Bonitet

U prva dva mjeseca ove godine zabilježen je snažan rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, što su potvrdili i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u veljači godišnji rast industrijske proizvodnje bio 8,1%, što je najznačajnije ostvareno povećanje proizvodnje od srpnja prošle godine. Na ubrzanje rasta industrijske proizvodnje povoljno je utjecala činjenica da je veljača imala jedan radni dan više u usporedbi s istim mjesecom lani.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, najvažniji segment proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (čini gotovo 37% ukupne industrijske proizvodnje) zabilježio je 10,3% veći volumen proizvodnje na godišnjoj razini. Snažan rast zabilježen je i u proizvodnji kapitalnih proizvoda (9,1%), a u ostalim je grupacijama proizvodnje zabilježen rast, ali ipak ispodprosječnim intenzitetom.

Prema NKD-u, najvažniji utjecaj na rast ukupne proizvodnje došao je od povećanja proizvodnje zabilježene u preradivačkom sektoru od 8,4%. U preradivačkoj industriji mnogo je sektora zabilježilo dvoznamenka stopa rasta proizvodnje, od kojih je najvažniji utjecaj s obzirom na strukturu proizvodnje, imao rast zabilježen u proizvodnji hrane i pića od 12,7% te u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti od 15,6%.

I kod skupine djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom zabilježen je snažan rast od 10,6%, na što je pozitivno utjecalo i nešto hladnije vrijeme tijekom veljače. Rudarstvo i vađenje zabilježili su skroman godišnji rast proizvodnje od 0,7%, čime je prekinut višemjesečni negativni trend smanjenja proizvodnje na godišnjoj razini, što je i posljedica znatno veće baze s kraja 2006. i početka prošle godine.

U prva dva mjeseca ove godine ukupna je industrijska proizvodnja zabilježila rast od 7,4% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Međutim, u nastavku ove godine očekujemo određeno usporavanje rasta proizvodnje koji bi za cijelu 2008. godinu mogao biti nešto niži nego što je zabilježeno u prošloj godini (5,6%).

Prošlog se tjedna povećao broj domaćih upita prema zemljama iz regije (Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Albanija), i to 16%, a najviše je upita sa stranog tržišta stiglo iz Italije (povećanje od 27%). Domaće tržište bilo je jednako aktivno kao i u prošlom razdoblju za upite za Hrvatsku.