Home / Mediji i publikacije / JERRY YANG

JERRY YANG

U dvije godine dionica Yahooa izgubila je gotovo polovinu svoje vrijednosti, pa bi većina investitora htjela da Jerry Yang postigne dogovor s Microsoftom umjesto da traži način kako mu se suprotstaviti. Nakon što je odbio Microsoftovu ponudu za preuzimanje te čak razgovarao s kompanijama poput News Corp, Yang tek mora otkriti svoju strategiju kako ostati neovisan od 31 dolara za dionicu Yahooa, što je predstavljalo premiju od čak 62 posto na zaključnu cijenu na dan kad je objavljena (31. siječnja). Analitičari gotovo uglas tvrde da je ponuda ‘pretjerana’ i da bi Microsoft mnogo više učinio kad bi se okrenuo nizu manjih akvizicija koje bi ojačale njegovu tržišnu poziciju na web tržištu. Google naime drži 56 posto web tržišta, dok bi kombinacija Microsofta i Yahooa držala gotovo upola tržišnog udjela manje (32 posto).

Problemi Yahooa posljednjih nekoliko kvartala više su nego očiti. Yahoo je tako u proteklom kvartalu zabilježio pad dobiti od 23 posto na 205,7 milijuna dolara ili 15 centi za dionicu, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ujedno, riječ je o osmom uzastopnom tromjesečju u kojemu je ta internetska tvrtka bilježila pad dobiti. Prihodi su pak porasli 14 posto, na 1,4 milijardi dolara, što je neznatno manje od očekivanja Bloombergovih analitičara. Yahoo je objavio da će ukinuti 1.000 radnih mjesta, što predstavlja 7,1 posto njegove radne snage.

Može Microsoftovo preuzimanje Yahooa obilježilo je početak godine na američkom tržištu kapitala. Sve ‘razigranije’ internetsko tržište pojačalo je borbu divova, pa vjerojatno slijedi dulje razdoblje konsolidacije u kojem će preživjeti samo najjači. Iako je Microsoft, zasad neuspješno, pokušao preuzeti Yahoo, prava je meta njegove akcije i sjena koja se nadvila nad cijelu priču – Google. Ponuda Microsofta za Yahoo ‘teška’ čak 44,6 milijardi dolara (odnosno 31 dolar za dionicu), otpočetka nije dobivala prolaznu ocjenu kod investitora u Gatesovoj kompaniji. Tako Jane Snorek iz First American Funda kaže jednostavno da je to glup pokušaj. Štoviše, njezin fond počeo je rasprodavati Microsoftove dionice u očekivanju da njihova tržišna vrijednost nastavi padati. Prošlog su tjedna dionice Microsofta oslabile 6,6 posto. Čak i da uspije preuzeti Yahoo, analitičari su sigurni da je tržišna pozicija Googlea i dalje čvrsta.

Početkom godine počeo je i program kresanja troškova u Yahoou. Riječ je o programu otpustanja i do 1.000 zaposlenih, u sklopu još prošlog mjeseca najavljenih mjera smanjenja troškova. Otkazi su prije dio plana usmjerenog na poboljšanje izvedbe a ne na gašenje cijelih operacija, kazao je izvor koji je želio ostati neimenovan ne iznoseći daljnje pojedinosti. Izvršni direktor Jerry Yang prošli je mjesec prognozirao tešku 2008. poslovnu godinu za tu kompaniju sa sjedištem u kalifornijskom gradu Sunnyvaleu te najavio otpuštanje do sedam posto zaposlenika. Potkraj 2007. tvrtka je imala ukupno 14.300 zaposlenih.

