Kvaliteta života i rada stranih državljanina na privremenom radu u Hrvatskoj od prvog se siječnja pogoršala. Tada je na snagu stupio izmijenjeni Zakon o strancima koji je donio niz promjena koje predstavnici stranih kompanija smatraju skandaloznim. Predstavnici Američke trgovinske komore (AmCham), Hrvatske gospodarske komore i HUP-a sastali su se početkom travnja s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i predložili čak 20 izmjena ili brisanje pojedinih dijelova novog zakona.
Dvije najspornije odredbe odnose se na uvjete koje strani poslovni ljudi s dozvolom boravka u Hrvatskoj moraju ispuniti za dovođenje obitelji i na ograničenje boravka izvan Hrvatske. Od siječnja strani državljanin mora u Hrvatskoj provesti najmanje dvije godine prije nego što može dobiti dozvolu boravka za članove svoje obitelji. Dosad je obitelj dozvolu dobivala automatski. Motiv unošenja takve odredbe jest, prema neslužbenim informacijama, bio sprječavanje prakse poslovnih ljudi iz nekih država (posebno Kine) da nakon dobivanja radne dozvole dovedu mnogo članova uže i šire obitelji. Međutim, pomoćnica uvjeta za dovođenje obitelji strancima na privremenom radu dovelo je do apsurdnih situacija.
- Imali smo slučaj menadžera koji je bio samohrani roditelj s maloljetnim djetetom. Gdje da on ostavi dijete dvije godine? – pita se pravnic u tvrtki u većinskom stranom vlasništvu.
U nekim tvrtkama već očekuju da će menadžeri multinacionalnih kompanija koji imaju obitelj odbiti doći u hrvatske podružnice i tvrtke-kćeri. Jedina je zakonska mogućnost da stranac dovede obitelj da ona dođe na turističkih 90 dana, zatim mjesec dana provede izvan Hrvatske i potom se ponovno vratiti u Hrvatsku na sljedećih 90 dana. Druga je novost u Zakonu da strani državljanin gubi dozvolu boravka u Hrvatskoj ako izvan zemlje provede više od 30 dana. To se odnosi ne samo na strane poslovne ljude (s radnom dozvolom) nego i na njihove obitelji. U podružnici poznate multinacionalne kompanije koja pokriva cijelu regiju već su otkazali službena putovanja nekih stranih menadžera zbog straha da bi njihov ukupni boravak u inozemstvu mogao biti dulji od 30 dana na godinu. Probleme tek očekuju jer djeca stranih biznismena ne mogu više ljetne praznike u cijelosti provesti izvan Hrvatske. Strane državljanke koje zatrudne zakonski ne mogu po-rođaj obaviti u matičnoj zemlji, a da pritom ne izgube boravišnu dozvolu u Hrvatskoj.