Samo s opravdanim razlogom moguća prijava do kraja svibnja

Rok za podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 2007. godinu istekao je zadnjeg dana veljače. Porezna uprava je i nekoliko dana nakon tog datuma primala porezne prijave, ali isključivo poštom, one koje su predane na poštu zaključno do ponuđi 29. veljače. Nakon tog datuma, nema zakonske mogućnosti naknadnog podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.

Iznimno, porezni obveznici koji iz opravdanih razloga nisu bili u mogućnosti podnijeti prijavu do propisanog roka, mogu u roku osam dana nakon prestanka razloga koji ih je spriječio u pravovremenom podnošenju porezne prijave podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i naknadno podnijeti prijavu, ali najkasnije do 31. svibnja 2008. godine. Na primjer, porezni obveznik koji je bio na liječenju u bolnici ili je boravio u inozemstvu može u roku osam dana od izlaska iz bolnice odnosno povratka u zemlju naknadno podnijeti godišnju poreznu prijavu za prošlu godinu. Dakako, dužan je vjerodostojnim dokazima dokumentirati razloge koji su ga opravdano sprečavali na pravovremeno podnošenje porezne prijave.

Najbrojnija skupina obveznih podnositelja poreznih prijava su osobe koje vode poslovne knjige i koje utvrđuju dohodak na način propisan za dohodak od obrtničke djelatnosti. Definicija obrtničke djelatnosti prema poreznim propisima znatno je šira od definicije obrta po Zakonu o obrtu. Jednako kao dohodak od obrta, oporezuje se dohodak osoba koje obavljaju samostalno zanimanje odvjetnika, bilježnika, liječnika i stomatologa u privatnoj praksi, novinari, sportaši, umjetnici i drugi koji su izabrali da umjesto plaćanja poreza na dohodak po odbitku od drugog dohotka vode poslovne knjige. U toj su skupini i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, pa su automatizmom propisa obveznici poreza na dohodak te fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine, ali zbog činjenice da su u sustavu PDV-a nemaju mogućnost plaćanja poreza po rješenju Porezne uprave, već vode poslovne knjige.

Osim fizičkih osoba koje u propisanim poslovnim knjigama iskazuju primitke i izdatke, obveznici podnošenja porezne prijave su i građani koji istovremeno primaju plaću ili mirovinu od dva isplatitelja. U toj skupini su radnici zapošleni s nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavaca istodobno i osobe koje primaju plaću i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Paralelno primanje mirovine od dva isplatitelja također obvezuje na podnošenje porezne prijave, a u praksi se ta obveza odnosi na umirovljenike koji uz mirovinu koju im isplaćuje HZMO, primaju i dokupljenu mirovinu koju im isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo.

Zakonom propisani kriterij za određivanje obveze podnošenja godišnje prijave nije suma ostvarenih dohodaka, nego njihova kombinacija. Netko tko je ostvario dohodak do opcijske kupnje ili dodjele dionica u iznosu od dva ili tri milijuna kuna, ne mora podnositi godišnju prijavu, iako je na cijeli dohodak platio porez po stopi od 15 posto. No, druga osoba, koja ima ukupni godišnji dohodak možda oko stotinjak kuna, a unutar toga i dohodak iz inozemstva, mora podnijeti godišnju poreznu prijavu, koja vjerojatno ima za posljedicu obvezu plaćanja razlike poreza na dohodak.

Upitna je ustavnost takvih odredbi Zakona o porezu na dohodak. Upitno je u kojoj se mjeri takvim propisom osigurava plaćanje poreza prema ekonomskoj snazi pojedinca. No, sve dok se o tome ne izjasni Ustavni sud ili najviše zakonodavno tijelo ne izmijeni sadržaj takvog nepravednog i nekonzistentnog propisa, obveza ostaje takvom.

Dohodak ostvaren neposredno iz inozemstva bez posredovanja tuzemnog isplatitelja obvezuje na podnošenje godišnje prijave, čak i u slučaju kad je porez od tog primitka plaćen u državi u kojoj je dohodak ostvaren. Od obveze nisu izuzeti ni dohoci priljeni iz država s kojima Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju. Primatelji dohodaka iz inozemstva u pravilu su članovi nadzornih odbora i drugih odgovarajućih tijela pravnih osoba koje hrvatska društva kao osnivači imaju u inozemstvu, novinari, akviziteri, konzultanti, prevoditelji i druge osobe koje su iz bilo kojeg izvora i iz bilo koje države na svoj devizni bankovni račun primile honorar. Te su osobe bile dužne u roku osam dana od dana primitka takvog honorara same obračunati i platiti porez po stopi od 25 posto, a ako nije riječ o honoraru za isporučeno autorsko djelo, tada i doprinos za mirovinsko osiguranje. Čak i u slučaju ako su postupili sukladno ovoj zakonskoj obvezi, to ih ne amnestira od obveze podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak.

I napokon, obveznici podnošenja godišnje porezne prijave su fizičke osobe kojima je isplatitelj trebao pri isplati dohotka obustaviti porez po odbitku, a to iz bilo kojeg razloga nije učinio ili nije učinio na pravilan način. Porez na dohodak po odbitku plaća se od plaće, mirovine, od drugog dohotka, od dohotka od kapitala i od dohotka od osiguranja također po stopi od 15 posto, za drugi dohodak po stopi od 25 posto itd.

Porezni obveznik koji je bio dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu, a propustio je obvezu iz bilo kojeg opravdanog ili neopravdanog razloga, izlaze se dvjema pravnim posljedicama: mogućnosti plaćanja visokih prekršajnih kazni te mogućnosti da mu Porezna uprava na temelju raspoloživih podataka ili procjenom sama utvrdi godišnju obvezu za porez na dohodak.

Kazne za nepodnošenje godišnje prijave poreza na dohodak propisane su čl. 171. Općeg poreznog zakona u iznosu od 500 do 200.000 kn. Svota prekršajne kazne odmjerava se ovisno o težini prekršaja i okolnostima u kojima je prekršaj učinjen. U slučaju ponavljanja prekršaja u povratu, uz novčanu kaznu, može se izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Na primjer, fizičkoj osobi koja je upisana u registar obveznika poreza na dohodak i koja dvije ili više godina, koje čak i ne moraju biti uzastopne, ne podnese poreznu prijavu, može se za ponovljeni prekršaj izreći mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Ako Porezna uprava utvrdi da je fizička osoba trebala podnijeti godišnju prijavu, a nije to učinila, pozvat će poreznog obveznika da naknadno podnese prijavu. Odazivanje pozivu Porezne uprave ne amnestira poreznog obveznika od prekršaja zbog nepravodobnog podnošenja prijave. Ogluši li se na zahtjev Porezne uprave, ponovno se izlaze plaćanju prekršajne kazne, ovaj put zbog nepodnošenja prijave na poziv poreznog tijela.

U slučaju kad porezni obveznik naknadno, na poziv poreznog tijela, podnese godišnju prijavu i u konačnom godišnjem obračunu se utvrdi da je tijekom godine preplaćen porez na dohodak, nema pravo na povrat više plaćenog poreza na dohodak. Time se kazna povećava jer, osim prekršajne sankcije, izgubio je pravo na povrat preplaćenog iznosa poreza na dohodak.