Snažna lokomotiva razvoja

Kontinuirani rast graditeljstva rezultat je znanja i tradicije građevinske struke, ali i velikih ulaganja hrvatske države u razvoj infrastrukture, posebno cestovne, te potrebe tržišta za poslovnim i stambenim objektima u visokogradnji.

Hrvatsko graditeljstvo već godinama bilježi stalni rast svih praćenih pokazatelja: vrijednost radova, udjela u BDP-u, broju zaposlenih i produktivnosti po zaposlenom. Kontinuirani rast rezultat je znanja i tradicije građevinske struke, ali sva kako i velikih ulaganja hrvatske države u razvoj infrastrukture, posebno cestovne, te potrebe tržišta za poslovnim i stambenim objektima u visokogradnji. Kako je u planovima Vlade RH i daljnje ulaganje u završetak cestovnih pravaca, rekonstrukciju željeznice i gradnju kanala Dunav-Sava, a postoje potrebe, iako s oscilacijama, za poslovnim i stambenim prostorom, ocjenjujemo da će hrvatsko graditeljstvo i nadalje biti lokomotiva koja vuče cijelo gospodarstvo.

Prema godišnjim podacima, u 2006. godini izvršeno je građevinskih radova u iznosu od 21.430,104.000,00 HRK ili 2.926.470.432 eura, što predstavlja porast od 21,6 posto u odnosu na 2005. godinu. S 2001. godinom počinju pozitivni trendovi u građevinarstvu, što se očituje kroz kontinuirani rast u cijelom razdoblju do 2007. godine jer već i tromjesečni podaci koji su jedino dostupni za 2007. godinu pokazuju da je vrijednost izvršenih radova u odnosu na tromjesečne podatke za 2006. godinu porasla 5,2 posto.

Iako su navedeni rezultati hrvatskoga graditeljstva izvrśni, moramo ponovno ukazati na dva problema koji bi mogli usporiti ako ne i zaustaviti daljnji razvoj, a to su nedovoljan izvoz građevinskih radova i nedostatak radnika svih.

Ukupno aktivno stanovništvo u Hrvatskoj broji 1,767.226 ljudi, od čega je zaposleno njih 1,506.097. Najveći je broj zaposlen u pre-rađivačkoj industriji, njih 255.531, a u obrtničkim zanimanjima odnosno slobodnim profesijama njih 256.483. U graditeljstvu su, prema podacima DZS-a, u siječnju ove godine bila zaposlena 99.494 radnika, što čini 6,6 posto ukupno zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.

U građevinarstvu je registrirano 12.320 tvrtki, s tim da se računa da je uz to najmanje 6.000 ‘fikus’ tvrtki. Prema novom Pravilniku o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za počinjanje obavljanja djelatnosti građenja licenciju mogu dobiti samo tvrtke koje su za određeni posao kadrovski i tehnički osposobljene.

Do 1. travnja, kad je istekao rok za prilagodbu Pravilniku koji je stupio na snagu u listopadu 2006. godine, samo je 387 tvrtki dobilo potrebnu licenciju. Među njima je samo sedam tvrtki sposobnih za ‘osobito tehničko-tehniološki zahtjevnu gradnju’. Do toga datuma u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zaprimljeno je 1.408 zahtjeva.

Prema podacima DZS-a, u siječnju je izdano ukupno 438 odobrenja za građenje u vrijednosti od 2.485 milijardi kuna. Od tog broja 341 se odnosi na novogradnju, a 97 na rekonstrukciju objekata. Najveći broj novih odobrenja odnosi se na stambenu gradnju, pa je odobrena gradnja 903 stana ukupne površine 73.872 četvornih metra.

Procjenjuje se da će se ove godine u hrvatski turizam uložiti 7,1 milijarda kuna, od čega bi 3,5 milijardi ulagali hotelijeri. Uz ta ulaganja država će neizravnim ulaganjima, posebno u poboljšanje prometne infrastrukture, uložiti dodatnih 6,6 milijardi kuna.

U Hrvatskoj ima ukupno 28.344 kilometra magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta. Ukupna mreža autocesta trebala bi dosegnuti 1.350 km, a dosad je saobraćeno više od 1.000 km. Za Hrvatsku su od izuzetne važnosti koridori V i X, kojima bi se ubrzao protok ljudi i robe te smanjilo čekanje i zastoje na graničnim prijelazima. Osim cestovnih prometnica, Hrvatska ima 2.726 km željezničkih pruga, 601 km naftovoda i 1.625 km plinovoda. Ubrzano se gradi plinovod prema Dalmaciji, koji bi se trebali dovršiti do 2010.

Pregledu hrvatske prometne infrastrukture valja dodati šest morskih luka i sedam međunarodnih zračnih luka.