Pokušaje iz suparničkog tabora Google nije želio promatrati prekriženih ruku. Naime, počelo se razgovarati o mogućem spajanju Yahooa i Googlea. O ponovnom pokretanju te teme s Googleom, o čemu su dvije kompanije već razgovarale prije nekoliko mjeseci, čelnioštvu Yahooa razmišlja kao o jednoj od alternativa Microsoftovoj ponudi koja, s ponuđenom cijenom od 31 dolara za dionicu, prema njihovu mišljenju, podcjenjuje vrijednost kompanije. Neki analitičari Wall Streeta naglašavaju da je osim Googlea vrlo malo srodnih kompanija koje bi logično mogle iskazati interes za Yahoo, dok sam Google vjerojatno ne bi za to dobio odbijenje regulatora tržišne utakmice. Drugi, pak, smatraju da je možda samo riječ o strategiji pomoću koje Yahoo nastoji navesti Microsoft da povisi svoju ponudu, kojom je vrijednost te kompanije procijenjena na 44,6 milijardi dolara. Google je na njezinu objavu reagirao optužbom da Microsoft pokušava kupnjom Yahooa svoj monopol na tržištu kompjutorskog softvera proširiti dubljim prodiranjem u kraljevstvo interneta te da bi spajanje Microsofta i Yahooa naštetilo tržišnoj konkurenciji na Webu.

Microsoft je na to uzvratio tvrdnjom da bi njegovo spajanje s Yahooom Googleu stvorilo opasno konkretna u području internetskog pretraživanja i on-line oglašavanja. Microsoftovo predloženo spajanje s Yahooom objedinilo bi prvog i drugog po veličini pružatelja usluga e-pošte, slanja instant poruka (instant messaging) te portala koji imaju funkciju početnih točaka za milijune korisnika u potrazi za informacijama na mreži. Microsoft tvrdi da je Google a ne Microsoft taj kome regulatori tržišne utakmice vjerojatno ne bi dali zeleno svjetlo za preuzimanje Yahooa, s obzirom na Googleovu prevlast na tržištu web pretraživanja. Nastojeći se pak othrvati pokušaju Microsofta, vodstvo Yahooa je odlučilo razmotriti i druge opcije, poput povezivanja s drugim medijskim i tehnološkim kompanijama poput AOL-a. Iako Yahoo i AOL u prethodnom pokušaju nisu uspjeli postići dogovor zbog neslaganja u vezi s cijenom, žurba zbog Microsofta i strah od recesije mogli bi potaknuti dvije tvrtke da ponovno sjednu za pregovarački stol. Dio stručnjaka ističe da Yahoo neće prihvatiti iznos manji od 40 dolara za dionicu, što znači da bi Microsoft trebao ponuditi dodatnih 12 milijardi dolara. Moguće udruživanje Yahooa i AOL-a već je razmatrano potkraj 2006. godine, međutim, pregovori su prekinuti jer se te dvije kompanije nisu dogovorile u vezi s cijenom mogućeg spajanja. Ne navodeći izvore, The Times tvrdi da osim AOL-a Yahoo razmatra spajanja s tvrtkama poput Disneyja i Googlea.

Oštrica kritike analitičara, ali i samih dioničara Yahooa okrenula se prema čelnom čovjeku kompanije Jerryju Yangu. Yang je preuzeo vodstvo kompanije od Terryja Semela u lipnju prošle godine nakon što je Yahoo počeo bilježiti gubitke. Semel je u šest godina izgradio Yahoo putem akvizicija i internim razvojem i unatoč tome što su dioničice sedam puta povećale cijenu za njegova vodstva, 2006. su pale 35 posto i investitori su tražili njegovu ostavku. No, Microsoftova ponuda stigla je prije nego što se Yang uspio dokazati na vodećem mjestu, smatraju upućeni. Microsoft i Yahoo su istraživali moguće načine suradnje 2006. i početkom 2007. ali Yahoo je tada odbio ideju o preuzimanju.

Prodaja Yahooa porasla je s 20 milijuna dolara 1996. na više od milijardu dolara 2000. godine. Zahvaljujući rastu prometa na internetu, porasli su i prihodi od oglašavanja. Potkraj prošle godine tržišni udjel Googlea u SAD-u porastao je na 56 posto s 53 posto u lipnju, dok je udjel Yahooa pao s 20 na 18 posto. Bivši zaposlenici Yahooa, poput Briana Steelea i Ellen Siminof smatraju da će Yang prihvatiti Microsoftovu ponudu ‘naprosto zato jer je predobra da bi je odbio’.

