to ostvarilo, u Ministarstvu ističu da bi planirana godišnja stopa rasta obrta bila pet posto.