Povratak na čvrste poslove

U proteklih šest godina u željeznički sustav uloženo je milijardu i tristo milijuna kuna. Novi investicijski ciklus predviđen Nacionalnim programom željezničke infrastrukture namijenio je čak četiri milijarde kuna za gradnju novih i dogradnju postojećih željezničkih pravaca do 2012. godine.

Ratni problemi, nedovoljno dobra organizacija željezničkog sustava te nedostatak kvalitetnih investicija u infrastrukturu opterećuju Hrvatske željeznice na putu da postanu preferirani prijevoznik za sve vrste tereta, a podjednaka je situacija i u putničkom prijevozu. U Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koji je upućen Hrvatskom saboru na prihvaćanje, predviđa se izrazito važan investicijski ciklus. Njime je predviđeno ulaganje od čak 18 milijardi kuna ili nešto više od dvije milijarde eura u razvoj Hrvatskih željeznica do 2012. godine. Sredstva za revitalizaciju željezničkih pravaca i prometa trebala bi biti realizirana većim dijelom iz proračuna, a iz pretpristupnih fondova EU namjerava se namaknuti manji dio u iznosu od milijardu kuna. U cijelini, riječ je o dosta velikom iznosu (za ilustraciju, u razdoblju od 2002. do 2006. godine uloženo je samo 1,3 milijarde kuna) koji bi, ako se pravilno utroši, trebao domaći željeznički promet uzdignuti na prijeratnu razinu te poduzeća u sustavu Hrvatskih željeznica napokon postaviti na mnogo zdravije poslovne noge. Kao jedno od najvažnijih postavlja se pitanje restrukturniranja sustava Hrvatskih željeznica koji zapošljava velik broj ljudi, a pojedini njegovi dijelovi jednostavno nisu u stanju poslovati na tržišnim principima.

Potkraj 2006. bilo je dovršeno organizacijsko restrukturniranje Hrvatskih željeznica. Od 30. prosinca 2006. godine kompanija djeluje kao četiri zasebna pravna subjekta organizirana u sustav holdinga. Na nova društva koja se osnivaju radi provođenja podjele prelaze dijelovi imovine, obveza i pravni odnosi trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice koje se dijeli. Sukladno Zakonu o podjeli, pravni slijednici HŽ-Hrvatskih željeznica d.o.o. u odnosu na preuzetu imovinu, prava i obveze su četiri društva: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuča vlakova.

Razdvajanjem trgovačkog društva HŽ-Hrvatske željeznice, d.o.o. na manja trgovačka društva, prema poslovnim područjima, stvaraju se subjekti sposobni za prihvaćanje tržišnih uvjeta koje nameće potreba otvaranja i liberalizacije pristupa drugih subjekata željezničkom transportnom tržištu. Takav organizacijski ustroj omogućava nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi, racionalizaciju poslovanja i efikasnije upravljanje materijalnim i ljudskim resursima, povećanje vlastitih prijevoznih prihoda i transparentnije korištenje proračunskih sredstava.

Osim organizacijskog restrukturiranja u tijeku je i privatizacija zavisnih društava Hrvatskih željeznica. Privatizaciju vodi Hrvatski fond za privatizaciju, a do sada su privatizirana dva društva, RVR – redarstvo, vatrogastvo, rasadnik te Željezničko projektno društvo, a tvrtka PZZ Inženjering otišla je u stečaj. Ove godine u planu je prodaja društava Željezničko ugostiteljstvo, PRO-REG te Pružne građevine, a proces privatizacije tvrtki u 100-postotnom vlasništvu pojedinih poduzeća u sastavu holdinga HŽ-Hrvatske željeznice nastavit će se i dalje.

Namjera sustava Hrvatskih željeznica i planiranog investicijskog ciklusa jest pojačati i teretni promet i prijevoz putnika, posebice na prigradskim linijama koje gravitiraju velikim gradovima. U segmentu teretnog prijevoza iz Hrvatskih željeznica kažu da je on u stalnom porastu, ali još nije dosegnuo predratne brojke. Najveći porast bilježi se na prometnim pravcima prema lukama Rijeka, Ploče i Vukovar.

Iako bilježimo konstantan rast prometa i u putničkom i u teretnom prijevozu, mogućnosti za povećanje prijevoza sigurno ima. Međutim, tu moramo sagledati mnoge ograničavajuće čimbenike, među kojima je bitno što nekad luke nisu mogle prihvatiti sav teret. Prošle godine tako imali veliko zadržavanje vagona ispred luke Rijeka, jednostavno se nije moglo primiti, uskladištiti i pretočiti onoliko tereta koliko se željeznicom moglo dovesti. U luci Ploče mogli smo raditi i više da nije bilo tehničkih problema s tunelom kod Žvornika u Bosni i Hercegovini. Znači, to su direktni parametri koji ograničavaju rast prometa. Problem je i s nedostatkom lokomotiva u Srbiji. Također imamo mnogo radova na tekućem i investicijskom održavanju pruga, a bilo kakvi radovi na jednokolosiječnim prugama onemogućavaju promet tim dionicama. S obzirom na to da te pruge godinama nisu održavane kako treba, treba ih popravljati pa je automatski na njima onemogućen promet.

Prvi veliki investicijski ciklus koji bi trebao revitalizirati željeznički prijevoz i od Hrvatskih željeznica učiniti sustav koji će moći solidno poslovanje i biti konkurentan ostalim vrstama prijevoza kreće ove godine. Vrijeme će pokazati hoće li biti dostatna i pravilno utrošena, a na Hrvatskim željeznicama je da se kvalitetnom uslugom izbore za vlastiti dio kolača na tržištu prijevoza tereta i putnika u zemlji i inozemstvu.