Zbog duboke političke krize i pada Vlade Srbije već gubi goleme iznose. Većina investitora zasad je samo stopirala investicije, a najviše su se zabrinuli ulagači iz Njemačke i Belgije.
Manje od mjesec dana nakon proglašenja neovisnosti Kosova dogodilo se očekivano – Vlada Srbije je pala. Iako se činilo da pitanje Kosova jedino ujedinjuje vladajuće stranke, odmah nakon proglašenja šavovi su počeli pucati na sve strane. Istina, nikad nisu bili dovoljno čvrsti, a velike razlike u programskim načelima i shvaćanju politike tek su nakratko prevladali nekim sitnijim interesima.
Prije samo mjesec i pol dana Srbija i Europska unija bile su pred potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazum je stopirale Nizozemska i Belgija, a da toga nije bilo, vjerojatno je izvršna vlast ne bi ušla u povijest kao vlast s najkraćim rokom trajanja od početka parlamentarnih izbora.
Tko će platiti kosovski dug? Upravo je put u EU razjedinio vladajuće stranke, iako će Koštunica uvijek reći da to nije istina i tvrditi da se zalaže za Europu samo je pitanje da li s Kosovom ili bez njega. Ništa manju zaslugu za pad Vlade nema ni Kosovo jer isti taj Koštunica optužuje Tadićevu Demokratsku stranku da je digla ruke od ‘srca Srbije’. Tadić i na to spremno odgovara da to nije istina jer DS nikad nije dignuo ruke, ali smatra da će borba biti uspješnija ako se Srbija približi, pa čak i postane dio EU. Slijedio je proglašenje neovisnosti Kosova pa nemiri u Beogradu.
Odmah nakon toga Vladu je počeo dodatno nagrizati i kosovski dug. Dok je dio Vlade, predvođen Mladenom Dinkićem, ministrom za ekonomiju, zahtijevao da Srbija prestane plaćati dug vjerovnicima (Svjetska banka, Pariski i Londonski klub), koji je otprilike 1,2 milijarde američkih dolara, skupina predvođena premijerom odbila je taj zahtjev tvrdeći da bi tako Srbija posredno priznala Kosovo. Pretpostavljajući da sve dok Srbija otplaćuje dugove Kosova, ono ne može postati neovisno, Koštunica je zaboravio jednu sitnicu – Svjetska banka i ostale međunarodne financijske institucije spremne su oprostiti taj dug da bi Kosovu omogućile nova zaduživanja i na taj ga način opteretile novim dužničkim kreditima. Nedavno je u Beogradu boravila i Jane Armitige, nova direktorica Svjetske banke za tu regiju, a saznajemo da je kosovski dug bio i jedna od tema pregovora. Ako bi otpadanje rata za taj dug bilo dobitak za srbijanske financije, šteta od te političke krize bit će višestruka. U Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) kažu da će se stvarna šteta od političke krize znati tek potkraj godine, ali procjenjuju da je trenutačno zamrznuto bar 750 milijuna eura.