Razlozi za zabrinutost kod dioničara Yahooa ima napretek. Yahoo je osam kvartala uzastopno ostvario pad dobiti zahvaljujući premoći Googlea. U dvije godine dionica Yahooa je izgubila gotovo polovinu svoje vrijednosti. Većina investitora bi rado vidjela da Jerry Yang, čelni čovjek Yahooa, postigne dogovor s Microsoftom umjesto da traži način da mu se suprotstavi, smatraju upućeni. Nakon što je odbio Microsoftovu ponudu za preuzimanje te čak razgovarao s kompanijama poput News Corp, Yang još mora otkriti svoju strategiju kako ostati neovisan i kako se boriti s glavnim rivalom – Google Inc.-om.

Analitičari smatraju da Yangova nesposobnost da održi kompaniju, čiji je suosnivač, šteti investitorima. Iako razgovori s News Corp. nisu urodili plodom, neki su se dioničari već izjasnili da ne bi podržali takav dogovor jer bi on ostavio na čelu kompanije istu Upravu. O tajnim pregovorima Yahooa i News Corp počelo se spekulirati sredinom veljače, nakon što je Yahoo najavio otkaze a njegov izvršni direktor Jerry Yang uputio dioničarima apel da ne gube vjeru u tu kompaniju i u njezinu čelnistvo.

‘Yahoo je danas pokretnija, organiziranija i okrenutija kompanija nego što je bila prije samo nekoliko mjeseci’, ističe Yang u pismu u kojemu navodi razloge protivljenja Microsoftovoj 44,6 milijardi dolara vrijednoj ponudi. Yahoo je, tvrdi Yang, odlično pozicioniran za kapitalizaciju na ogromnoj prilici koja mu se pruža na tržištu. Prema pisaju TechCruncha i The Wall Street Journala, News Corp. bi mogao biti princ na bijelom konju koji će spasiti Yahoo iz kandži Microsofta. News Corpovo globalno medijsko carstvo obuhvaća izdavača The Wall Street Journala Dow Jones, popularnu društvenu internetsku stranicu MySpace, kablovsku i satelitsku TV postaju Fox News te filmski studio 20th Century Fox. Potencijalni sporazum o kojemu se spekulira u medijima usredotočen je na spajanje MySpacea i drugih kompanija u News Corpovom vlasničkom portfelju s Yahooom, u zamjenu za 20-postotni ili veći udjel u toj kompaniji. To bi Yahoo pomoglo da odbije Microsoftovo neprijateljsko preuzimanje i istodobno zadrži svoju nezavisnost.

Yahoo zapravo želi natjerati Microsoft da ponudi više novca. U Yahoou jako dobro znaju da bi, kad bi naprosto odbili ponudu, dioničke kompanije oslabile 50 posto, a dioničari bi se obrušili na njih kao lešinari – ocjenjuje analitičar Rob Enderle iz Enderle Groupe u Silicijskoj dolini.

Da unutar Yahooa nema jedinstvenog pristupa ponudi Microsofta dokazuje i prijetnja tužbom sedmorice dioničara nezadovoljnih odgovorom Uprave na Microsoftovu ponudu od 44,6 milijardi dolara. Uprava Yahooa tu je ponudu označila preniskom, no prema riječima nezadovoljnih dioničara, vodstvo je odbilo ponudu ne pokušavši ishoditi veći iznos. ‘Prema informacijama kojima raspolažemo, ne vjerujemo da ikakva tužba može prerasti u financijsku štetu za našu kompaniju’, navedeno je u jučerajnjem priopćenju Yahooa. Dioničari Yahooa počinju gubiti strpljenje zbog odupiranja vodstva koje se svim silama opire pokušaju preuzimanja.

Većina dioničara radije bi da Uprava pokuša postići sporazum s Microsoftom – rekao je za Bloomberg Darren Bagwell iz američke tvrtke Appleton.

