Pomorstvo

U rujnu ove godine trebali bi biti raspisani natječaji za sve 42 trajektne linije na Jadranu. Njih 36 drži Jadrolinija, a ostatak privatni linijski brodari. Kao svojevrsna uvertira tome prije nekoliko dana je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo Naredbu o najvišoj dopuštenoj starosti brodova, koja ide na ruku Jadroliniji. Prema toj naredbi, najviša dopuštena starost brodova koji se u Hrvatskoj prvi put upisuju u upisnik brodova u slučaju trgovačkih ne smije prelaziti 25, kod putničkih 20, a ribarskih 15 godina. Naredba se odnosi na brodove koji će prvi put ploviti pod hrvatskom zastavom. Mjera se, kažu iz Ministarstva, donosi da bi se poboljšao status hrvatske zastave na sivoj listi Pariškog memoranduma. Članice EU potpisale su Pariški memorandum, a njime su postavljeni standardi inspekcijskih pregleda brodova u svim državama članicama.

Upućeni tvrde da je svrha pravilnika pomrsiti račune privatnih linijskih brodara, izgurati ih s tržišta i Jadroliniji vratiti monopol.

Starije brodove kupuju upravo linijski brodari jer trajektne linije u Hrvatskoj nisu visoko profitabilne i ne isplati se kupovati novije brodove. Linijski brodari djeluju kroz Udruge linijskih brodara. Predsjednik te udruge i predsjednik Uprave Split Toursa Mate Vitaljić drži da se tom odlukom izravno pomaže Jadroliniji da zadrži i proširi monopol na hrvatskom dijelu Jadranu.

• Brodari koji plove u nacionalnim vodama ne utječu na Pariški memorandum jer ne pristaju u stranim lukama. Ta odluka izravno štiti državnog brodara, a i državne potpore za održavanje linija prilagođene su kupnji starijih brodova. Sada ćemo biti primorani kupovati skuplje brodove i to će utjecati na naše prijavnjavanje na natječaje za dodjelu linija. To je prvi u nizu poteza kojim se ide na gušenje privatne inicijative u linijskom prijevozu. Zbog te naredbe Ministarstva i novih natječaja za linije nitko od privatnih brodara neće moći dobiti koncesiju. Ovdje je riječ o gušenju liberalizacije tržišta – odlučan je Mate Vitaljić.

Iz Jadrolinije, brodara u stopototnom vlasništvu države, kažu da njima naredba odgovara jer planiraju pomladiti flotu. U svojoj floti imaju 55 brodova, 10 ih je starijih od 25 godina, ali ih kroz dvije godine planiraju zamijeniti novima. Državni je brodar u protekloj godini imao 859 milijuna kuna ukupnih prihoda, u koje ulazi i 240 milijuna kuna državnih subvencija.

• Spriječili smo da nekvalitetni brodovi udu u promet hrvatskim vodama. Time prilijavamo brodare da kupuju nove brodove, a podiže se i status hrvatske zastave na sivoj listi Pariškog memoranduma. Izdali smo naredbu da se brodari sa starim brodovima ne bi mogli javljati na natječaje za trajektne linije, jer su oni povoljniji od onih koji su kupili nove brodove – kaže državni tajnik za more Branko Bačić.

Iako se naredba odnosi i na ribare i trgovačke brodove, na njih neće imati veliki utjecaj.

Brodari koji prevoze teret poput Atlantske i Tankerske plovidbe drže da nova odluka neće utjecati na njihovo poslovanje.

• Uglavnom imamo mladu flotu, a starije brodove prodajemo jer ih je skupo održavati. Rabljeni brodovi koje mi kupujemo nisu stariji do pet godina – kaže predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Ive Mustač.

Ni ribari neće biti osobito pogođeni novim mjerama Ministarstva mora. Predstavnici ribara s jedne strane tvrde da zbog te naredbe Hrvatska više neće biti groblje za stare islužene brodove iz Italije i drugih zemalja EU.

• To je dobra odluka jer neće pogoditi ribare, a poboljšat će sigurnost plovidbe. Ribarska struka izumire zbog loših uvjeta na brodovima – kaže predsjednik Udruženja ribarstva pri HGK-u Miro Kučić.

S njim se slaže i predsjednik Udruge ribara HOK-a Tonči Božanić.

S druge strane, ni svi ribari nisu sigurni da takva odluka njima ide u korist.

• Umjesto da se financijski pomogne ribarima, zabranjuje se uvoz starih brodova. Nama trebaju nove kreditne linije i gradnja ribarica po svjetskim cijenama jer su one proizvedene u hrvatskim brodogradilištima 30 posto skuplje od talijanskih. Želimo nove brodove, ali ribari za njih nemaju novca. Kad uđemo u Europsku uniju, morat ćemo smanjiti flotu, pa ta mjera na nas neće jako utjecati – kaže član Upravnog odbora Ceha ribara Bujštine Danilo Latin.

Ako su linijski brodari u pravu, to je prvi u nizu koraka koji će spriječiti njihovo poslovanje na trajektnim linijama. Udružili su se i dovoljno ojačali da mogu samostalno preuzeti neke od tih linija, ali su time i oduzeli dio posla državnoj tvrtki, a to je izgleda nedopustivo.