Članovi hrvatske udruge BEST Zagreb, koja okuplja studente tehničkih fakulteta diljem svijeta, na tjedan dana ugodili su deset studenata Islandskog sveučilišta (Háskóli Íslands) iz Reykjavika. Hrvatski studenti će, zauzvrat, na ljeto posjetiti za hrvatske prilike egzotičnu ali i vrlo skupu ribarsku zemlju Island, što će biti prilika da budući inženjeri prošire vidike upoznavajući islandski suzdržani mentalitet, običaje i kulturu, a to im poslije može koristiti i u poslu.
- Iako je cilj kulturne razmjene upoznavanje islandskih kulture i ljudi, nije isključena ni mogućnost da studenti nakon toga otiđu na Island na studij ili na rad – ističe ovogodišnji voditelj projekta kulturne razmjene i student FER-a Mislav Kirac. On je zajedno s dvadesetak članova Besta bio domaćin prvoga hrvatsko-islandskog kružoka i u sedam dana ih na izletima od Zagreba preko Plitvičkih jezera do Istre i Varaždina upoznavao s hrvatskom tradicijom, zemljom i običajima.
Iako su mnogi od islandskih gostiju već podosta znali o Hrvatskoj, ugodno su se iznenadili prednostima studiranja hrvatskih domaćina u pogledu neplaćanja školarine, a pogotovo u vezi sa subvencioniranjem studentske prehrane u kantinama. Naime, na državnome Islandskom sveučilištu u Reykjaviku, na kojem studira otprilike 10.000 studenata i koje je jedno od top-100 sveučilišta u svijetu, uobičajeno je da svi studenti, bez obzira na prosjek ocjena, plaćaju školarnu, a studentske menze nemaju.
-
Na državnom sveučilištu školarna iznosi od 450 eura, i jedna je od jeftinijih, a na privatnim fakultetima za semestar se plaća i dvostruko više. Budući da se mora kupiti sva propisana literatura i smještaj u stanovima unutar sveučilišnoga kampusa ili u gradu, studenti moraju podići kredite koje otplaćuju nakon završetka fakulteta – ističe studentica Prehrambene tehnologije Runolfur O. Kristjansson. Dodaje da je primijetila razliku u hrvatskoj i islandskoj percepciji studenata.
-
U Hrvatskoj se ‘starim’ studentima smatraju oni koji do 25 godine nisu diplomirali, no u Islandu je rijetko da studenti završe fakultete u tom roku. Jedan od razloga jest to što gimnazija traje do 20 godine, a drugi što mnogi uz studij rade kako bi pokrili visoke troškove, već imaju obitelji, a nije neobičajeno da u studentskim klubama sjedi i jako velik broj onih od 40 godina – objašnjava simpatična Islandanka kojoj je ovo drugi posjet Hrvatskoj.
I dok su Islandani tjedan dana uživali u blagodatima subvencioniranoga i jeftinog života hrvatskih studenata, članovi hrvatskog BEST-a na ljeto će moći vidjeti kako izgleda sveučilišni kampus u Reykjaviku u kojemu država financijski pomaže mlade studentske obitelji s djecom i dječje vrtića za njih. Islandsko-hrvatskom zbližavanju poslužile su islandska i hrvatska večera u Puli i Moslavini, na kojima su uz tradicionalna jela i piće, gosti mogli poslušati i autohtonu hrvatsku glazbu. Tako su Islandani, oduševljeni hrvatskim gostoprimstvom, imali priliku probati hrvatske specijalitete od mesa, divljač i ribu na lešo te poslušati moslavačku himnu koju je izvodio folklorni zbor Samarice. Iako su Islandani poznati po velikom izvozu ribe te kao jedan od naroda koji je najviše konzumira, islandski studenti ističu da se taj trend među mladima mijenja, a iznenađeni su da se riba u Hrvatskoj poslužuje cijela s obzirom na to da se na Islandu obično jede…
