Što učiniti za oporavak bosanskohercegovačkog tržišta kapitala

Prošlog tjedna na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupni promet u iznosu od 3,8 milijuna KM. Kao što je priopćeno iz SASE, na zvaničnoj kotaciji najviše se trgovalo dionicama Bosnalijeka, i to u ukupnom iznosu od 390 tisuća KM, po cijeni od 39,43 KM za dionicu.

U segmentu fondova najveći promet prošlog tjedna ostvaren je dionicama IF-a BIG Sarajevo, u vrijednosti od 132 tisuće KM, po prosječnoj cijeni od 11,12 KM. Indeks BIFX, koji predstavlja prosječnu vrijednost dionica jedanaest fondova SASE, prošlog je tjedna pao 16,52 indeksna poena, na 4.432,35, što je u odnosu na prošli tjedan pad od 0,37 posto. U segmentu redovnih emitentara proteklog tjedna najlikvidnije dionice s najvećim prometom bili su vrijednosni papiri IKB banke Zenica, čijim dionicama se trgovalo u iznosu od 404.489 KM, a posljednji prosječni kurs ovog emitenta je 234,98 KM.

IKB (Investiciono-komercijalna banka) Zenica jedna je od rijetkih ‘slobodnih’ banaka u BiH koju će u dogledno vrijeme svakako preuzeti neka od velikih bankarskih grupacija. Nedavno se čak spekuliralo da je Nova ljudska banka spremna kupiti, ali to se nije dogodilo jer na Skupštini dioničara te slovenske bankarske grupacije nije dobivena saglasnost za tu akciju. Inače, IKB banka Zenica ima aktivu vrijednu 156 milijuna KM i prošlo je godinu završila s 3,2 milijuna KM neto dobiti.

Vrijednost indeksa slobodnog tržišta SASX-10 u proteklim je tjednu pala 118,02 indeksna poena, na 2.425,51 poena, što u odnosu na prošlotjedno trgovanje predstavlja pad od 4,64 posto.

Na Banjolučkoj berzi prošlog je tjedna ostvaren ukupni promet u iznosu od 9,5 milijuna KM, od čega je s dionicama fondova ostvareno 1,2 milijuna KM prometa. Od dionica na službenom burzovnom tržištu najviše se trgovalo s vrijednosnim papirima Telekoma Srpske Banja Luka, u vrijednosti od 298 tisuća KM. Prosječna cijena dionice Telekoma Srpske iznosila je 1,99 KM, što je gotovo sto posto više od nominalne vrijednosti dionica ove tvrtke. Naime, nominalna vrijednost gotovo svih dionica na Banjolučkoj berzi je 1 KM.

U segmentu fondova najveći promet prošlog tjedna zabilježen je s dionicama ZIF-a (zatvoreni investicijski fond) Jahorina Koin Pale, s ukupnom vrijednošću od 618 tisuća KM. Pritom je prosječna vrijednost dionica ovog fonda iznosila 5,98 KM, čime je ostvaren rast vrijednosti od 7,7 posto u odnosu na kraj pretprošlog tjedna.

ZIF Jahorina Koin Pale je, također, i dobitnik tjedna među fondovima, dok je najveći gubitnik ZIF VIB fond Banja Luka, s tjednim padom vrijednosti dionica od 9,7 posto. Od dionica na slobodnom burzovnom tržištu najveći promet u proteklim je tjednu ostvaren je s vrijednosnim papirima emitenta Metal Banja Luka, kojima se trgovalo u vrijednosti od 200.473 KM. Prosječna cijena dionica tog emitenta bila je 0,75 KM, čime je ostvaren rast od 4,17 posto u odnosu na kraj prošlog tjedna.

Na Banjolučkoj berzi je, usprkos protivljenju OHR-a (Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH), početkom ovog tjedna ostvarena i prva transakcija s obveznicama stare devizne štednje.

Potpisivanje Sporazuma s EU investitorima će poslati signal da smo opredijeljeni za europski put i stabilnu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Brzina daljnjeg puta prema EU ovisit će o reformama, u kojima je zasad najspornija reforma policije.

U posljednje vrijeme svjedoci smo pada vrijednosti cijena dionica na svjetskim i na domaćim burzama. Kako bismo ukazali na uzrok takvom trendu pokušat ćemo locirati bitne faktore koji su doveli do trenutačne situacije, ali i aktivnosti koje bi trebali poduzeti da smanjimo i zaustavimo taj trend na lokalnom tržištu kapitala.

Jedan od faktora globalne krize svakako je izdavanje velikog broja hipotečnih kredita drugog reda na tržištu SAD-a (oko 10 milijuna kredita podijeljenih u posljednjih pet godina). Takvi krediti odobravali su se osobama sa slabijim kreditnim retingom, što znači da su nosili veći prinos, ali i veći rizik.

