Tko je gradio, gradio…

Nekretninama se danas bave i oni kojima to nije (bila) osnovna djelatnost. No, profit u graditeljstvu sve je tanji i neizvjesniji. Oprezne tvrtke već su počele napuštati planove s nekretninama.

Klesar, frizerka, inženjer elektrotehnike zaposlen u IBM-u, učiteljica klavira, nogometaš i brojni drugi, svoja su zanimanja posljednjih godina zamijenili građevinarstvom, jednim od najunosnijih biznisa u Hrvatskoj. Jednako kao i ti novopečeni mali poduzetnici, i brojne su hrvatske kompanije u nekretninama prepoznale priliku za dobru i brzu zaradu, pa su neovisno o tome kojom se djelatnošću bave, najednom postale graditelji.

Saponija je, primjerice, na svome zemljištu u središtu Osijeka sagradila naselje sa 100 stanova, dok je zagrebačka Pastor grupa svoju tvornicu vatrogasnih aparata preselila u Rakitje i na mjestu starih pogona u Šelskoj ulici sagradila stambeno-poslovnu zgradu. Primjer Pastor grupe namjerava slijediti i tvrtka Croatia baterije na svom zemljištu u Koturaškoj ulici, kao i TOZ Penkala, koja na prostoru sadašnje tvornice planira graditi stambeno-poslovni kompleks i na njemu do 2011. godine zaraditi 50 milijuna eura.

Glavnina tvrtki ipak se ne namjerava dalje baviti građevinskim poslovima, pa tako predsjednik Uprave Pastor grupe Domagoj Milošević i Zdravko Pavić iz Saponije nekretnina kažu da će dalje razvijati samo osnovnu djelatnost i u nju uložiti i dobit iz građevine.

Naravno, ima i onih koji su zbog visokih profitnih marži zamijenili osnovnu djelatnost biznisom s nekretninama. Josip Stojanović, poznatiji kao Jolly, nedavno je prodao svoju maloprodaju Konzumu, a sudeći prema njegovim riječima, turizam i nekretnine dva su smjera u kojima se dalje planira širiti. U svome vlasništvu ima cijeli niz nekretnina, a trenutačno planira preuređivati bivše kine Tesla u Šibeniku u poslovnu zgradu i sagraditi šoping-centar u blizini diskoteke Hacienda u Vodicama. Na pitanje je li bolja zarada u građevini ili trgovini Jolly se samo nasmijao odgovorivši protupitanjem – što mislite zašto sam prodao trgovine?

Investiranjem u trgovačke centre, hotele, stanove i poslovne zgrade već dulje se ozbiljno bavi i Željko Kerum, dok zagrebački Elektropromet u gradnji stanova na nekoliko lokacija u Zagrebu vidi rješenje za izlazak iz krize. Michael Ljubas, najveći dioničar te tvrtke, objašnjava da su se na proširenje djelatnosti odlučili iz jednostavnog razloga – zarada na nekretninama znatno je veća od one koja se ostvaruje u veleprodaji i maloprodaji elektronike.

No, pitanje je do kada će se u građevini moći ostvarivati iznadprosječne zarade, s obzirom na to da već neko vrijeme prodaja stanova bilježi pad, a cijene ne rastu vrtoglavko kao ranijih godina. Prema podacima HNB-a usporavanje cijena stanova u Zagrebu počelo je u prvoj, a na Jadranu u drugoj polovici prošle godine, što je u izravnoj vezi sa smanjenim rastom novodobrenih stambenih kredita s 4,9 u 2006. na 1,7 posto u 2007. godini.

Ekstraprofiti, tvrdi Marina Mihaljinac, vlasnica agencije za nekretnine ZagrebWest, stvar su prošlosti, odnosno, ‘tko je jamio, jamio je’. – Mnogima još nije doprlo do svijesti koliko takva nepovoljna situacija na tržištu može trajati. Prije tri godine kvadrat kuće na Goljaku mogli ste bez problema prodati za 2.600 eura, a danas tu istu nekretninu ne možete prodati ni po kakvoj cijeni – kaže Mihaljinac. S njom se slaže i svašlask agencije Kastel-Zagreb Dubravko Ranilović, koji kaže da će zbog stagnacije tržišta ubuduće sigurno manje tvrtki ulaziti u posao s nekretninama. Osim toga, pravilnik o licenciranju građevinskih tvrtki vjerojatno će uništiti mnoge male firme, što će poskupiti građevinske radove, smanjiti profitne marže i u konačnici učiniti građevinarstvo manje privlačnim za nove igrače.

U situaciji kad je domaće tržište u većini industrija nekonsolidirano, kada se u regiju još nije ozbiljno ni zakoračilo, najviše tvrtki izlaz pronalazi u nekretninama, ‘svetom gralu’ poslovnih ideja. Čak i u IT industriji ima primjera poput Combis nekretnina, gdje je vlasnik Combis Miroslav Čutura prenio oko 100 milijuna kuna iz sistem integracije u tvrtku koja gradi turističke nekretnine. HGspot se uz gradnju vlastite poslovne zgrade na Laništu baca i u gradnju poslovnih prostora za tržište, a vlasnik respektabilne softverske tvrtke Vip-date Jakov Bienefeld gradi stambeno naselje u Šibeniku. Iako su mnoge tvrtke širenjem na biznis s nekretninama prilično zaradile, Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera, smatra da su takvi koraci hrvatskih tvrtki znak da nisu uspjeli dovoljno integrirati svoje osnovne djelatnosti.

Tko što gradi:

1. Kerum – trgovački centar i hoteli u Splitu, stanovi u Splitu i Zadru, poslovni centar na mjestu tvornice Nada Dimić u Zagrebu.

2. Jolly – poslovni i trgovački prostori u Šibeniku i okolici, u planu nova poslovna zgrada u Šibeniku i trgovački centar pokraj Vodica.

3. Croatia baterije – stambeno-poslovna zgrada u Koturaškoj ulici u Zagrebu.

4. Elektropromet – stambene zgrade Vukomerec, Dubrava, Remete, Remetinec, apartmani Posedarje.

5. Pastor – stambeno-poslovni prostor na Selskoj cesti u Zagrebu.

6. Saponija – sagradila stambeno-poslovno naselje Mursa Moderna u Osijeku.

7. TOZ – stambeno-poslovni kompleks na prostoru sadašnje tvornice u Zagrebu.

8. Gumara Čavić – stambeno-poslovni objekt Ciglenica u Zagrebu.

9. Varteks – u planu stambeno-poslovni kompleks na postojećoj lokaciji u Varaždinu.