Ni Yahoo u cijeloj priči nije pasivan. Potkraj veljače kompanija je kupila Maven Networks za 160 milijuna dolara. Menadžment kompanije odlučio je kupiti tvrtku koja stoji iza online video-platforme i odgovarajućeg servisa koji će sada biti integrirani u Yahoo. Akvizicija bi trebala pomoći kompaniji na području videooglasa i omogućiti joj pristup novom distribucijskom sustavu. Yahoo je tim ugovorom dobio velik broj važnih klijenata kompanije Maven Networks, među kojima su Fox News, Sony BMG, CBS Sports, Hearst, Gannett, Scripps Networks i The Financial Times. Yahoo će zadržati svih 70 zaposlenih u firmi Maven Networks.

Microsoftove ambicije da preuzme Yahoo zapravo se protive strategiji koju je prije nekoliko mjeseci predstavio izvršni direktor Steve Ballmer. Najavio je, naime, da se kompanija u budućnosti namjerava usredotočiti na najviše dvadesetak manjih akvizicija na godinu čija pojedinačna vrijednost neće premašivati raspon od 50 milijuna do milijarde dolara. Zbog velike gotovine od čak 23 milijarde dolara koliko ima na raspolaganju, već tada je bilo jasno da će meta osim Yahooa biti i Facebook, softver za formiranje društvenih mreža na internetu. Potvrdio je ipak da su logične spekulacije o udruživanju glavnih konkurenta radi preuzimanja vodeće kompanije u određenom industrijskom sektoru, aludirajući time na Google.

Microsoft je dosad zazirao od skupih akvizicija, pretpostavljajući im kupnju jeftinijih kompanija. No, analitičari su ovogodišnju šest milijardi dolara vrijednu akviziciju kompanije za digitalno oglašavanje aQuantive protumačili kao promjenu strategije. Kompanija je objavila da je u fiskalnoj godini 2007., koja je završila u lipnju, kupila 23 kompanije. Vrijednost 13 akvizicija u toj skupini iznosila je 1,34 milijarde dolara, uključujući akviziciju kompanije koja je razvila tehnologiju prepoznavanja glasova Tellme Networks.

Ballmer je potvrdio i želju kompanije da se snažno razvije u sektoru internetskog oglašavanja, priznavši da će u tom kontekstu nastojati pridobiti klijente da upotrebljavaju njegovu tražilicu Windows Live.

Mnogo iskrenije zvuče izjave Billa Gatesa. On je bez krzmana nedavno najavio da planira velika ulaganja u razvoj internetskog pretraživanja kako bi stvorio jaku konkurenciju Googleu, čak i u slučaju da ne uspije preuzeti Yahoo. Predsjednik Microsofta smatra da je Google jedina kompanija koja posjeduje kritičnu masu u području pretraživanja interneta te Microsoft mora povećati svoj udjel na tržištu kako bi razvio konkurentnost i profitabilnost na tom području. Iako je Gates naglasio da je njegova kompanija spremna u taj posao ući samostalno, ipak je priznao da bi pomoć stručnjaka Yahooa ubrzala taj proces. Gates se osvrnuo i na ponudu za preuzimanje poznate internetske kompanije te je rekao da je Microsoftova ponuda poštena, ali nije najavio nikakve daljnje poteze.

Analitičari smatraju da će Microsoft ipak povećati svoju ponudu za Yahoo s 31 na 35 dolara za dionicu kako bi ostvario tu akviziciju.

A Google neće biti tako lako istisnuti. Zanimljivo je da su se tri vodeća direktora tvrtke, u čijem je vlasništvu Google, obvezale da će zajedno raditi sljedećih dvadeset godina. Suosnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin te predsjednik Uprave Eric Schmidt stvarno su se dogovorili uoči proglašenja IPO-a 2004. godine da će zajedno u Googleu surađivati dva desetljeća.

‘Mjesec dana prije izlaska Googlea na burzu složili smo se da ćemo zajedno raditi sljedećih 20 godina’, rekao je Schmidt koji će do tada napuniti 69 godina, a njegovi kolege Page i Brin 51, odnosno 50 godina. A do tada još treba proći dugih 16 godina…