Najbolji primjer ekonomije besplatnoga je Google, koji milijardama svojih korisnika ne naplaćuje apsolutno ništa za bilo koju od bezbroj usluga koje pruža. Za sve nas zapravo plaćaju oglašivači diskretno pozicionirani na uglu stranice.
Trinaestog ožujka počeo je s radom internetski servis Hulu. Nekoliko najvećih televizijskih kuća u SAD-u odlučilo je svima zainteresiranima (zasad samo u Sjedinjenim Državama) ponuditi besplatno gledanje velikog broja svojih programa na internetu. Neki taj pokušaj smatraju ratom s popularnim Youtubeom, koji je uvelike našteto televizijskim i filmskim studijima, no činjenica je da su NBC, FOX, MGM, Warner Bross i ostali samo prihvatili poslovni model koji prevladava u svijetu interneta – ponudi nešto besplatno, a zaradu ostvari na neki drugi način, kao što će to Hulu učiniti s reklamama koje će se vrtiti na sajtu. Činjenica je da internet i tehnologije bazirane na uporabi računala mijenjaju čak i osnovne ekonomsko postulate te ustaljene načine poslovanja. Glavni urednik časopisa Wired Chris Anderson, jedan od vodećih teoretičara interneta, u svojoj novoj knjizi jednostavnog naziva Free (besplatno), tvrdi upravo to, naime, da tehnološka revolucija u tolikoj mjeri mijenja same poslovne modele da je ekonomija besplatnog već dobro prilagodila svakodnevnom životu, a budućnost će se smiješiti samo onima koji se na vrijeme prilagode.
Najbolji primjer za to je posrtanje velikih izdavačkih kuća, koje u iscrpljujućoj borbi s piratstvom (čitaj: internetom) gube jednu bitku za drugom. Uzalud sudske tužbe, zaštita autorskih djela elektronskim načinom (DRM= digital rights management) i zahtijevanjem internetskog provajdera da blokira promet na stranicama koje nude ‘skidanje’ glazbe – uza sve to veliki diskografii gube otprično deset posto prihoda na godinu. Bendovi koji su, poput Radioheada i Nine Inch Nailsa, na svojim stranicama ponudili besplatni download svojih albuma, nisu nimalo izgubili ni na popularnosti ni u broju prodanih albuma. Pojednostavljeno pokušaj da spasi što se spasi moglo glazbeni je servis WE7, koji će na sličnom principu kao Hulu, dakle, prihodima od marketinga pokušati zamijeniti prodaju CD-a.
Free-konomija je, tvrdi Anderson, budućnost poslovanja u svijetu premreženom internetom. U knjizi koja će izići sljedeće godine Anderson na bezbroj već sada živih primjera objašnjava zašto na besplatno treba gledati kao na posebnu ekonomsku kategoriju, koja, osim što na razne načine ipak donosi prihod, mijenja i samo poimanje vrijednosti kao takve. Pojam besplatnog kao ekonomski kategorije, iako pomalo kontradiktoran, postoji već dugo. Sustavi poput besplatnog telefon uz obvezu godišnje preplate, besplatni ručnik uz paket Coca-Cole ili besplatan ABS uz novi automobil već su iskušani načini privlačenja kupaca. Anderson tvrdi da su internet i s njime povezana tehnologija postavili samo shvaćanje besplatnog na novu razinu.
