Burze

Svijet u kojem živimo mnogim ljudima daje razloga za strah. Jedan od njih svakako je iskorištavanje nekih dosad stabilnih izvora identiteta i sigurnosti. U svijetu povećane integracije globalne ekonomije građani diljem svijeta suočavaju se s iznimnim odabirom: prihvatiti višestruke prednosti otvorenog tržišta, odnosno otvorenih društava koja ljude izvlače iz siromaštva i usmjeravaju ih na uspinjanje prema boljim, misaono ispunjenijim životima ili odbiti navedene mogućnosti i prigrabiti očuvanje domaće kulture, tribalizam, populizam i ostale ograde u koje se pojedine zajednice povlače kada su njihovi identiteti napadnuti. Stručnjaci smatraju da će o ovom izboru izravno ovisiti i njihova financijska stabilnost.

Alan Greenspan četvrtast je godina proveo na mjestu predsjednika Saveznih rezervi i svjedočio mnogim gospodarskim krizama koje su pogodile Ameriku, ali i ostatak svijeta – najveći burzovni pad u povijesti, procvat i propast tržišta nekretnina u osamdesetima, krizu uzrokovanu štednjom i zajmovima, azijske financijske prevrate, recesiju 1990. godine, slom dot.com kompanija itd. U knjizi Doba financijske nestabilnosti pokušava razumjeti prirodu svijeta nakon 11. rujna – svijeta globalnog kapitalističke ekonomije koja je nakon rušenja Svjetskoga trgovačkog centra postala znatno otvorenija, fleksibilnija i podložnija ispravljanju vlastitih propusta nego što je to bila u vremenu prije. U prvom dijelu autor evocira krivulju bogatog životnog iskustva, a u drugom nastoji postaviti temelj na kojem će izrasti konceptualni okvir za razumijevanje nove globalne ekonomije. U tom pogledu istražio je kritične elemente okruženja u nastajanju – načela upravljanja formirana tijekom prosvjetiteljstva, golemu energetsku infrastrukturu koja ga pokreće, svjetsku financijsku neravnotežu i dramatične promjene u svjetskoj demografiji. Na kraju knjige okupio je podatke iz kojih je moguće naslutiti ustrojstvo svjetskog gospodarstva 2030.

Greenspan nipošto ne tvrdi da zna odgovore na sva pitanja, no s obzirom na njegov položaj u Fedu, ljude s kojima je surađivao i pristup svim podacima, svakako je kompetentan pisati o ovoj temi.

Gotovo sve složene djelatnosti, otkrića i zahtjevi u našim životima izviru iz iskonske potrebe za jednostavnošću i želje za ljenčarenjem. No prestali smo primjećivati ovu dobru namjeru, a san o novčanoj sigurnosti u starosti prešao se u borbu naraštaja oko podjele u društvene slojeve različitih prihoda, dok je težnja za jednostavnošću postala samo još jedna ideja koja pridonosi rastućoj složenosti.

Kustenmacher, evangelički svećenik, i Seiwert, stručnjak za pravilno korištenje vremena, u ovoj knjizi predstavili su metodu pojednostavljenja koja usporava dinamiku suvremenog života i vraća nas pravoj svrsi, jednostavnosti u kojoj se odražava ukupna vrijednost ispunjena i zrela življenja.

Ova metoda može se usporediti s piramidom koja vodi preko sedam stupnjeva koji simboliziraju različita životna područja, a sve sa svrhom dolaska do jasne jezgre tj. do biti života. Put od dna prema vrhu piramide počinje pojednostavljenjem stvari, zatim dolaze financije, vrijeme, zdravlje, bliski ljudi, partner, dok je vrh piramide rezerviran za pojednostavljenje sebe samoga. Autori svoje zamisli temelje na načelu ‘manje je više’ i savjetuju čitateljima da ne udvostručuju nego prepolove, ne gomilaju nego raščiste, ne stvaraju napetost nego poravnaju i pojednostave, a ispunjenost i zadovoljstvo doći će sami od sebe.

Ova zbirka literarnih eseja nastala je iz pera dvadeset hrvatskih, slovenskih i bosanskohercegovačkih pisaca. Novinarka i scenaristica Dijana Pečkaj Vuković na ideju je došla čitajući knjigu u kojoj različite američke spisateljice čitateljima otvoreno i iskreno prenose svoja iskustva i misli iz najosobnije sfere života. Željela je čuti drugu stranu, mušku priču. Svi autori dobili su istu temu – napisati esej o partnerstvu i ljubavi. Cilj je bio saznati što u odnosima žele muškarci, kako se snalaze u vremenu preraspodjele uloga te kako se nose sa sve većim kritikama i zahtjevima druge strane.

Stvarni događaji iz stvarnih života trebali su pružiti autentičan uvid u način na koji muškarci doživljavaju i proživljavaju partnersku svakodnevnicu, ljubav i seks. Cilj je ostvaren, a Nuhanović, Beck, Ribafish, Gavran, Špoljar i ostali ispričali su prave, nekamouflirane ispovijedi koje su razbile ideju stereotipnog modela muškog ponašanja i tumačenja partnerstva. Grafitu na zagrebačkoj gornjogradskoj fasadi ‘U svojim snovima ljubim tvoje tople usne tisuću puta’ koji je urednica postavila kao nit vodilju u pisanju eseja, autori su prilazili na posve različit način i svojim pričama dali jedan drukčiji i poticajni doprinos muško-ženskom dijalogu.