Cjeloživotno učenje za suvremene menadžere

Menadžeri imaju posve jasnu zadaću – stvoriti višak i ostvariti dobit, a to trebaju postići s najmanje utrošena novca, vremena, materijala i osobnog nezadovoljstva. Da bi tu zadaću uspješno obavili, osim talenta važno je i znanje, a u njegovu stjecanju nudi im se lepeza obrazovne ponude na hrvatskim fakultetima i poslovnim školama.

Kako ne postoje fakulteti ili visoke škole na kojima se stječe diploma menadžera, s obzirom na to da se menadžerske sposobnosti najčešće bruse u ozbiljnim kompanijama, odsječna daska za buduće poslovnjake obično je postavljena u sveučilišnim ekonomskim studijima i visokim školama. Oni najčešće nude znanje iz financija, marketinga, računovodstva i općeg menadžmenta, i na toj se osnovi grade prijediplomski, diplomski i poslijediplomski studiji, dok je za obrazovanje za menadžere najpoznavanje ono, drže znalci, koje uključuje struku iz djelatnosti konkretne tvrtke upotpunjeno MBA studijem.

Pročelnik katedre za menadžment splitskoga Ekonomskog fakulteta prof. Marin Buble kaže da njihov fakultet školuje studente na sve tri razine sveučilišnog studija i na dvije razine stručnog studija. Na sveučilišnom trogodišnjem studiju ove godine završava prva generacija bolonjaca, i to iz smjerova Financijski menadžment, Marketing menadžment i Opći menadžment. Novost je što ove godine završava studij i prva generacija studenata Informacijskog menadžmenta.

Dekan privatne Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta prof. Đuro Njavro ističe da njegova visokoškolska ustanova uz opće studije menadžmenta priprema i specijalizirani studij menadžmenta za ljudske potencijale, koji dosad u Hrvatskoj nije postojao kao poslijediplomski program. Nastavni program ZŠEM-a ponikao je na iskustvu američkih i europskih poslovnih škola, a i jedina je visoka škola u Hrvatskoj koja u nastavi koristi WebCT, odnosno e-podučavanje, koji se koristi i za evaluaciju na kraju semestra.

Upravo inzistiranje na individualnosti jest ono po čemu se ZŠEM bitno razlikuje od državnih fakulteta. Ne opterećujemo polaznike predavanjima, već ih potičemo na osobni rad, izradu brojnih seminarskih radova, samostalno proučavanje literature, dnevno korištenje interneta i tako redom – tumači dr. Njavro i nastavlja: – Takvim individualnim pristupom težimo stvaranju stručnjaka koji će već sutra moći donositi brze i kvalitetne poslovne odluke. Nastava se izvodi u manjim grupama, a od polaznika se zahtijeva aktivno sudjelovanje.

Menadžer na prvi pogled ima jasan zadatak – stvoriti višak i ostvariti dobit, a to nastoji postići s najmanje utrošenog novca, vremena, materijala i osobnog nezadovoljstva. Obrazovanje menadžera fokusirano je na pojedine razine menadžmenta, od operativnog, srednjeg menadžmenta sve do najvišeg poslovodstva, i za svaku od tih razina treba osigurati specifično znanje. Niža razina menadžmenta treba će se više razvijati u tehničkom a manje u interpersonalnom smislu, dok će se srednja razina više usredotočiti na interpersonalni, a manje na strateški aspekt, koji je neodvojiv za najviše poslodavstvo.

Stoga se riječki Ekonomski fakultet počeo sve više interdisciplinarno usmjeravati pa nudi specijalistički studij Menadžment za ambicione, koji upravo objedinjuje ekonomiju i psihologiju. Valja imati na umu da postoji veliki broj menadžera s različitim psihofizičkim, socijalnim i kulturološkim karakteristikama, iz čega proizlazi složenost problema u pristupu njihova obrazovanja. Proces cjeloživotnog učenja mogao bi biti jedan od načina rješavanja tog problema – kazuje mr. Donadić.

Visoka škola tržišnih komunikacija Agora iz Zagreba predstavila je ove akademske godine, uz već uhodan studijski program Menadžmenta, specijalizacije za ekonomiju i psihologiju. FHTM iz Opatije je kao pilot-model Sveučilišta u Rijeci u cijelosti implementirao bolonjski proces. Tako se na našim studijima uspjeh studenata izražava kroz postotak usvojenosti znanja, vještina i kompetencija, i to od 0,0 do 100 posto.

I u Veleučilištu VERN mogu se pohvaliti uspješnim zapošljavanjem svojih studenata koji su završili njihove studije Ekonomija poduzetništva i Poslovna informatika. Uz prijediplomske studije, VERN provodi i tri specijalistička diplomski studija Poduzetnički menadžment, Računovodstvo i financije te Upravljanje poslovnim komunikacijama, na kojima ukupno studira 1.200 studenata kojima predaje 200 nastavnika.

Prema našim saznanjima, riječ je o jedinstvenom standardu u Hrvatskoj. Primjerice, kad se govori o obveznoj nastavi, jedan je od preduvjeta za dobivanje drugog potpisa za prijavu ispita najmanje 70-postotno prisustvo na nastavi iz svakog predmeta – kaže dekan Vrhovski i dodaje da je administriranje nastavnog procesa u potpunosti informatizirano putem sustava EduNeta – od elektroničkog indeksa, preko studentskog rasporeda, prijava na ispite, do međusobne elektroničke komunikacije.

Valja imati na umu da završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku 71 posto u odnosu na srednju stručnu spremu, a osobe s diplomom MBA ili slične poslovne škole imaju čak 116 posto veću plaću. A za kojim profilom menadžera najviše tragaju poslodavci, odnosno koje bi studijske budući studenti trebali upisivati? Teško je reći za kojim profilom menadžera najčešće tragaju poslodavci. U Hrvatskoj je naime još uvijek običaj da se štedi pri zapošljavanju novih kadrova i doškolovanju postojećih i da su oni koji ipak rade osuđeni na to da rade sve i po mogućnosti prekovremeno.