Zemlja koja osvaja na prvi pogled

U Hrvatskoj se iskoristi samo trećina moguće energije iz biomase. Umjesto da od drvnih ostataka proizvodimo pelete, brikete ili biodizel, uglavnom ih izvozimo u bescjenje ili, jednostavno, bacamo.

Izgleda da je civilizacija zatvorila puni krug: nakon što je suvremeno društvo odbacilo drvo kao najstariji izvor energije, sada se čuju vapaji ekologa, ali i pojavljivaju političke smjernice koje traže da se fosilna goriva zamijene obnovljivim izvorima energije. Zvijezda vodilja svakako je Švedska, koja je, isključujući promet, oslobodila svoj energetski sustav od fosilnih goriva, a Finska iz biomase pokriva 25 posto svih ukupnih potreba za energijom. U Hrvatskoj pak obnovljiva energija samo iz drvne biomase vrijedi milijardu i sedam milijuna kuna, od čega se na različite načine iskoristi samo trećina. Ni toliko se ne iskoristi racionalno jer drvo koje sagorijeva u klasičnim pećima dosegne faktor iskorištenja od samo 0,5, ili pak izvozimo neobrađene drvne ostatke koje zatim naši susjedi u Europi koriste malo dorade i prodaju za triput veću cijenu nego što su ih uvezli od nas. Također, pri tehnološkoj preradi drva u drvnoindustrijskim pogonima ostaje od 40 do 70 posto drvnog ostatka od ulazne sirovine, koji često završi na livadi.

Važnost potencijala drvne biomase prepoznat je u drvnom klasteru Cropelet, koji okuplja proizvođače biomase, preradivače u energenti i metaloprađivačku industriju koja proizvodi opremu za proizvodnju i potrošnju energije. Njegov voditelj Dalibor Salopek ističe da treba osmišliti strategiju koja će razviti domaće tržište biomase, proizvodnju energenata i domaću potrošnju te u konačnici povećati udjel potrošnje energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kao što to zahtijeva i Europska unija.

• Najzanimljiviji je energent iz biomase pelet jer je u načinu potrošnje sukladan fosilnim gorivima kao što su plin i loživo ulje u odnosu jedan prema dva, tj. učinak upotrebe kilograma loživa ulja jednak je upotrebi dva kilograma peleta. Briketi su pak gorivo prikladno za kamine i klasične peći. Budući da ima dvostruko veću energiju u jedinici volumena od običnog cijepanog drveta, pri loženju treba paziti da se ne uništi ložište peći. Druga su generacija energenata iz šumske biomase goriva biodizel i bioetanol na temelju celuloze, koja će u budućnosti pokretati naše automobile – kaže Dalibor Salopek.

Zasad je u Hrvatskoj pet pogona koji proizvode pelete, a ove ih se godine planira sagraditi još četiri. Drvni klaster upravo pregovara s dvjema bolnicama u Karlovcu i Vojniću te hotelima na Bjelolasici da prijeđu na grijanje peletima. Pritom treba voditi računa da je prijelaz s loživa ulja ili plina na pelet jednostavan. Kotao i instalacije ne mijenjaju se, nego se umjesto plamenika za loživo ulje ili plin dodaje plamenik za pelete. Treba dodati i automatizirani dozirni spremnik, obujmom triput veći od spremnika za loživo ulje pri istoj potrošnji. Možda će i HŽ prijeći na taj ekonomični energent jer bi tako uštedio 50 posto na grijanju prostora u odnosu na upotrebu loživa ulja, ističu u klasteru.

Premda ima različitih načina da se iz biomase dobije energija, najisplativiji je način proizvodnje električne energije iz biomase u kogeneracijskom pogonu (istodobna proizvodnja toplinske i električne energije) kao, primjerice, u Belišću. Takvo je načelo vrlo učinkovito i primjenjivo u drvnoindustrijskim poduzećima jer pogon ima potrebu za tehnološkom toplinom cijelu godinu, odnosno za sušenjem i parenjem drva. Električnu energiju isporučuje distributeru HEP-u po povlaštenoj cijeni od 1,2 kn/kWh.

Drvenjača iz Fužine u prvoj je godini proizvodnje peleta proizvela sedam tisuća tona. Njihovi su najveći kupci slovenske termoelektrane na ugljen, a kupuje se i za grijanje domaćinstava. Ističu da je proizvodnja peleta isplativa jedino ako se rabe drvnost ostaci, u najboljem slučaju vlastiti, a ako se usitnjavaju trupci, nema profitabilnosti.

• Trenutačno je tržište naših susjeda Italije i Austrije zasićeno, i to zbog strelovitog povećanja kapaciteta proizvodnje peleta. Primjerice, lani se u Europi otvaralo jedan pogon na tjedan, a to nije pratilo povećanje potrošnje. Tako se već sada peleti termoelektranama plasiraju u rinfuzi. Budućnost tog proizvoda ipak je svijetla, pogotovo zbog sve većih poticaja EU i smjernica o povećanju postotka korištenja energije iz obnovljivih izvora – govori Sanjin Radunović, voditelj Odjela komercijalnih poslova u Drvenjači.