Zbog velike potražnje za takvim kreditima američke su banke trgovale na međunarodnim tržištima, gdje su se kao kupci pojavljivali europske banke i fondovi te u manjoj mjeri azijske banke i fondovi. Zbog visokog prinosa koji su nosili tako izdani krediti, banke i fondovi zanemarili su rizik koji oni nose sa sobom i danas je dosta američkih i europskih banaka i fondova primorano otpisivati svoja potraživanja. Štete se mjere u više stotina milijardi dolara (procjene se kreću oko 400 milijardi dolara), što je dovelo do posrtanja velikih investicijskih banaka (na primjer, investicijske banke Bear Stearns).

Kreditna kriza povećava izgled za izbijanje recesije u SAD-u, mišljenje je velikog broja ekonomista. Gospodarsko usporavanje prisililo je Američku središnju banku – Federalne rezerve (FED), na šesterostruko smanjivanje referentne kamatne stope, dok se diskontna stopa smanjila osam puta od sredine kolovoza 2007. godine, kada je kolaps američkog tržišta drugorazrednih hipotečnih kredita počeo utjecati na tržišta diljem svijeta.

Sva događanja na globalnoj razini utjecala su na tržišta u okruženje pa i na našem, a manifestirala su se deficitom stranoga kapitala, o kojemu još u velikoj mjeri ovisimo.

Posljedica deficitna stranoga kapitala najvidljivija je u padu ukupne tržišne kapitalizacije burzi. Primjer: ukupna tržišna kapitalizacija na Sarajevskoj berzi (SASE) iznosila je prije godinu dana 17,1 milijardi KM, dok današnja iznosi 11,8 milijardi KM. To znači da se za 30,9 posto smanjila ukupna tržišna kapitalizacija SASE. Tržišna je kapitalizacija SASE bila najveća potkraj travnja, točnije 24. travnja 2007. godine, s 20,6 milijardi KM. To znači da je otad tržišna kapitalizacija SASE smanjena 42,7 posto.

I politički faktori su negativno utjecali na tržišta kapitala. Službena je politika izazvala i podržava nestabilnu političku situaciju u regiji, koju investitori ozbiljno percipiraju pri odlučivanju o investiranju. Stabilizacija političkih prilika podrazumijeva smanjenje tenzija i napetosti u vezi s Kosovom, slabljenje političke krize u Srbiji…

Iz perspektive BiH bitan pozitivan potez za tržište kapitala bilo bi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Europskom unijom, koji će investitorima poslati signal da smo opredijeljeni za europski put i stabilnu BiH u političkom i ekonomskom smislu. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno brzina daljnjeg puta BiH prema Europskoj uniji ovisit će o implementiranju reformi iz tzv. europskoga dnevnog reda, u kojemu je zasad najspornija reforma policije.

Pozitivan i neizbježan faktor jest uvođenje novih proizvoda na tržište kapitala. Pritom ponajprije mislimo na obveznice koje će emitirati država na osnovi stare devizne štednje, obveznice banaka (emisija NLB banke, FIMA banke…) kao i municipalne obveznice.

Naravno, najvažniji moment koji bi povećao likvidnost tržišta jest privatizacija dijela strateških kompanija putem Sarajevske burze, prije svega privatizacija BH Telecoma, HT Mostar i elektroprivrede, ali i nastavak procesa privatizacije ostalih strateških kompanija u kojima je država većinski vlasnik (Hidrogradnja, Energoinvest…).

Modern zakonska regulativa veoma je važan faktor razvoja i unapređenja tržišta kapitala. Vlada Federacije BiH usvojila je novi Nacrta zakona o vrijednosnim papirima i društvima za upravljanje fondovima i investicijskim fondovima, koji će nakon usvajanja u Parlamentu FBiH bolje urediti pravila i procedure poslovanja svih sudionika na tržištu kapitala.

Novi Zakon o društvima za upravljanje fondovima i investicijskim fondovima pospešit će osnivanje novih fondova u FBiH, jer bolje regulira uvjete njihova osnivanja i rada. Važna pojedinost u novom zakonu jest da će fondovi osim ulaganja u vrijednosne papire u BiH moći ulagati i na stranim tržištima, što dosad nije bio slučaj. Također, novi zakon predviđa osnivanje i rad fondova koji mogu ulagati u nekretnine. Usvajanje spomenutih zakona trebalo bi omogućiti daljnji razvoj tržišta kapitala s pratećom infrastrukturom uz neometano povezivanje s tržištem drugih zemalja u regiji.

Na neke faktore koje smo nabrojali ne možemo utjecati (globalna kriza, politika), ali ono što možemo (novi proizvodi, zakonska regulativa), trebamo promijeniti želimo li stvoriti tržište privlačno za investicije.