Podaci upućuju na vidljivo smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća, kao i onih s ozlijeđenim osobama, ali je zabilježen veći broj nesreća s poginulim osobama i broj smrtno stradalih osoba.
Potraj prošle godine na ovim stranicama govorili smo o prometnim nesrećama teretnih vozila na hrvatskim prometnicama tijekom ljetnih i jesenjih mjeseci 2006. i 2007. godine. Uz već tada spomenutu tvrdnju da se broj tih vozila unatrag nekoliko godina gotovo udvostručio, u ovom članku prikazat ćemo i kratko prokomentirati pokazatelje o broju nesreća koje su prouzročili vozači teretnih vozila u razdoblju od 1. siječnja do 17. ožujka 2007. i 2008. godine.
U tablici je vidljivo smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća, kao i onih s ozlijeđenim osobama, ali je zabilježeno povećanje broja nesreća s poginulim osobama i broja smrtno stradalih osoba. Udjel poginulih u tim nesrećama, u ukupnom broju poginulih, prošle je godine bio 4,7, a ove 14,3 posto. To je veliko povećanje, koje se ipak mora uzeti s određenom rezervom, jer je razdoblje o kojem se govori nedovoljno dugo za realnije zaključke.
Osim ovih općih pokazatelja, zanimljivo je pogledati podatke povezane s alkoholiziranošću vozača teretnih vozila u nesrećama koje su prouzročili. Promatrano je isto razdoblje. U 2007. nije bilo prometnih nesreća s poginulim osobama, a vozači su bili pod utjecajem alkohola u ukupno 90 nesreća. To je 7,6 posto od ukupnog broja nesreća čiji su uzrok bili vozači teretnih vozila. Što se 2008. tiče, dvije nesreće u kojima su poginule dvije osobe skrivali su alkoholizirani vozači, a ukupno je takvih nesreća bilo 76, znači oko 15 posto manje nego 2007. godine. Udjel u ukupnom broju je na prošlogodišnjoj razini.
Ako znamo da je udjel alkoholiziranih vozača koji su skrivali prometnu nesreću u svim prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske obično oko 14 posto, moglo bi se zaključiti da je situacija s vozačima teretnih vozila relativno dobra. Ta tvrdnja je apsolutno pogrešna jer su ti vozači većinom profesionalci, što već desetljećima isključuje bilo koju toleranciju kada je riječ o alkoholu.
Iz svega navedenog razvidno je da stanje sigurnosti cestovnog prometa, promatrano kroz nesreće vozača teretnih vozila, nije dobro. Zbog toga policija, u svojim nastojanjima da smanji stradanje u prometnim nesrećama, nastavlja i ove godine pojačan pristup prema vozačima počiniteljima prometnih prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće.
Tako je 10. ožujka ove godine, u sklopu TISPOL*-ove akcije Truck week provedena međunarodna akcija nadzora teretnih vozila pod nazivom Pan European Operation Truck. Akcija se sastojala u tome da su na glavnom cestovnom pravcu Atena – Skoplje – Beograd – Zagreb – Ljubljana – Salzburg – Stuttgart – Rotterdam – Wells – Dublin sve države provele pojačan nadzor kretanja teretnih vozila.
Tijekom kontrole nadzirala se tehnička ispravnost teretnih vozila, ispunjavanje zakonskih uvjeta vezanih uz prijevoz opasnih tvari, pretovar, vrijeme odmora i vožnje vozača, nezakoniti prelasci državne granice, a pozornost je posvećena i ostalim kaznenim djelima i prekršajima.
U Hrvatskoj je nadzor obavljan na četiri punkta na autocesti A 3, Bregana – Zagreb – Lipovac. Osim policije, prisutni su bili i djelatnici Uprave prometne inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, HAC-a, Hrvatskih cesta i Centra za vozila Hrvatske. Oni su također iz svojeg područja rada provodili detaljnu kontrolu teretnih vozila (vaganje vozila, kontrola tereta, kontrola tehničke ispravnosti vozila, izvanredni tehnički pregled i dr.).
Tijekom akcije utvrđena su 62 prekršaja iz domene prometa, a pogotovo zabrinjava čak 28 tehnički neispravnih teretnih vozila. Zabilježeno je i više slučajeva pretovara, nepropisne brzine, a u šest slučajeva vozači nisu poštovali obvezu odmaranja.